Karcinom dojke je najčešći uzrok smrti žena sa malignim bolestima i jedan od vodećih uzroka smrti.
Dobričanin u intervjuu za naš portal kaže i da su „alternativni načini liječenja karcinoma dojke uglavnom najobičnija zabluda“.
„ Korišćenje nekonvencionalnih načina liječenja karcinoma dojke do sada su se pokazala kao jako neefikasna i često su pacijente dovodila u zabludu o kratkotrajnom boljitku koji se na kraju završavao tragično“, objašnjava. Dobričanin za naš portal priča i o ishrani, stresu, nasljednom faktoru, najčešćim simptomima raka dojke, ali i metastatskom raku dojke.
ANALITIKA: Kod koliko žena u Crnoj Gori se godišnje dijagnostikuje rak dojke? Koji je najveći problem Kliničkog centra Crne Gore u ovoj oblasti?
DOBRIČANIN: Karcinom dojke je drugi najčešći karcinom kod žena ali je i najčešći uzrok smrti žena sa malignim bolestima. Treći je uopšteni uzrok smrti žena nakon kardio i cerebrovaskularnih bolesti. Godišnje se dijagnostikuje oko 420 novonastalih slučajeva karcinoma dojke u Crnoj Gori i on iz godine u godinu raste. Ovaj rast novootkrivenih slučajeva je, između ostalog, i zbog uvođenja skrininga za rano otkrivanje karcinoma dojke na teritoriji Crne Gore. Povećanjem broja žena koje će biti uključenje u sam skrining proces dovešće do povećanja novootkrivnenih slučajeva na godišnjem nivou.
Klinički centar Crne Gore ima jednu od najorganizovanijih službi za dojagnostiku i terapiju karcinoma dojke u okruženju. Multidisciplinarni konzilijumi (dijagnostički i terapijski) su stalni i sastaju se 4 puta nedjeljno. Savremeni pristup dijagnostici i liječenju karcinoma dojke karakteristika je Kliničkog centra i on je garant primjene najnovijih standarda koji se u svijetu primjenjuju. Sama činjenica da je otvoren poseban Centar za dijagnostiku oboljenja dojke sa najsavremenijom dojagnostičkom opremom, zatim da ne postoji lista čekanja na hirurške zahvate kao i primjena najsavremenije onkološke (hemio) i zračne terapija (true beam tehnologija), govori u prilog ozbiljnosti pristupa u zbrinjavanju naših pacijenata. Na kraju, treba naglasiti da Klinički cenatar Crne Gore posjeduje izuzetno kvalitetan i edukovan ljekarski i sestrinski kadar koji se bavi ovom patologijom i koji dijagnostičko – terapijske procedure sprovodi na najsavremenijim naučnim principima.
ANALITIKA: Je li stres jedan od glavnih okidača za pojavu karcinoma, pa i jedan od faktora koji može bitno uticati na liječenje?
DOBRIČANIN: Stres, bihevioralni i psihološki odgovor osobe na spoljašnje uticaje, povezuje se sa mnogim bolestima pa i sa pojavom karcinoma dojke. Međutim, direktna uzročno – posljedična veza još uvijek nije dokazana. Istraživanja American Cancer Society i National Cancer Institute pokazala su nekonzistentnost u dokazivanju te povezanosti.
Iako ljekari nerado povezuju stres i nastanak raka, često znaju da kažu da stres može naše tijelo učiniti podložnijim nastanku ove opake bolesti. Stres uzrokuje lučenje hormona stresa (kateholamine i glukokortikosteroide) koji utiču na razvoj tumora smanjujući odbrambene snage organizma.
Iz rezultata najnovijih istraživanja ne može se jasno zaključiti da stres može biti izazivač raka dojke ili raka uopšte.
ANALITIKA: Znamo i da nasljedni faktor može imati uticaj. Koliku ulogu u nastajanju malignih tumora ima okolina, a koliku genetika?
