Društvo

Radovi bez dozvole Uprave za zaštitu kulturnih dobara

Uprava za zaštitu kulturnih dobara nije izdala nikakvu dozvolu Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) za radove na arheološkom lokalitetu u okviru kojeg su sačuvani ostaci manastirskog kompleksa sa crkvom Svetog Arhanđela Mihaila i crkvom Svete Trojice, i uputila je dopis Upravi za inspekcijske poslove za postupanje inspektora za kulturna dobra, koja je nekoliko puta izlazila na teren.
To su Portalu Analitika saopštili iz Uprave  za zaštitu kulturnih dobara, nakon što smo više puta pisali o uznapredovalim nelegalnim radovima koji su vršeni na ovom kulturnom dobru.
Radovi bez dozvole Uprave za zaštitu kulturnih dobara
Portal AnalitikaIzvor

Radovi bez konzervatorskih uslova: - Predmetni radovi na arheološkom lokalitetu u okviru kojeg su sačuvani ostaci manastirskog kompleksa sa crkvom Svetog Arhanđela Mihaila i crkvom Svete Trojice, započeti su bez konzervatorskih uslova Uprave za zaštitu kulturnih dobara - istakli su iz Uprave.

Tako da se pokazalo da su kao i mnogo puta do sada predstavnici SPC u Crnoj Gori  krenuli  u realizaciju svoga građevinskog master plana na arheološkom lokalitetu u okviru kojeg su sačuvani ostaci manastirskog kompleksa sa crkvom Svetog Arhanđela Mihaila i crkvom Svete Trojice, ne obazirući se na zakone i mišljenja struke koja su jasno iznesena – nema gradnje bez konzervatorskih uslova.

O tim radovima Portal Analitika je pisao u više navrata.

Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara su nam kazali da su po saznanju da se na predmetnoj lokaciji izvode radovi na uklanjanju stijenske mase, obavjestili inspektora za kulturna dobra u Upravi za inspekcijske poslove, nakon čijeg je postupanja Mitropolija crnogorsko-primorska SPC podnijela zahtjev Upravi za konzervatorske uslove.

Uprava je tada smatrala da treba obezbjediti teren na kome su vršena dugogodišnja arheološka istraživanja i da je u tom cilju neophodno angažovati statičara.

Održan je bio i sastanak stručnih lica Uprave sa predstavnicima crkve i Opštine Tivat, a tema sastanka je bila formiranje stručne komisije koja bi na osnovu podataka prikupljenih tokom istraživanja, kao i na osnovu dokumentacije dala naučno-stručnu ocjenu, odnosno iznijela mišljenja i sugestije u pogledu karaktera i obima istraživačkih radova, ali i u pogledu rješenja za prezentaciju i revitalizaciju manastirskoog kompleksa Svetog Arhanđela Mihaila na Prevlaci kod Tivta.

prevlaka2

Stručna komisija je bila formirana i prezentovala svoj izvještaj.

- Neosporna je činjenica da bilo kakva intervencija – rekonstrukcija, konzervacija, restauracija, primjena anastiloze... – na arheološkom lokalitetu ostataka manastira i crkve Sv. Arhanđela Mihaila mora biti obavljena uz prethodno pribavljenu saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara, što povlači izdavanje konzervatorskih uslova - navodi se u izvještaju stručne komisije na čijem čelu je bio istoričar umjetnosti prof. dr Aleksandar Čilikov.

Članovi komisije uočili su, takođe, neophodnost prezentacije i valorizacije lokaliteta i u tom pogledu su izdvojili dva stručna stava.

