Realizacijom ovog velikog projekta, vrijednog više od 20 miliona eura, značajno će se poboljšati proizvodne perfomanse hidroelektrane “Perućica”, a čitava investicija mogla bi, u slučaju povoljnih hidroloških prilika, da se isplati za sedam godina.
Građevinski radovi većeg obima trebalo je da počnu sredinom prošle godine, ali je projekat zastao zbog protivljenja dijela NVO sektora i dijela lokalnog stanovništa koji gravitiraju prema tom području. Portal Analitika,objavljuje ključne djelove Lokalne studije, kako bi se otklonile nedoumice vezane za ovaj veliki projekat.
Zašto prevođenje: Hidroelektrana “Perućica” puštena je u pogon 1960. godine, dok je današnju fazu izgrađenosti dostigla 1976. godine. Rad tog energetskog objekta zasniva na korišćenju vodnog potencijala vodotoka u slivu Gornje Zete i visinske razlike od preko 500 metara između Nikšićkog polja i Bjelopavlićke ravnice.
“U današnjim uslovima nije moguće u potpunosti iskoristiti ove pogodnosti obilja raspoloživih voda i izvanredan energetski pad uslijed veoma složenih geoloških uslova i nedostatka akumulacionog prostora za izravnavanje proticaja”, navode autori Lokalne studije.
U cilju rješavanja ovog problema, urađene su do 1968. godine studije i projektna dokumentacija za spajanje akumulacija Krupac i Slano i prevođenja dijela voda rijeke Zete u akumulaciju Krupac, ali nikada projekat nije realizovan.
Tehničko rješenje kojim će se spojiti rijeka Zeta s obje akumulacije, o kojem će više biti riječi u nastavku teksta, znatno će smanjiti gubitke vode u dovodnom sistemu HE “Perućice”.
Dva tunela, brana, nasipi: Prostorni položaj rijeke Zete, akumulacija Krupac i Slano omogućuje da se sa dva relativno kratka tunela, rijeka Zeta spoji sa obje akumulacje. Tačnije, biće izgrađeni tuneli Zeta – Krupac i Krupac – Slano.
Na taj način se može dio toka rijeke Zete prebaciti u akumulacije i postići djelimično izravnjanje toka rijeke Zete u akumulacijama.
Tehničko rješenje za projekat uvođenja rijeke Zete u akumulaciju Krupac obuhvata branu na rijeci Zeti sa zaštitnim nasipima uzvodno od brane, zahvat i dovodni kanal od rijeke Zete do ulaznog portala tunela, tunel do akumulacije Krupac i odvodni kanal od izlaznog portala tunela do akumulacije Krupac.
Usporna građevina predviđena je na rijeci Zeti oko 500 metara nizvodno od sastava rijeke Sušice i potoka Rastovac. Predviđena je betonska gravitaciona brana visine oko šest metara i dužine oko 120 metara.
Zaštitni nasipi predviđeni su duž obale rijeke Zete i dijelom duž obala rijeke Sušice i potoka Rastovac. Izabran je poprečni presjek nasipa od kamenog nabačaja u cementnom malteru sa uzvodnim glinenim ekranom.
“Zahvatna građevina na rijeci Zeti predviđena je na desnoj obali rijeke Zete. Betonska konstrukcija zahvata povezana sa desne strane zahvata zaštitnim nasipom na desnoj obali, a sa lijeve strane gravitacionom betonskom branom”, piše u Studiji.
Dimenzije: Tunel je dimenzionisan tako da propusti maksimalnu količinu vode od Qmax=24,22m3/sec sa slobodnim nivoom vode. Ovo je pokazano kao najbolje tehno-ekonomsko rješenje u poređenju sa drugim proticajima u tunelu u rasponu od 16 do 32 m3/sec.
“Na taj način postignut je max. visinski položaj tunela u odnosu na kotu nivoa vode na zahvatu (622mnm) i u akumulaciji Krupac (620mnm). Ovaj visinski položaj tunela omogućuje lakše izvođenje (obzirom na visok nivio podzemne vode), kao i povoljnije hidrauličke uslove tečenja. Od izlaznog portala tunela do akumulacije Krupac predviđen je kanal trapezastog poprečnog presjeka”, navode autori.