DOBRIČANIN: Faktori okoline se često ne shvataju na pravi način pa se za sve što se desi krive loš vazduh, hemisjka i industrijska zagađenja. U faktore okoline, u medicinskom smislu spada i stil života. Smatra se da postoje određeni činioci koji u značajnoj mjeri mogu uticati na nastanak raka dojke, a to su: gojaznost, prekomjeran upotreba alkohola, fizička neaktivnost, pušenje, izlaganje jonizujućem zračenju, hormonska terapija (pojedini oralni kontraceptivi), izlaganje uticaju određenih (kancerogenih) materija su svi činioci koji mogu dovesti do pojave raka dojke.
Genetski faktori su odgovorni za pojavu 5 do 10% slučajeva raka dojke. Mutacije na tzv. BRCA1 i BRCA2 genu povećavaju rizik od nastanka raka dojke tokom života za 40 do 85% u porodicama u kojima je ova mutacija prisutna. Nosioci ovih mutacija muškog pola su takođe u povećanom riziku od dobijanja karcinoma dojke.
ANALITIKA: Danska je među zemljama koje imaju najviše oboljelih od malignih bolesti na 100.000 stanovnika, a Nigerija, Kenija, Jemen su na posljednjem mjestu po učestalosti karcinoma. Kako to tumačite?
DOBRIČANIN: Navedena činjenica se upravo objašnjava prethodnim odgovorom vezano za način života. U navedenim zemljama sa manjom učestalošću raka dojke populacija je manje gojazna, upotreba alkohola je veoma restriktivna ili je i zabranjena, a gojaznost i upotreba brze (GMO) hrane značajnije manja u odnosu na Dansku. Takođe, sigurno je da su genetski faktori rizika manji u populaciji navedenih zemalja u odnosu na Dansku.
ANALITIKA: Šta mislite o alternativnim načinima liječenja ove bolesti? Takođe, mnogo se govori i o ishrani, poput toga da neke namirnice poput šećera i crvenog mesa hrane rak... Koliko je ishrana zaista važna?
DOBRIČANIN: Alternativni načini liječenja karcinoma dojke su uglavnom jedna najobičnija zabluda. Korišćenje nekonvencionalnih načina liječenja karcinoma dojke do sada su se pokazala kao jako neefikasna i često su pacijente dovodila u zabludu o kratkotrajnom boljitku koji se na kraju završavao tragično. Nažalost, uglavnom su se iza tih alternativnih metoda skrivale drugačije namjere koje su za svoj cilj imale ništa drugo do sticanje ekonomske koristi od osoba kojima je bila neophodna medicinska pomoć.
Ishrana ne pripada alternativnoj medicini već predstavlja sastavni dio konvencionelne medicine. Ona je, kao jedan od najvažnijih – zdravih stilova života, izuzetno važan faktor u nastanku i razvoju raka uopšte, a samom tim i raka dojke. Gojaznost je jedna od bolesti današnjice čije posljedice pogubno utiču na čitavu populaciju. Gojaznost podstiče ćelije na pojačano lučenje endogenih estrogena koji u izuzetno velikoj mjeri utiču na nastanak i razvoj (nenasljednog) raka dojke koji čini 90 do 95% slučajeva.
Ishrana bogata mastima u savremenim „naprednim“ društvima gdje je učestaliost karcinoma dojke veća, gotovo redovno podrazumijeva povećani unos nezasićenih i djelimično hidrogenizovanih masti koje se povezuju sa većom upotrebom ugljenihhidrata i nedovoljnim unosom antioksidanasa kao i svježeg voća i povrća.
Veoma je interesantan tradicionalni kineski pristup liječenju karcinoma dojke. Oni smatraju da je rak dojke bolest melanholije i da je problem u nakupljanju „sluzi“ u predjelu dojki a koja se najbolje može spriječiti izbjegavanjem hrane kao što su sir, mlijeko, čokolada i pržena hrana. U kineskoj ishrani nema mliječnih proizvoda već preovladavaju žitarice i zeleno povrće.
