„To može biti rješenje, ali mislim da bi za Crnu Goru imalo negativne posljedice. To bi, nažalost, samo dodatno produbilo političku krizu“, kazao je on Portalu Analitika.
Upitan da li su potrebne promjene u vrhu SDP-a, imajući u vidu tu partiju ove godine očekuje Kongres, Konjević je odgovorio da „promjena koja je samoj sebi svrha rijetko daje dobar rezultat“.
„U politici promjene mogu biti na bolje, ali i na gore, i zato one moraju imati svrhu u političkom smislu – kreiranja nove, bolje, zrelije političke ponude“, istakao je on.
ANALITIKA: Zašto, gospodine Konjeviću, SDP nije prihvatio poziv DF-a za „zajedničko vaninstitucionalno djelovanje“?
KONJEVIĆ: SDP je jasno saopštio da će biti posvećen radu u Skupštini, i kada se stvore uslovi, u radu Odbora za reformu izbornog zakonodavstva. Mislimo da je to način, da kroz dijalog, dođemo do uslova za fer i demokratske izbore.
Dijalog o ovom pitanju nema alternativu. Ako dijalog ne uspije i ako se ne dođe do konsenzusa ili dvotrećinske podrške potrebne za usvajanje izbornih zakona i zakona koji se tiču ukupnog izbornog ambijenta, doći ćemo kao društvo pred izazov – da li izbori mogu uopšte da se održe u demokratskoj atmosferi.
Sjetimo se izbora 2016. godine. I pored političkog dogovora desilo nam se da u danu izbora, prema tvrdnjama tužilaštva, imamo ‘državni udar’. Sjetimo se da su sredstva komunikacije bila u prekidu nekoliko sati po odluci nadležne agencije. E sada, da li je demokratski ambijent da se izbori održavaju u danu ‘državnog udara’? Ima li takvih primjera u zemljama razvijene demokratije? Sve su ovo naša iskustva iz kojih moramo da naučimo i politički odgovorno dođemo do rješenja, jer ne znam šta bi mogle da bude alternative za društvo koje želi da bude dio EU.
ANALITIKA: Može li Odbor za reformu izbornog zakonodavstva nastaviti s radom bez DF-a? Vidite li neke indicije da će se taj opozicioni savez vratiti u Skupštinu?
KONJEVIĆ: Bez sumnje, DF je važan za taj dijalog jer su najjača grupacija u parlamentu, sa 18 poslanika. Čini nam se da je u interesu opozicije da se započeti dijalog nastavi i da se dođe do kompromisa. Oni koji ne žele dijalog i kompromis oko izbornih uslova moraju znati da je jedina opcija bojkot izbora, a to bi, nažalost, samo dodatno produbilo političku krizu.
Bilo bi dobro i da Demokrate, koje su pokrenule ovaj dijalog, prihvate sugestije i komesara Hana i drugih zvaničnika iz Brisela i budu dio procesa. Han je podržao njihovu inicijativu o otvaranju dijaloga, a ona je sadržana u odluci o formiranju odbora koju je donio parlament.
Ponavljam: ako se neko zalaže da nema dijaloga o izbornim uslovima, onda mora jasno da kaže šta je alternativa – bojkot narednih izbora. To može biti rješenje, ali mislim da bi za Crnu Goru imalo negativne posljedice.
ANALITIKA: Zašto je vaša stranka podržala izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, kojima će Uprava policije postati samostalan državni organ? Ne daje li se ovakvom odlukom prevelika moć policiji?
KONJEVIĆ: Novi Zakon o državnoj upravi opredijelio je poziciju Uprave policije u novom sistemu organizacije državne uprave. Za taj zakon glasali su poslanici DPS-a i vladajuće većine. Po tom zakonu, više nema organa uprave u sastavu, nego su svi pozicionirani kao samostalni organi, pa je i Uprava policije postala samostalana usvajanjem Zakona o državnoj upravi. Ponavljam: za taj zakon su glasali poslanici vladajuće većine.
U takvim okolnostima, naš motiv je bio da ojačamo kontrolnu ulogu parlamenta i skupštinskog odbora prilikom usvajanja Zakona o unutrašnjim poslovima. Parlament treba da pojača korišćenje kontrolnih mehanizama iz Zakona o parlamentarnom nadzoru službi bezbjednosti, a sada će, našim amandmanima, ti mehanizmi biti značajno ojačani.
