Abiznis

Ko su strani kupci nekretnina: Rusi i dalje prednjače, Turci kupuju i ne pitaju za cijenu

Stranci su tokom prošle godine u Crnoj Gori kupili nekretnina vrijednosti 182,6 miliona eura, pokazuju zvanični podaci CBCG. Tradicionalno, najveći kupci su bili Rusi, ali ih polako stižu turski državljani koji su lani trgovali nekretnina za čak 25,1 miliona eura...
Ko su strani kupci nekretnina: Rusi i dalje prednjače, Turci kupuju i ne pitaju za cijenu
Predrag Zečević
Predrag ZečevićAutor
Portal AnalitikaIzvor

Od obnove nezavisnosti, Rusi su najveći kupci nekretnina u Crnoj Gori, a taj imidž su zadržali i tokom prošle godine.

Kompanije i fizička lica iz Ruske Federacije su lani trgovali nekretnina za 38,9 miliona eura. Odmah iza neprikosnovenih Rusa nalaze su Turci koji su u kupovinu nekretnina uložili 25,1 miliona eura, što je blizu četiri puta više nego 2017. godine kada su trgovali za 6,8 miliona eura.

Više trgovaca nekretninama kazalo je Portalu Analitika da je Turcima najinteresantniji Kotor, Budva a sve više i Podgorica.

"Znam turske državljane  koji kupuju lokale i stanove u Kotoru i ne pitaju za cijene", tvrde izvori Analitike. Procjenjuje se da  će  Turci nastaviti sa kupovinom nekretnina u Crnoj Gori.

ulaganja1Odmah iza turskih državljana, nalaze se državljani Srbije koji lani trgovali nepokretnosti za 14,5 miliona eura.

Među većim kupcima nekretnina u Crnoj Gori nalaze se i Švajcarci koji su trgovali za 13,2 miliona eura, Amerikanci 10 miliona eura kao i Njemci sa 9,3 miliona.

Milionske trgovine nekretninama u Crnoj Gori ostvarili su Austrijanci i Šveđani sa po 6,3 miliona eura kupljenih nepokretnosti, Britanci sa 5,9 miliona i državljani UAE koji su trgovali za 5,6 miliona eura vrijedne nepokretnosti.

Nešto više od pet miliona eura za trgovinu nekretnina u Crnoj Gori su odvojili i Slovenci.

Italija generalno najveći investitor: Prema podacima CBCG iz godišnjeg izvještaja, ukupna direktna strana ulaganja SDI su tokom prošle godine iznosila 843,1 miliona eura, od čega se najviše odnosi na investicije u domaća preduzeća i banke 337,2 miliona eura, interkompanijski dug 300 mliona eura i trgovanje nekretninama u iznosu nešto većem od 182,6 miliona eura.

ulaganja2Najveći investitor u našu državu Italija, je prošle godine je lani na ime ulaganja u preduzeća uložila 59,1 miliona eura dok je preko sistema interkompanijskog duga došlo 56,2 miliona eura. Iako su najveći investitor, Italijani su kupili svega 1,31 milion eura vrijedne nekretnine.

Italijani preko Terne realiziju projekat podmorskog kabla, pa ne čude ovakve cifre. Projekat je ove godine uspješno okončan, a prvi kilovati će proteći kablom do kraja decembra.

Odmah nakon Italije, najveći investitor je Ruska Federacija koja je u našu državu uložila 66,8 miliona eura i to najvećim dijelom preko kupovine nekretnina.

Visoko treće mjesto zauzimaju srpska preduzeća i fizička lica koja su u Crnu Goru uložila 65,5 miliona eura od čega više od pola 34,7 miliona eura se odnosi na investicije u preduzeća i banke.

Veliki investitori: Visokoplasirani ulagači su iz Mađarske 59,4 miliona, Turske koji su uložili 53,1 miliona eura i Velike Britanije sa uloženih 48,3 miliona eura.

stanogradnjaMeđu najvećim investitorima su Švajcarska 39,6 miliona eura i  Ujedinjeni Arapski Emirati 35,6 miliona eura. U top deset najvećih ulagača u Crnu Goru su Belgija sa uloženih 17,4 miliona i egzotična Djevičanska ostrva sa 17,22 miliona eura.

Od egzotičnih of-šor država i destinacija visoko je plasirana Panama koja je uložila 8,3 miliona. Zanimljivo, ulaganja iz te države su označene kao povjerljiva informacija.

Interesantno je pomenuti da je najveći ulagač u Crnu Goru tokom 2017. godine bili Ujedinjeni Arapski Emirati sa 112,5 miliona eura, Italijani drugi sa 78,5 miliona, a Azerbejdžan treći sa uloženih 66 miliona eura.

Velika kompanija povukla ulaganje: Na finansijskom računu u 2018. godini neto strane direktne investicije (Priliv - Odliv) iznosile su 327,6 miliona eura ili 32,4% manje nego u prethodnoj godini, i čine 7,1% BDP-a.

"Ovakva kretanja rezultat su povećanja odliva po osnovu povlačenja ulaganja jedne velike kompanije, kao i otplate interkompanijskog duga", piše u Izvještaju, ali se ne navodi o kojoj kompaniji je riječ.

Najširoj javnosti je poznato da se italijanska kompanija A2a povukla iz Elektroprivrede.

"Ukupan priliv SDI iznosio je 843,1 miliona eura (ili 27,9% više nego u 2017. godini), od čega su vlasnička ulaganja iznosila 519,9 miliona eura, dok je priliv u formi interkompanijskog duga iznosio 300,1 milion eura ili 21% više u poređenju sa 2017. godinom", navodi se u Izvještaju o radu CBCG za 2018. godinu.

U strukturi vlasničkih ulaganja investicije u kompanije i banke iznosile su 337,2 miliona eura, dok su ulaganja u nekretnine iznosila 182,6 miliona eura, tj. bila su veća za 24,1% u odnosu na prethodnu godinu. Ukupan odliv SDI iznosio je 515,5 miliona eura.

Pošto je naša ekonomija veoma zavisna od direktnih stranih ulaganja, a samim tim i od trgovine nekretninama bitno je da se nastavi trend priliva.

Gotovo 70 odsto agencija u anketi CBCG smatra da će cijena nekretnina u Crnoj Gori rasti, ostali da će cijene ostati iste, a ostaje da se vidi kako će se to odraziti na tražnju za nepokretnostima.

Foto naslovna: Sajt kotorske opštine

Portal Analitika