Dva pravnika, tri mišljenja - Stara je izreka – dva pravnika, tri mišljenja. Tako i u slučaju hapšenja poslanika Demokratskog fronta Nebojše Medojevića, bez skidanja imuniteta i usred noći, i to kao svjedoka, pravnici različito tumače. Ima ih koji kažu da je odluka Višeg suda koja se odnosi i na Milana Kneževića, koji hapšenje izbjegava tako što ne izlazi iz zgrade parlamenta, protivustavna i protivzakonita, dok oni drugi, pak. tvrde da je utemeljena u zakonu koji predviđa da se su pred zakonom svi jednaki i da i ako poslanik neće da svjedoči čeka ga, u konačnom, zatvor, kao i svakog drugog građanina.
Viši sud je, podsjetimo, odredio dvomjesečni pritvor Medojeviću jer je odbio da kaže ko je pripadnik ANB-a koji mu je saopštio da je tužilac Katnić od bivšeg gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše uzeo 100. 000 eura kako mu ne bi odredio pritvor u slučaju javnosti poznatom kao "Carine". Medojević je to napisao na svom Facebook profilu.
Kneževiću, pak, prijeti zatvor zbog odbijanja da dostavi podatke o sudiji koji mu je navodno ponudio da mu za 10.000 eura ukine presudu zbog napada na policajca 2015. godine.
Još dva mjeseca zatvora za Medojevića - U međuvremenu, Viši sud je naprasno odlučio i da Medojeviću odredi zatvor jer odbija da svjedoči u jednom potpuno drugom slučaju. Medojević je tako kažnjen sa još dva mjeseca zatvora jer je , kažu u Višem sudu, odbio da svjedoči u predmetu koji je formiran povodom njegovih tvrdnji iz maja prošle godine, da je Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić učestvovao u ratnom zločinu na teritoriji Cavtata tokom 1991. i 1992. godine.
Ovu kaznu po zakonu Medojević može izdržati tek nakon što mu istekne ona zbog koje se od petka nalazi u nalazi u zatvoru. Sve u svemu, ako ne svjedoči, Medojević će iza rešetaka biti četiri mjeseca.
No, ustavno ili neustavno, što zavisi od tumačenja zakona, posebno u kontekstu tvrdnji Medojevića i Kneževića da su već svjedočili ali da se Tužilaštvu nije svidjelo što su rekli, i sa druge strane da su već zbog odbijanja da svjedoče bili novčano kažnjeni, što tvrdi Sud, a o čemu će konačno mišljenje dati Ustavni sud, fakat je da je sporan momenat i način kako je Medojević uhapšen.
Dodatno, što Viši sud iznenada vadi iz fioke predmet koji je formiran povodom tvrdnji Medojevića da je Katnić učestvovao u ratnom zločinu na teritoriji Cavtata tokom 1991. i 1992. godine?
Fakat je da je bilo i ranijih slučajeva u kojima su sud i policija, slijedeći analogiju, morali na isti način reagovati. Ali, nijesu.
Medojevića je policija uhapsila usred noći, nakon što je završena rasprava u parlamentu o Rezoluciji o poništenju odluka Podgoričke skupštine, dva dana nakon što su dobili nalog od Višeg suda.
Milan Knežević izbjegava hapšenje tako što od četvrtka veče ne izlazi iz zgrade parlamenta.
Policija ima/nema odobrenje da hapsi u Parlamentu - Ni nakon jučerašnje sjednice kolegijuma Skupštine, koju je tražio je Front, nije najjasnije da li policija može da uđe u zgradu parlamenta i uhapsi Kneževića. Direktnog odgovora na to pitanje nije bilo od predsjednika Skupštine Ivana Brajovića koji je novinarima poslije kolegijuma kazao da "postoji razumijevanje poslanika da ne bi bilo dobro da neke institucije, organi, preduzimaju određene radnje". On je kazao da se poslanicima "mora osigurati zaštita u izražavanju mišljenja, kao i sloboda političkog delovanja".
Pa, kako ko tumači– da policija ima ili nema Brajovićevo odobrenje.
DF suspenduje rad u Radnoj grupi - Prva politička posljedica hapšenja Medojevića je odluka DF-a da suspenduje rad u Radnoj grupi za reformu izbornog zakonodavstva, kao i najava svakodnevnih protesta DF-a pred Skupštinom.