Najbolja ishrana u prevenciji karcinoma dojke jeste mediteranska dijeta koju karakteriše upotreba nezasićenih masnih kisjelina iz maslinovog ulja, svježeg voća i povrća. Zeleno povrće i žitarice imaju najveći uticaj na smanjenje rizika od dobijanja karcinoma dojke zbog smanjenja crijevne resorpcije estrogena (enterohepatička recirkulacija estrogena). Namirnice koje se preporučuju su: pšenično zrnevlje, raženi hljeb, zobne pahuljice, bijeli grašak, laneno ulje, maslinovo ulje, sok aloe vere, kao i upotreba vitamina A, vitamini B1 i B6, vitamin C, koenzim Q10, melatonin, piknogenol, beta karoten, folna kiselina.
ANALITIKA: Postoji više vrsta raka dojke, koji se različito ponašaju. Koji su simptomi zbog kojih bi se žena trebala zabrinuti i obratiti ljekaru? Koji su faktori rizika koji dovode do karcinoma dojke?
DOBRIČANIN: Najčešći znak pojave karcinoma dojke jeste pojava čvorića u samoj dojci. On po pravilu nije bolan i često ga osoba sama prvo napipa pa tek onda zatraži pomoć ljekara. Nažalost, nije tako rijetka ni pojava da se nakon napipavanja takvog čvorića, osoba uopšte i ne javi ljekaru iz paradoksalnog straha da to može biti „ono najgore“. Najčešći simptomi raka dojke su čvorić u dojci, crvenilo, bol u bradavici, iscjedak iz bradavice (najčešće sukrvičav), uvlačenje bradavice (nemogućnost izvlačenja bradavice), promjena oblika dojke, promjene na koži dojke, bol u dojci.
Ukoliko se pojavi bilo koji simptom od navedenih preporuka je da se osoba odmah obrati svom izabranom doktoru koji će znati kako dalje postupiti u dijagnostičko terapijskom smislu.
ANALITIKA: U kojim godinama bi trebalo započeti samopregled, kako on treba da izgleda i koliko često bi ga trebalo sprovoditi?
DOBRIČANIN: Samopregledi dojke su najbolji način za rano otkrivanje svih tumora dojke pa samim tim i raka dojke. Rano otkrivanje raka dojke je presudno za uspijeh liječenja. Samopreglede treba započeti već u pubertetu u toku rasta grudi kod djevojčica i dovoljno je da se on obavlja jednom mjesečno, najbolje prilikom tuširanja. Sam pregled treba da obuhvati kompletne dojke koje se pregledaju kružnim pokretima kažiprstom i srednjim prstom kao i pregled pazušnih jama. Tražimo svaku „neravninu“ na i u dojkama koje bi mogle da budu potencijalni tumori dojke.
ANALITIKA: Što je metastatski rak dojke? Može li se danas živjeti s metastatskim rakom?
DOBRIČANIN: Metastatski rak dojke je stanje u kome pored malignog tumora dojke postoje i udaljene metastaze. One se uglavnom javljaju u plućima, sredogruđu, kostima i jetri. Mogućnost izliječenja od metastatskog karcinoma dojke je, nažalost, veoma mala tako da uglavnom govorimo o dužini preživljavanja najčešće do pet godina. Savremena onkološka terapija metastatskog karcinoma dojke obezbjeđuje značajnije duže preživljavanje uz bolji kvalitet života.
ANALITIKA: Rak se može proširiti na mozak, na bilo koji njegov dio. Kako u tim slučajevima izgleda liječenje?
DOBRIČANIN: Pojava metastaza raka dojke u mozgu je rijetko i tada se pristupa liječenju koje se sastoji u kombinaciji davanja hemioterapeutika kao i onkološkoradiološke terapije zračenjem. Prognoze ovakvih slučajeva nisu dobre.
