Obveznica će biti realizovana kroz više tranši. Prva tranša će biti realizovana 22. aprila, dok će preostale tranše biti emitovane prema potrebi na osnovu obavještenja Ministarstva finansija, a najkasnije do 31. decembra 2019. godine.
Država Crna Gora je u aprilu prošle godine emitovala euroobveznice na stranom tržištu u iznosu od 500 miliona eura, čime je pod izuzetno povoljnom kamatnom stopom od 3,375 odsto omogućeno refinansiranje obveznica koje su dospijevale na naplatu 2019, 2020. i 2021. godine. Emisija euroobveznica od 500 miliona sa ročnošću od sedam godina imala je veliki odziv. Tada je tražnja iznosila 1.482.000 eura, ili skoro tri puta više. Kamatna stopa od 3,375 odsto je bila najniža postignuta na ino tržištu, bez obzira što je ročnost obveznica lani povećana na sedam godina.
Za razliku od ranijih godina kada je nominalna vrijednost obveznice iznosila 10.000 eura, nominalna vrijednost ovogodišnje obveznice će iznositi 1.000 eura. U Ministarstvu finansija očekuju da će na ovaj način biti prihvatljivija za građane i da će građani u većem broju učestvovati u emisiji obveznica nego što je bio slučaj prethodnih godina. Naravno, očekuje se i od banaka da daju veliki doprinos u otkupu obveznica.
Takođe, biće omogućeno da se sa obveznicama trguje na sekundarnom tržištu. Prema najavama, na ovaj način država nastoji da aktivira i razvije domaće tržište kapitala i trgovinu hartijama od vrijednosti.
Dobro je mijenjati spoljni dug za unutrašnji: Komentarišući najavljenu emisiju obveznica ekonomski analitičar Predrag Drecun ističe u izjavi za Portal Analitika da je dobro mijenjati spoljni dug za unutrašnji.„Ako je to bio cilj emitenta onda to treba podržati. Dakle, struktura javnog duga se mijenja, smanjuje se spoljni i povećava unutrašnji. Što se tiče kamata, kamatne stope su dovoljno atraktivne, imajući u vidu sigurnost plasmana. Vjerujem da će se naći domaćih investitora zainteresovanih za kupovinu ovogodišnjih obveznica. Ročnost jeste, da tako kažem, malo jača i može uticati na pad tražnje. Možda bi trebalo razmisliti i o emisiji obveznica na period otplate od tri godine“, poručio je Drecun.
On je dodao da je dobro što će se obveznicama trgovati na sekundarnom tržištu kapitala.
„Ne očekujem da će se ići ispod nominalne vrijednosti obveznice“, kazao je Drecun.
Iz Ministarstva finansija su ranije saopštili da eventualno kretanje cijena na sekundarnom tržištu neće uticati na vrijednost obveznice kad dođe vrijeme otplate njene glavnice. Time će, ističu, kupci biti zaštićeni i ne postoji mogućnost gubitka uloga.
Ima prostora za nove plasmane: Generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković podsjetio je da su ukupni krediti klijentima banaka na kraju februara ove godine iznosili oko 3,01 milijarde eura, dok su depoziti kod banaka iznosili oko 3,483 milijardi eura.
„Dakle, sa aspekta raspoloživosti sredstava prostora za nove plasmane ima dovoljno, odnosno nema negativnih efekata. Sa druge strane, zaduživanje na domaćem tržištu ima više svojih prednosti, pored poreskih prihoda i oživljavanja tržišta kapitala“, rekao je Pejaković za Portal Analitika.
Naglasio je da emiter određuje ročnost i cijenu obveznica, a da tržište reaguje na ponudu.
„Duži rokovi podrazumijevaju veće kamate, a vlasnici sredstava sami odlučuju na koji rok su spremni da investiraju baš u ovaj vid plasmana. Uzimajući u obzir nivo EURIBOR-a, koji je u minusu duži period, da se u razvijenim zemljama plaća bankama (ne u svim) da drže vaš depozit na svojim računima, smatram da su date kamatne stope na konvertabilnu valutu kao što je euro dovoljno atraktivne“, ocijenio je Pejaković.
Upitan je li realno očekivati da dobar dio obveznica kupe banke i da li finansijske institucije vide svoj interes u ovom poslu, Pejaković kaže da je odgovor pozitivan.
„U principu, kupci obveznica do sada su bili u najvećem dijelu finansijske institucije, kao što su banke i osiguravajuća društva, koje viškove likvidnosti drže u kvalitetnim hartijama od vrijednosti, tako da sigurno nalaze svoj interes, a sa druge strane znaju kako i realizovati po potrebi prije dospjeća te hartije“, konstatovao je on.
Pejaković ne očekuje da značajno veliki broj deponenata banaka prelije sredstva, „jer držanje sredstava u banci, gdje u svakom trenutku možete da povučete sredstva, ima svoju prednost i ne mnogo nižu kamatu“.
„Kod obveznica zavisite od tražnje na tržištu ukoliko želite prije dospjeća da povratite sredstva. Odluka svakog zavisi od preferencije i svako treba da se odgovorno postavi prema svojim mogućnostima i potrebama. Ova emisija će definitivno djelovati pozitivno na tržište kapitala, koje je nažalost, žargonski rečeno, prilično plitko i gdje imamo vrlo kvalitetne hartije od vrijednosti čija je vrijednost podcijenjena upravo zbog lošeg iskustva iz nekih ranijih godina, kada su bile precijenjene“, podvukao je Pejaković.
Ne zanemarujući pozitivne efekte najavljenog zaduživanja prodajom obveznica na domaćem tržištu koje pominju naši sagovornici, čini se da je smanjivanje spoljnjeg javnog duga i povećanje unutrašnjeg iskorak u pravom smjeru. Na primjer, najviši javni dug ima Japan, oko 400 posto BDP-a, ali su dužnici i povjerioci Japanci. Takođe, SAD su u zadnjih nekoliko godina modifikovale strukturu javnog duga tako da na unutrašnji trenutno otpada oko 70 odsto.