Prihvaćeni su naši amandmani da direktor Uprave policije dva puta godišnje skupštinskom Odboru za bezbjednost podnosi poseban izvještaj o rezultatima i stanju u oblasti organizovanog kriminala i korupcije. Time je značajno ojačana kontrolna uloga Odbora i Skupštine, jer će ministar, u slučaju neusvajanja posebnog izvještaja, moći pokrenuti razrješenje direktora prije roka na koji je imenovan. To je na fonu naših evropskih obaveza iz poglavlja 23 i 24. Ne ulazimo u motive zašto je DPS to prihvatio, SDP-u je bilo važno da ojača kontrolnu ulogu parlamenta.
ANALITIKA: Da li se SDP smatra odgovornim za krizu kotorske vlasti?
KONJEVIĆ: Vjerujem da je kriza kotorske vlasti prevaziđena. Potrebno je da svi naučimo iz krize i da se usmjerimo na stvaranje boljih uslova života svih građana Kotora. U demokratiji je normalno da se o nekim važnim pitanjima jave različita misljenja. Ali politička zrelost podrazumijeva da se dijalogom rješavaju problem i razlike, uz zakonito i odgovorno ponašanje svih konstituenata lokalnog parlamenta.
ANALITIKA: SDP ove godine očekuje Kongres, mislite li da su potrebne promjene u vrhu stranke?
KONJEVIĆ: U politici promjene mogu biti na bolje, ali i na gore, i zato one moraju imati svrhu u političkom smislu – kreiranja nove, bolje, zrelije političke ponude. Promjena koja je samoj sebi svrha, rijetko daje dobar rezultat.
ANALITIKA: Kakav je Vaš stav povodom eventualne nove privatizacije EPCG, budući da se za nju, kako je saopštila ministarka ekonomije Dragica Sekulić, interesuju kompanije iz SAD-a, EU i Kine?
KONJEVIĆ: SDP je ključno doprinio da se EPCG zadrži u većinskom državnom vlasništvu još 2010. Sjetite se koliko je bilo javnih ubjeđivanja resornih ministara iz DPS-a da time zaustavljamo razvoj energetskog sektora. Sjetite se samo da smo, kada smo zaustavili prodaju Termoelektrane i Rudnika uglja, bili optuženi da zaustavljamo ne samo razvoj, nego i da smo ‘uništili tržište kapitala’. Kako danas te optužbe zvuče prazno i glupo...
Danas se Vlada DPS-a hvali kako je EPCG u većinskom državnom vlasništvu. Zaboravili su da su htjeli da je rasprodaju tada uglednom investiroru Olgu Deripaski. No, poltika je takva – da je SDP bio u pravu, vrijeme je pokazalo.
SDP smatra da prvo treba uraditi analizu sta bi nova ‘manjinska privatizacija’ donijela – imajući u vidu dosadašnja iskustva – i sa njom treba upoznati javnost. Tek nakon toga, ukoliko bi se uvidjeli jasni benefiti, manjinski – naglašavam manjinski paket EPCG – bi se mogao, u otvorenoj proceduri i uz potpune reference investitora u toj oblasti ponuditi putem javnog nadmetanja. Imajući u vidu da se radi o temeljnom sektoru – energetici – mislimo da investitor mora biti iz država EU i NATO-a. Enegretska stabilnost i nezavisnost mora pratiti ključna državna spoljnopolitička opredjeljenja.
ANALITIKA: Da li je vrijeme da se ponovo razmotri mugoćnost uvođenja zatvorske kazne za poslodavce koji ne plaćaju poreze i dopinose radnicima? Kako natjerati poslodavce da izmiruju obaveze?
KONJEVIĆ: A šta Vladi sada smeta da se poštuje zakon i uredno naplaćuju porezi? Nije problem u zakonu, nego u primjeni i činjenici da su najveći poreski dužnici očigledno bliski DPS-u. U Zakonu o poreskoj administraciji i drugim propisima imate sve mjere koje obezbjeđuju naplatu poreza ili sankcije za suprotno ponašanje.
Protiv sam uvođenja krivičnog djela za sve i svašta, jer mislim da je to neprimjenjivo u praksi. Da vas pitam: uveli smo krivično djelo divlje gradnje još 2007. godine. Da nijesmo spriječili divlju gradnju uvođejem tog djela? Ne, nijesmo! Nego smo devet godina kasnije donijeli Zakon o legalizaciji nelegalno podignutih obekata. I sam premijer priznaje da i sada imamo divlju gradnju.
