On kaže da je u većini gradova već palo oko 50 odsto kiše više od majskog prosjeka, ali da ipak nijesu oboreni rekordi. On kaže da nas ljepše vrijeme, sunčanije i toplije, očekuje tokom sledećeg vikenda i posljednje dekade maja.
ANALITIKA: Da li su meteorološki uslovi (kiša u južnim predjelima i snijeg na sjeveru početkom maja) koje smo imali u zadnjih mjesec dana uobičajeni za ovo doba godine?
BURIĆ: Vrijeme nije uobičajeno za ovaj period godine, ali se nije desilo ništa što već nijesmo imali. Drugim riječima, u maju i generalno tokom proljeća vrijeme je u Crnoj Gori prilično promjenljivo, odnosno imamo izraženu smjenu lijepog i ružnog vremena. Tako će prva polovina maja ove godine ponijeti epitet ružnog vremena, uglavnom. Prema modelima Evropskog centra za srednjoročnu prognozu vremena iz Redinga, ljepše vrijeme, sunčanije i toplije, očekuje nas tokom sledećeg vikenda i poslednje dekade maja.
Što se snijega tiče, viši planinski predjeli na sjeveru države, iznad 1400-1500 m, imaju u prosjeku oko dva dana u maju sa formiranim sniježnim pokrivačem. Tako da ni pojava snijega za pomenute visine nije neuobičajena za ovaj period godine. Na Žabljaku, snijeg zna da pada i tokom juna mjeseca, istina veoma rijetko.
ANALITIKA: Da li su neki od meteoroloških parametara (temperatura, količina padavina, vlažnost, pritisak) u navedenom periodu imali rekordne vrijednosti i ako jesu koje?
BURIĆ: Količina padavina i temperatura vazduha jesu izvan opsega tzv. klimatske normale, ali, za sada, apsolutni rekordi nijesu oboreni. U srednjoj vrijednosti, dosadašnji dio maja je hladniji u odnosu na uobičajeno stanje u cijeloj dražavi, a na jugu i jugozapadu je i bogatiji padavinama.
Primjera radi, u Podgorici će prva polovina maja biti hladnija za oko 2,3 stepena Celzijusa u odnosu na klimatsku normalu za isti period, odnosno biće jedna od najhladnijih od 1949. godine. Što se padavina tiče, u Podgorici je do sada palo oko 136 litara kiše po metru kvadratnom, što čini suficit od blizu 50 odsto u odnosu na prosječnu ukupnu količinu padavina za cio mjesec. Ili, u Herceg Novom je za prvih 14 dana maja mjeseca pala gotovo duplo veća količina kiše nego što padne tokom cijelog mjeseca - prosjek za cio mjesec je oko 104 lit/m2, a za prvih 14 dana ovog maja palo je 207 lit/m2. Na Cetinju je u dosadašnjem dijelu maja palo nešto preko 240 litara kiša, što čini suficit oko 53 odsto u odnosu na prosječnu sumu padavina za cio mjesec.
Međutim, rekordi nijesu oboreni. Na Cetinju i u Herceg Novom rekordna količina padavina u maju mjesecu izmjerena je davne 1978. godine. U maju te 1978. godine na Cetinju je izmjereno 458 litara padavina, a u Herceg Novom 300 litara.
ANALITIKA: U kojoj mjeri je klima u Crnoj Gori pod uticajem promjene klime na globalnom nivou?
BURIĆ: Atmosfera je jedinstven organizam, nema granica, bolje reći jedinstven dinamički sistem. Na vrijeme i klimu u Crnoj Gori uticaja imaju atmosferski procesi čija je geneza u predjelima koja su jako udaljena od naše države. Drugim riječima, iako se radi o malom prostoru, globala klimatska dešavanja imaju uticaja na našu državu. Tako da sve ono što je neka opšta, globalna slika, dešava se i u našoj državi, u smislu da u poslednje dvije decenije imamo češće vremenske ekstreme, obaranje rekorda temperature, padavina i sl.
ANALITIKA: Ukoliko prosječna temperatura u svijetu nastavi da raste da li će se i intezitet tih promjena na klimu u Crnoj Gori povećati? Ako hoće u kojoj je mjeri moguće predvidjeti na koji način?
BURIĆ: Nemoguće je dati jednostran odgovor na pitanje. Niko pouzdano ne zna šta će se dešavati sa globalnom temperaturom, jer to ne zavisi samo od antropogenog faktora, već i od cikličnih promjena prirodnih činilaca, prije svega od varijacija atmosferske cirkulacije.
Prema klimatskim simulacionim modelima, područje Jugoistočne Evrope spada u red najugoženijih regiona od klimatskih promjena. Međutim, ne rijetko se mnoge stvari u vezi klimatskih promjena predimenzioniraju i najavljuju neke kataklizme. Ipak, treba istaći da ukoliko se nastavi trend porasta globalne temperature, numerički modeli predviđaju povećanje i čestine i intenziteta ekstremnih vremenskih događaja.
U industrijskom periodu, od kraja 18. vijeka do danas, prosječna globalna temperatura porasla je za 0,9±0,2 stepeni Celzijusa. Ono što zabrinjava to je da globalna temperatura nastavlja da raste i da je taj trend značajan. Pet prethodnih godina (2014-2018) su ujedno i pet najtoplijih godina na planeti u industrijskom periodu.
Prema Pariškom sporazumu iz 2015, kritična granica porasta globalne temperature do kraja ovog vijeka je 1,5-2 stepena Celzijusa. Ukoliko se pređe taj prag od 2 stepena Celzijusa do kraja vijeka, mogući su najnegativniji uticaji klimatskih promjena.