Zato je ključno pitanje kome u ovom trenutku odgovara radikalizacija političke scene, taman kada je počela sa radom Radna grupa za reformu izbornog zakonodavstva i nakon što su Medojević i lider DF-a Andrija Mandić izabrani za članove Odbora za bezbjednost.
Različite ocjene kome odgovara hapšenje - Čuli smo ovih dana različite ocjene – od toga da je riječ o političkom „faulu“ koji nikako ne odgovara DPS-u, do toga da DPS-u i DF-u odgovara dalja radikalizacija političke scene, da ovakav rasplet odgovara DPS-u jer ne želi istinsku reformu izbornog zakonodavstva, do teorija zavjere „da neko nekome smješta unutar samog DPS-a“.
Direktor Građanske alijanse Boris Raonić smatra da korist imaju radikalne opcije sa oba kraja spektra, jer na ovakav način homogenizuju svoje biračko tijelo.
„Akcija hapšenja je upravo sada izvedena, kada smo završili sa pričom oko Podgoričke skupštine, pa je za očekivati da u fokusu sada dođe priča o istopolnim zajednicama ili slične koje dijele javnost po istim linijama“, rekao je on za Portal Analitika.
Glavni urednik Dana Nikola Marković rekao je u emisiji Ukrštene riječi na Prvoj Tv da dugoročno Frontu ovakav rasplet ne može donijeti korist jer je krenuo drugim političkim putem u smislu kooperativnosti i rada u Radnoj grupi i davanju doprinosa u reformi izbornog zakonodavstva.
„Sve i da se Medojević pusti iz zatvora i da se ove odluke povuku, njima će biti problematično da se vrate u Radnu grupu i parlamentarne odbore jer će to teško moći da objasne svom biračkom tijelu“, kazao je on.
On dodaje da tužilačko- sudska akcija može da bude i refleksija različitih struja unutar samog DPS-a.
„DPS će sada reći da ne smiju pojedinačni slučajevi da utiču na izborno zakonodavstvo. Njima, međutim, sa druge strane ne odgovara reforma izbornog zakonodavstva. Njima je ovako dobro. Nije ideja o izbornom zakonodavstvu potekla od DPS-a, već se radilo o velikom međunarodnom pritisku kao posljedici bojkota parlamenta od strane opozicije. DPS-u je ovo idealan izgovor da ne bude izbornih reformi“, rekao je on.
Sa druge strane, glavni urednik Pobjede Draško Đuranović kaže da ova akcija u političkom smislu ne odgovara DPS-u, i da je problem što se često DPS i Đukanović potcjenjuju.
„Podsjetiću vas da se govorilo o tome da Đukanović neće Vladu izbornog povjerenja uoči prethodnih izbora, pa je onda opoziciji dao ključna ministarska mjesta koja ni sami nijesu očekivali, ali i brojne funkcije po dubini sistema“, rekao je on.
On dodaje da DPS ne može biti zadovoljan ovakvom situacijom, jer se poslije dugo vremena opozicija vratila u parlament i konačno počela priča o izbornom zakonodavstvu.
„Sada su u poziciji da je sve to dovedeno u pitanje. Mislim da nijesu zasnovane priče da je neko iz DPS-a naredio da se hapsi Medojević u četvrtak veče, jer ne vidim da bi DPS radio protiv svog političkog rejtinga“, rekao je on.
Đuranović navodi da kratkoročno može nekome da odgovara da se priča o izbornom zakonodavstvu pomjeri za pola godine, ali da vlastima ne odgovara radikalizacija kada imaju izbore tek za dvije godine.
Neshvatljiva intertnost međunarodne zajednice - Za Borisa Raonića je, pak, neshvatljiva inertnost međunarodne zajednice, posebno jer se, kako kaže, Crna Gora nalazi tri godine pod političkim tenzijama.
„Međunarodna zajednica pod hitno mora aktivnije da se uključi kako bi se tenzije spustile, uspostavio dijalog i reformski procesi i proces integracija konačno dobili primarno mjesto u agendi našeg političkog života“, rekao je on.
Pravnici sa kojima smo razgovarali su saglasni i da bi bilo dobro da se član Zakonika o krivičnom postupku koji se odnosi na svjedočenje i ne tretira imunitet precizira, kako se ne bi dolazilo u ovakve pravne situacije. U političkom smislu, nakon ove tužilačko- sudske akcije, ma ko da je naredio, čeka nas „vruća zima“.