Dakle, u pitanju nije loše zakonodavstvo, već ima li država volju da primjeni propise ili će stalno da ih mijenja kako bi sakrivala nerad institucija i manjak odgovornosti. Država ima na raspolagnju sve mehanizme za naplatu poreza, a samo je pitanje hoće li zakon da primjenjuje jednako za sve ili selektivno. Pogledajte listu poreskih dužnika i sami ćete vidjeti šta je istina.
ANALITIKA: Zašto, po Vašoj ocjeni, Vlada ne povećava minimalnu zaradu, ako BDP raste?
KONJEVIĆ: Cilj svake dobro koncipirane ekonomske politike je poboljšanje kvaliteta života i standarda građana. Vlada se hvali rastom BDP-a, ali građani od tog rasta nemaju veće plate i penzije. Vlada u Programu ekonomskih reformi 2019-2021. najavljuje zamrzavanje nominalnih zarada u naredne tri godine.
Vlada je odbila više puta naš prijedlog za povećanjem minimalne zarade sa 193 na 250 eura. Podsjetiću, Vlada je povećala PDV, akcize na gorivo i zadržala krizni porez. Sve mjere za povećane prihodne strane budzeta pale su na teret građana.
Naš prijedlog da se uvede progresivno oporezivanje poreza na dobit, kako bi u suštini monopolistička ili oligopolska preduzeća – Telekom, EPCG, i drugi – plaćali veći porez Vlada ne prihvata, iako je takvo oporezivanje prisutno u većini evropskih država. Ali ono što ne plaćaju oni, plaćaju građani kroz veći PDV, akcize i krizni porez.
Zarade tapkaju u mjestu, a inflacija ih svake godine čini manjim. Rast BDP-a ne obezbjeđuje rast životnog standard stanovništva. Dug je za tri godine sa 2,6 milijardi porastao na 3,2 milijarde. Crna Gora ima ubjedljivo najmanju minimalnu zaradu. Sve države u regionu su u posljednje dvije godine povećale minimalnu zaradu, a ona je na Kosovu čak 250 eura.
ANALITIKA: Kako objašnjavate činjenicu da država nastavlja izdašno da pomaže Montenegro Airlines?
KONJEVIĆ: Nažalost, država nema strategiju šta i kako dalje sa tom kompanijom. I čim nemate strategiju, onda je najlakše parama građana finansirati dubioze u nekoj kompaniji. Samo se sjetite koliko je puta u posljednje dvije godine najavljivano da će Vlada izaći s planom restukrtriranja ove kompanije. Ali tog plana i dalje nema. Niko ne odgovara što je kompanija u ovakvom stanju i što se desetine miliona troše u pokrivanje dubioza, umjesto da se taj novac troši u javnom interesu.
U 2017. država je na različite načine dala minimum 15 miliona eura, a kompanija je na kraju 2017. bila u minusu 4,6 miliona. Koliko je dala tokom 2018. – još se ne zna, jer Vlada krije te podatke; kakav je rezultat te kompanije u 2018. tek ćemo da vidimo. Sada znamo samo da i, pored pomoći države, Montenegro Airlines ne plaća poreze i doprinose, nego njegov dug raste u posljednje dvije godine i sada je preko 19 miliona eura, a kompaniji Aerodromi Crne Gore preko 25 miliona eura. Dakle, državi se ukušno duguje 45 miliona eura.
Zbog ovakve nezakonite državne pomoći nijesmo otvorili poglavlje osam – konkurencija. Umjesto da se o ovom problemu javno otvori debata stručne i šire javnosti, Vlada samo ‘sipa’ novac građana i to još krije.
Tražio sam od Agencije za zaštitu konkurecije, koja po novom zakonu ima velika ovlašćenja u oblasti državne pomoći, da provjeri zakonitost postupanja nadležnih ministarstava. Čekam odgovor. Njihov izvještaj će brzo biti u parlamenetu. Ta agencija je nezavisna, pa ćemo vidjeti da li je to stvarno tako i kako će objasniti kršenje pravila državne pomoći, jer smo ta evropska pravila ugradili u naša zakonska rješenja.