Spajanje akumulacija Krupac i Slano: Rješenje spajanja akumulacija Krupac i Slano obuhvata dovodnni kanal u akumulaciji Krupac do ulaznog portala tunela Krupac-Slano, tunel od akumulacije Krupac do akumulacije Slano i odvodni kanal od ulaznog portala tunela do akumulacije Slano.
Obzirom na funkciju – zahvatanje voda rijeke Zete i prebacivanje u akumulaciju Krupac kao i povezivanje akumulacija Krupac i Slano, usvojeno je da oba dovodna tunela budu istog prečnika i istog maksimalnog kapaciteta. Efekti novoprojektovanih objekata, u ovim eksploatacionim uslovima, ogledali bi se i u mogućnosti da se poveća kvalitet proizvedene energije jer bi moglo da se proizvodi u vrijeme većih tarifa.
Planirana je izgradnja dvije komandne zgrade i to komandna zgrada na platou brane i zahvatne građevine, kao i izgradnja prizemnih građevina za smještaj opreme.
Detalji sa satelitskog snimka: Kompletan sistem, kako se može vidjeti na satelitskom snimku, obuhvata črtiri lokacije za izgradnju objekata i izgradnju dva tunela – tunel Zeta – Krupac i Tunel Krupac – Slano.
Lokacija 1 (UP1 i UP2) se nalazi u mjestu Zavrh, KO Miločani i KO Brezovik. Na ovoj lokaciji se planira izgradnja brane u koritu rijeke, zahvatne građevine, ulazne građevine, sifona koji povezuje zahvatnu i ulaznu građevinu, a uzvodno od mjesta zahvata, na lijevoj i desnoj obali Zete se planiraju izgraditi zaštitni nasipi.
Lokacija 2 (UP3) je u mjestu Poklonci, KO Stuba. Na ovoj lokaciji se završava tunel Zeta – Krupac i planiraju se izgraditi izlazni portal tunela i odvodni kanal.
Lokacija 3 (UP4) je u mjestu Crnodoli – KO Stuba i KO Krnjača. Na ovoj lokaciji se planira početak tunela Krupac – Slano sa dovodnim kanalom, ulaznom građevinom i zatvaračnicom.
Lokacija 4 (UP5) se nalazi u mjestu Kuside, KO Kuside i na ovoj lokaciji se završava tunel Krupac – Slano. Tunel se završava izlaznim portalom i odvodnim kanalom.
Zemljište oko lokacije 1 ovim planskim dokumentom se planira kao površine za specijalne namjene PUS (zaštitni pojas). Na ostalim površinama u zahvatu plana, zadržana je postojeća namjena.
Stroga ekološka zaštita i procedure: Kako izričito podvlače autori Lokalne studije, za ostvarenje planiranog sistema potrebno je, u skladu sa procedurom, prvo izraditi projektnu dokumentaciju. Zato u daljem tekstu navode se smjernice za pristup navedenim pitanjima, koji bi budućem projektu obezbjedio cjelovitost, održivost i dobru integraciju u razmatrani prostor po svim pitanjima.
Prekid riječnog kontinuma i izgradnja riblje staze: Najveći ekološki izazov tokom realizacije projekta biće izgradnja brane za zahvatanje vode jer se mora zaštititi riječna fauna.
“Prekid riječnog kontinuuma na Zeti zbog izgradnje brane za zahvatanje vode potrebno je rješavati izgradnjom odgovarajuće “riblje staze”, koja bi omogućila migraciju riječne faune. Ovakav kanal potrebno je dimenzionisati tako da bude realno sposoban propustiti vrste, koje su u lokalnom ekosistemu domaće – pri ekološki prihvatljivom protoku, i pri svim višim proticajima koji će se kroz njega odvoditi”, podvlače autori Studije.
Zeta će u jednom dijelu postati jezero: Takođe, uspon iznad brane za zahvatanje vode i promjenu režima tekuće vode u režim jezerskog karaktera – stvaranje vještačkog jezera na određenoj dužini iznad brane – potrebno je u fazi projektovanja precizno definisati za karakteristične proticaje.
