Danas otvaranje poglavlja 27- Spremni ili ne, tek, Crna Gora danas otvara poglavlje 27 koje se odnosi na zaštitu životne sredine. Dosta se spekulisalo o tome da li ćemo uopšte do kraja ove godine početi pregovore, ko nas podržava a ko ne i da li je Crna Gora uopšte spremna da uđe u taj zahtjevan posao vrijedan milijardu i po eura.
Ipak, kako Portal Analitika saznaje u dobro obaviještenim krugovima, odluka da na Ministarskoj konferenciji Crna Gora otvori poglavlje je posljedica dvije stvari: prve – da je crnogorski tim intenzivno radio na donošenju zakona i ostalih akata – donijeto je oko 50 zakona i 200 podzakonskih akata, ali i na lobiranju. Drugi, bitniji, što je Srbija otvara dva poglavlja i što se moralo izaći u susret i Crnoj Gori, jer ona nema otvorenih političkih pitanja kao što ima Srbija sa Kosovom i jer bi u suprotnom bile potpuno opravdane tvrdnje da ćemo morati na evropskom putu čekati Srbiju, odnosno da se neće cijeniti pojedinačni napori zemalja kandidata.
Dobro što se poglavlje otvara - „Dobro je što Crna Gora otvara poglavlje životne sredine, jer će mnogo bolje i brže riješiti otvorena pitanja kada razgovori sa EU počnu“, kazao je za Portal Analitika sagovornik, dobro upućen u cijeli proces.
A da se ima na čemu raditi i da u zaštiti životne sredine nijesmo maltene ni korak naprijed uradili, pokazao je posljednji Izvještaj EU, na koji se i poziva dio nevladinog sektora, kada tvrdi da nijesmo ispunili uslove i da je otvaranje poglavlja ustvari čisto politička priča.
EK je tako evidentirala nedostatak administrativnih i finansijskih kapaciteta, nedovoljne inspekcijske i kapacitete tužilaštva za eko kriminal i štetu u životnoj sredini, nedostatak napretka u oblasti upravljanja otpadom, ali i zabrinutost zbog značajnog kašnjenja sa zaštitom Solane i brojnih infrastrukturnih planova predviđenih u zaštićenim i vrijednim prirodnim područjima, kao što su Porto Skadar Lake i male hidroelektrane.
Najveći problem tretman voda i otpada - Oni koji se bave zaštitom životne sredine ističu da su najveći problemi tretman voda i otpada.
Novi Zakon o upravljanju otpadom nije usvojen, i sve opštine nijesu donijele lokalne planove. U Crnoj Gori postoje samo dvije uređene sanitarne deponije- u Podgorici na Vrelima Ribnickim i u Baru na Možuri. Većina opština koristi privremene lokacije, a neke neuređena gradska smetlišta.
„Pored završene sanacije neuređenog odlagališta „Čarkovo polje“ na Žabljaku i „Vrtijeljka“ na Cetinju, do kraja ove godine očekuje se završetak dugo očekivane sanacije deponije Vasove vode u Beranama, kao i završetak radova na deponijama u Baru i Šavniku, a do kraja godine očekuje se završetak izgradnje postrojenja u Pljevljima i Beranama. Stvaramo preduslove za slične sisteme u Danilovgradu i Glavnom gradu”, obećao je prije mjesec dana resorni ministar Pavle Radulović.
Prema posljednjim podacima, oko 40 odsto građana nije priključeno na kanalizacionu mrežu.
Nijesu izgrađena nova postrojenja za tretman otpadnih voda, tako da otpadne vode uglavnom idu direktno u more i rijeke. Ima i svijetlijih primjera. Oštine Mojkovac i Kolašin i Herceg Novi prečišćavaju otpadne vode, Tivat i Kotor imaju zajedničko postrojenje. Podgorica ima kolektor izgrađen prije 40 godina, projektovan za 55 hiljada stanovnika, a novi obećava svaki gradonačelnik koji dođe na to mjesto.
U Nikšiću se završna faza testiranja postrojenja odužila na preko godinu i još nije predat na upravljanje Vodovodu i kanalizaciji. Postrojenja za prečišćavanje u Budvi na lokaciji Vještica ima problem sa tretmanom kanalizacionog mulja. U Beranama je u toku izgradnja, Pljevlja i Bijelo Polje još biraju lokaciju.
Kada je riječ o reciklaži, evropski prosjek je 50 odsto, kod nas prednjači Podgorica sa 25 odsto, ima i gradova u kojima je stopa reciklaže manja od 5 odsto. Sve u svemu, prosjek na nivou države, u najoptimističnijoj varijanti, ne može biti veći od 15 odsto.
Mnogo problema - Mnogo je još toga što se ističe kao problematično – od očuvanja Ulcinjske solane i Skadarskog jezera, posljednje odluke da se u podmorju kod Bara i Ulcinja istražuje ima li nafte i gasa, izmještanja korita rijeke Tare usljed izgradnje auto puta, TE Pljevlja, čiji rad nije unaprijeđen shodno ekološkim standardima, gradnja malih HE, uprkos protivljenju EK. , 'Natura 2000', kao sistem zaštićenih područja, koji neće biti završen ni za nekoliko godina.
Aleksandar Perović iz nevladine organizacije Ozon ističe za Portal Analitika da će određene interesne grupe željeti da proces pregovora maksimalno odugovlače, što je očekivano ako je prvo što građani čuju a tiče se poglavlja 27, jeste da je najskuplje i da će biti u igri preko milijardu i po eura do 2030. godine za potrebe dostizanja standarda i rješavanje postojećih problema.„Bez neke želje i potrebe da remetim ,,slavljeničku“ euforiju čelnika izvršne vlasti, od kojih neki nemaju apsolutnu nikakvu zaslugu, jer nijesu ni učestvovali u višegodišnjim administrativnim pripremama, imam utisak da je odluka zemalja članica da se tek sada otvori ovo kako se ističe i od strane zvaničnika EU najskuplje poglavlje, nedopustivo obojena političkim interesima“, kazao je on.
Sa druge strane, u Vladi ističu da je u posljednjih desetak godina, u oblast životne sredine uloženo više od 200 miliona eura.
Od projektovanih milijardu i po do 2035. godine, najviše novca, oko 850 miliona eura, će trebati za izgradnju i održavanja postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda i infrastrukture u oblasti pijaće vode i zaštite od poplava.
Resorni ministar je nedavno na jednoj konferenciji bio iskren: „Ono što se u evropskom svijetu podrazumijeva mi tek posljednjih godina dobijamo u svim crnogorskim gradovima. Pitanje higijene jedna je od osnovnih odlika civilizovanog čovjeka, a pitanje urednosti sredine u kojoj živi odlika razvoja zemlje i za mene – ljubavi prema državi”, kazao je ministar Radulović.
Potrebna i promjena svijesti građana - Naravno, nije zaboravio, da pomene građane i promjenu svijesti – da vode računa koliko vode troše kad peru zube i gdje bacaju kese od smeća.
Nekako to ide jedno uz drugo – da država obezbijedi da u 21. vijeku imamo kanalizaciju, a ne septičke jame i da gradjani napreduju toliko da pokupe smeće za sobom.
Ono što smo već dobili je oko 100 NVO koje mijenjaju statute kako bi se bavile raznim aspektima životne sredine.
Milijardu i po eura je, ipak, ozbiljan novac.
