Politika

Najveće zaoštravanje odnosa između Srbije i Crne Gore od nezavisnosti

Profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka (FPN), Zoran Stojiljković, ocijenio je da je, nakon što je crnogorska Vlada utvrdila Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, došlo do najvećeg zaoštravanja odnosa između Srbije i Crne Gore u posljednjih 13 godina, odnosno od razlaza dvije države 21. maja 2006. godine.
Foto: UNS; N1; Remarker screenshot
Foto: UNS; N1; Remarker screenshot
Nikola Dragaš
Nikola DragašAutor
Portal AnalitikaIzvor

„Zaoštravanje odnosa je, po mom dubokom uvjerenju, potpuno nepotrebno, ali izgleda da je taktičko-politički isplativo za one koji vladaju u Crnoj Gori i Srbiji“, rekao je on za Portal Analitika.

Govoreći o reakcijama najviših zvaničnika Srbije na pomenuti predlog zakona – kojim je, inače, predviđeno da će svi vjerski objekti u Crnoj Gori biti prepoznati kao državna imovina ako vjerske zajednice, među kojima je i Srpska pravoslavna crkva (SPC), ne budu dokazale da su bile njeni vlasnici prije 1918. godine – Stojiljković je rekao da ih ne bi trebalo posmatrati kao stav vlasti, već kao stanovište javnog mnjenja u Srbiji.

ANALITIKA: Smatrate da je ovo najveće zaoštravanje odnosa između Srbije i Crne Gore u posljednjih 13 godina, i da je isplativo za one koji vladaju u ovim državama. Isplativo je, dakle, i za Vučićevu i za Đukanovićevu vlast?

STOJILJKOVIĆ: Naravno. S tim što moram da kažem da iako imam razumevanje za posebne interese i poziciju Crne Gore, ovoga puta ta neka vrsta političke netrpeljivosti inicijalno dolazi iz Crne Gore.

1606zoranstojiljkovic1

ANALITIKA: Sa Trojčindanskog sabora u Podgorici Mitropolija crnogorsko-primorska (MCP) ponovo je zatražila da se povuče sporni Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti, ali nije bilo, kako su mnogi očekivali, teških riječi i poruka. Kako to posmatrate?

STOJILJKOVIĆ: Jednostavno – tonom koji verske institucije treba da imaju kad ulaze u politiku. Ne treba očekivati od njih da zaoštravaju političku retoriku, već da se potrude da se razmisli i da se nađe neko rešenje.

Ovo pitanje, ipak, stoji na tradiciji i opredeljenju verujućih kako će se ta crkva zvati i pod čijom će jurisdikcijom biti. Ako se ide na to da se preuzme (crkvena) imovina i da se formira nešto sasvim drugo, to je već izvan verskih opredeljenja.

ANALITIKA: Da li je onda ovo vjersko, nacionalno ili političko pitanje?

STOJILJKOVIĆ: Od svega po malo. Pitanje čiji će deo biti MCP i hoće li se ići na posebno formiranje crkve – to je ipak nešto što treba da bude stvar verskog opredeljenja, a posredno i nacionalnog, i zato u tom interesu da se formiraju vlastite institucije ne treba politički intervenisati. Pogotovo kad to ide preko akata kojima se poziva na raniju praksu i principe, i pokušava i ekonomski da interveniše.

ANALITIKA: Da li su nešto blaže poruke sa Trojčindanskog sabora nagovještaj da je MCP spremna na kompromis sa crnogorskim vlastima? Podsjetiću Vas i da nemali broj glasača vladajućeg DPS-a podržava MCP.  

 STOJILJKOVIĆ: Nadam se da bi mogao da se desi kompromis. To (predlog zakona) ničim ne doprinosi tolerantnijim međusobnim odnosima Crne Gore i Srbije.

1606zoranstojiljkovic2

ANALITIKA: Da li bi nesuglasice o statusu MCP mogle da uvedu ove države u neku vrstu, da tako kažem, dublje krize?

STOJILJKOVIĆ: To bi značilo da ne postoji razumevanje za poziciju i interese druge strane. Znate šta je meni prioritetno – šta je mišljenje verujućih pravoslavnih u Crnoj Gori. To je, izgleda, nešto što se apsolutno zanemaruje i onda se u Crnoj Gori svaki deo naziva bilo koje institucije izvan politike, koja ima taj prefiks ʼsrpskoʼ, dovodi u pitanje. Mislim da to neće doprineti normalizaciji i dobrobiti odnosa dva naroda i dve države sa sličnim interesima, istorijom i položajem.

ANALITIKA: Da li bi Srbija mogla konkretnije da se uključi u rješavanje ovog pitanja ako Crna Gora bude istrajavala u namjeri da usvoji predlog zakona u postojećem obliku? Bilo je raznih reakcija, ali da se zadržimo na izjavama predsjednika Srbije Aleksandra Vučić, koji je pozvao crnogorske vlasti da povuku pomenuti predlog, i ministra spoljnih poslova Ivice Dačića, koji je rekao da Crna Gora na antisrpskim stavovima pokušava da gradi svoj položaj i međunarodni identitet, te da „niko ko je udarao na crkve nije prošao dobro“.

STOJILJKOVIĆ: Mislim da je reakcija Srbije već dosta jasna. Ona ne deli politički i društveni prostor, to je dosta jedinstven stav Srbije i to ne bi trebalo gledati – za razliku od mnogih drugih stvari – kao stav vlasti, već kao stanovište javnog mnjenja u Srbiji.

ANALITIKA: Koje bi, hipotetički, mogle da budu posljedice po odnose dvije zemlje ako se usvoji ovaj zakon?

STOJILJKOVIĆ: Šta da vam kažem – to treba tek videti. Nadam se nekoj vrsti kompromisa i otvaranju dijaloga u samoj Crnoj Gori. Imate stav – što je najvažnije za građane i građanke Crne Gore, bez obzira na nacionalno i političko opredeljenje – da se ide na nepotrebno zaoštravanje odnosa i konfrontaciju sa Srbijom.

Portal Analitika