“Time bi se odredila dužina dionice, na kojoj bi Zeta dobila usporenu vodu, tj. karakter jezera. Tačniju predstavu upotpunio bi i opis režima vodostaja, a time i variranja zajezerene površine. Pomoću konkretnih podataka se u elaborate procjene uticaja na životnu sredinu mogu bolje definisati mjere za maksimalno ublažavanje negativnih posljedica”, dodaju autori.
Smanjivanje proticaja u Zeti ispod vodozahvata mora da podliježe propisanim uslovima.
“U Crnoj Gori je na snazi Pravilnik o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka površinskih voda. Ovaj propis nedvosmisleno definiše količine vode potrebne za očuvanje prirodne ravnoteže vodnih ekosistema i ekosistema vezanih za vodu. Proračunom na osnovu hidroloških podataka, dobija se konkretni broj za svaki mjesec u godini”, dodaju autori.
Izgradnja saobraćajne infrastrukture:PUP-om Nikšić je planirana magistrala za brzi motorni saobraćaj i željeznička pruga čiji koridori dijelom prolaze kroz zahvat predmetnog Plana.
Kako piše u Lokalnoj studiji planira se izgradnja sljedećih pristupnih saobraćajnica: prilazni put do platoa brane na Zeti se planira povezivanjem na lokalni put Miločani – Nikšić.
Takođe, prilazni put do ulazne građevine tunela Zeta – Krupac se planira povezivanjem na lokalni put Miločani – Nikšić. Prilazni put do izlaznog portala tunela Zeta – Krupac u mjestu Poklonci planira se povezivanjem na lokalni put Kočani – Blaca na koji je povezano i vodoizvorište Poklonci ili alternativno. Prilazni put do ulazne građevine dovodnog tunela Krupac – Slano se planira sa postojećeg lokalnog puta kroz selo Crnodoli, koji vodi prema lokaciji portal tunela.
Pored ovoga izgradiće se put do izlaznog portala tunela Krupac – Slano, a planira se sa lokalnog puta (stari put Trebinje – Nikšić) koji se odvaja sa magistralnog puta Nikšić – Trebinje u mjestu Kuside.
Osim toga, planirano je izmještanje ovog lokalnog puta u jednom dijelu iznad izlaznog portala i dalje duž odvodnog kanala gdje se priključuje na postojeći put.
Primjedbe: Dio mještana tog područja smatra da će izgradnjog sistema biti nanijeta velika šteta ekosistemu tog kraja.
Stručnjak iz oblasti hidrogeologije, prof. dr Mićko Radulović, ukazao je prošle godine u ime mještana da je mnogo više negativnih efekata od tog projekta, te da bi njegova realizacija sigurno uslovila znatno više plavljenje područja miločanskog i brezovačkog polja.
”Iz Zavrha sam, kuća mi se nalazi oko 250 metara od brane i eksproprijacijom je zahvaćen i dio moje imovine. Nije mi namjera da zasutavljam razvojne projekte, ali je sigurno da će biti veće plavljenje nego ranije. To je lako objasniti, jer su vode ranije, u donjem dijelu polja ,bile na koti 618, a sad se one usporavaju do kote 622 i do te kote će sve biti potopljeno”, pojasnio je tada Radulović, a prenijeli crnogorski mediji.
On smatra da je manjkavost i što nigdje u projektu nije okonturena granica plavnog područja.
”Problem je i šta će biti kada se smanji proticaj Zete. Siguran sam da će iza brane ostati deponija smeća i za to treba tražiti rješenje“, rekao je Radulović.
On je, između ostalog, predložio da se za rješenje tog problema sanira i betonira korito Zete do Brezovačkog mosta i tako se obezbijedi da Zeta stalno teče.
U svakom slučaju, planeri projekta bi morali voditi računa o primjedbama mještana, ali je korist od projekta evidentna, jer bi HE “Perućica” postala najbolja elektrana tog tipa na Balkanu.
