I u domovima zdravlja, kao ustanovama primarne medicinske zaštite, moći će da se obavljaju i estetske “antiage” medicine glave i vrata poput, "peglanja" bora, ubrigavanja botoksa i podmlađivanja vrata, predviđa Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je pripremio Ministarstvo zdravlja.
"Zdravstvena ustanova na primarnom nivou zdravstvene zaštite može da obavlja i estetske minimalno invazivne nehirurške metode “antiage” medicine glave i vrata", piše u Nacrtu zakona.
Estetske minimalno invazivne nehirurške metode su nove zdravstvene tehnologije, koje obuhvataju metode i postupke prevencije, dijagnostike, liječenja i rehabilitacije promjena koje nastaju kao posljedica starenja, odnosno metode čijom primjenom se blagotvorno utiče na zdravlje i fizički izgled.
Botoks, podmlađivanje vrata laserima: U svijetu, ali i u Crnoj Gori, se izdvaja ogroman novac za uljepšavanje i "antiage" tretmane u čemu prednjači ljepši pol. Najpopularnije metode su ubrizgavanje botoksa, uvećavanje usana, podmlađivanje vrata pomoću lasera, podmlađivanje vrata hijaluronom, ali i podmlađivanje vrata "holivudskim" liftingom i 3D mezotinima.
Pored navedenih, postoje i mnogi drugi tretmani koji će biti dozvoljeni u domovima zdravlja i ostalim zdravsvenim ustanovama primarne medicinske zaštite.
Očekuje se da će doći do pada cijena tretmana koji su uglavnom veoma skupi.
Veoma popularna operacija kod nas, uvećanja grudi, korekcija nosa i pozadine, neće moći da se obavlja u domovima zdravlja već isključivo u specijalizovanim institucijama.
Posebna edukacija: U Nacrtu zakona, piše da estetske “antiage” tretmane glave i vrata mogu da obavljaju zdravstveni radnici koji su posebno edukovani za obavljanje ovih metoda u zdravstvenoj ustanovi kojoj je Ministarstvo dalo saglasnost za uvođenje ove zdravstvene tehnologije.
Bliže uslove u pogledu u pogledu prostora, kadra i opreme za obavljanje "antiage" medicinske metode propisuje Ministarstvo zadravlja.U Crnoj Gori već postoje mnoge ustanove koje se bave ovim poslom, a ove intervencije obavljaju i osobe koje nemaju potrebne kvalifikacije za ovu vrstu posla.
Specifična zdravstvena zaštita: Novi nacrt propisuje i strože uslove za dobijanje ljekarskog uvjerenja o radnoj sposobnosti.
Pri tome, specifična zdravstvena zaštita zaposlenih obezbjeđuje se iz sredstava poslodavca, na osnovu ugovora između poslodavca i ovlašćene zdravstvene ustanove, u skladu sa zakonom.
Zdravstvene preglede radi utvrđivanja radne sposobnosti zaposlenih obavlja doktor medicine specijalista medicine rada, po potrebi, i doktori medicine drugih specijalnosti u skladu sa procjenom doktora medicine specijaliste medicine rada.
Na osnovu obavljenog zdravstvenog pregleda, rezultata laboratorijskih analiza, mišljenja doktora medicine drugih specijalnosti, ako su bila potrebna, kao i rezultata drugih medicinskih i dijagnostičkih procedura, doktor medicine specijalista medicine rada, dužan je da sačini izvještaj o izvršenom zdravstvenom pregledu zaposlenog.
Medicinska dokumentacija dobijena na ovaj način je sastavni dio zdravstvenog kartona zaposlenog.
"Izvještaj o izvršenom zdravstvenom pregledu zaposlenog, koji sadrži nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti dostavlja se zaposlenom i poslodavcu", piše u Nacrtu zakona.
Osiguranje za stručnu grešku:Nacrt zakona donosi i jednu veliku novinu. Naime, zdravstveni radnik, koji neposredno obavlja zdravstvenu zaštitu mora da bude osiguran od odgovornosti za stručnu grešku.
Od odgovornosti za stručnu grešku zdravstvenog radnika osigurava zdravstvena ustanova u kojoj obavlja zdravstvenu djelatnost, u skladu sa zakonom kojim se uređuje osiguranje od odgovornosti za štetu.“Premija osiguranja utvrđuje se za svaku granu medicine, uz mišljenje Ministarstva i nadležne komore”, navodi se u Nacrtu.
Oduzimanje licence: U zakonu se jasno definiše i oduzimanje licence zdravstvenom radniku.
“Nadležna komora privremeno oduzima licencu zdravstvenom radniku ako, u obavljanju zdravstvene djelatnosti, učini stručnu grešku kojom se narušava, odnosno pogoršava zdravstveno stanje pacijenta”, piše u Nacrtu.
Pod stručnom greškom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se zanemarivanje profesionalnih dužnosti u pružanju zdravstvene zaštite, nepažnja ili propuštanje, odnosno nepridržavanje utvrđenih pravila struke i profesionalnih vještina u pružanju zdravstvene zaštite, koje dovode do povrede, oštećenja, pogoršanja zdravlja ili gubitka djelova tijela pacijenta.
“Odgovornost za stručnu grešku utvrđuje se u disciplinskom postupku pred nadležnim organom komore, u postupku redovne i vanredne provjere kvaliteta stručnog rada, odnosno u drugim
Javna rasprava o Nacrtu zakona o zdravstvenoj zaštiti traje do 4. decembra.
Foto: Medi Help