- Domicilne zakonske norme iz oblasti zaštite kulturnih dobara, kao i međunarodni relevantni propisi, te principi konzervatorsko-restauratorske struke, dozvoljavaju postupak rekonstrukcije na arheološkom lokalitetu samo na osnovu kompletnih podataka koji garantuju apsolutno obezbjeđenje autentičnog izgleda. U slučaju lokaliteta na Prevlaci, sasvim je izvjesno da rekonstrukcija nije moguća. S takvim mišljenjem je saglasna i Mitropolija crnogorsko-primorska SPC, što se može konstatovati u njenom zahtjevu u kome se potencira postupak „idealne rekonstrukcije“ - navodi se u izvještaju komisije.

Radovi ne staju: Prezentacija i valorizacija lokaliteta, prema navodima u izvještaju komisije, može se realizovati u okviru analitičkih promišljanja modaliteta konzervacije, restauracije, djelimične rekonstrukcije, muzeološke prezentacije, prezentacije u okviru arheološkog parka Prevlaka, pa u vidu „idealne rekonstrukcije“ i dr. Izuzetno važno za komisiju je, dakle, određivanje namjene još kompletno neistraženog lokaliteta Prevlaka u funkciji kulturnog turizma, u obliku arheološkog parka, kroz isključivo sakralnu svrhu ili u kombinaciji navedenih modela.

- Da bi se dao odgovor na ovo kompleksno pitanje – u okviru njega i rješavanje zahtjeva Mitropolije crnogorsko-primorske – bilo bi apsolutno neophodno, prije donošenja konačnih odluka, pristupiti studiji zaštite kompletnog arheološkog lokaliteta Prevlaka - ističu članovi komisije Ministarstva kulture i pozivaju se na odrednice člana 90. Zakona o zaštiti kulturnih dobara, koji propisuje izradu studije.

U obrazloženju iznijetih stavova, članovi komisije su se, između ostalog, u izvještaju pozvali i na Studiju zaštite kulturnih dobara u obuhvatu prostornog plana posebne namjene obalnog područja (MORT, 2017), u kojem se konstatuje loša očuvanost kulturnog dobra „poluostrvo Prevlaka sa ostacima Manastira i Crkve Sv. Arhanđela Mihaila“.

prevlaka3

- Arheološki lokalitet je izložen kako spoljašnjim uticajima, tako i nebrigom držaoca... Na kulturnom dobru su u dva perioda vršeni radovi bez saglasnosti nadležnih institucija. Ne dozvoljavaju se bilo kakve aktivnosti kojima se mogu devalvirati naslijeđene kulturne vrijednosti. Nakon dobijenih rezultata arheoloških i konzervatorskih istraživanja i dokumentacije, uraditi konzervatorski projekat koji obavezno podrazumijeva konzervaciju, dok će se ostale konzervatorske mjere definisati na onosvu istraživanja... – navodi se, između ostalog, u studiji Ministarstva održivog razvoja i turizma, koje je krajem 2015. godine izdalo Mitropoliji urbanističko tehničke uslove za izgradnju manastirskog kompleksa.

Ali, izgleda uzalud sva mišljenja i opomene, radovi ne staju. Kako je Portal Analitika već pisao, ovo razgrađivanje  ostataka manastira Svetog Arhangela Mihaila na Prevlaci kod Tivta sprema se već odavno. Sada su iz SPC krenuli izgleda u finalnu realizaciju svog građevinskog master plana za Prevlaku. Naravno, bez odobrenja nadležnih službi zaštite.

Očigledno se danas ostaci manastira Sv. arhanđеla Mihaila spremaju za još jednu građevinsku i vlasničku rekonstrukciju koje su ga izgleda pratile kroz vjekove.

Manastir Svetog Arhangela Mihaila na Prevlaci kod Tivta i najava mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija da će do 2020. taj manastir biti obnovljen u punoj mjeri na temeljima vrijednog arhološkog nalazišta i veoma komleksnom kulturnom dobru, očigledno ne dovode više u pitanje gradnju na ovom zakonom zaštićenom kulturnom dobru.

Postavlja se pitanje da li je vršenje nelegalnih radova mimo normi propisanih Zakonom o zaštiti kulturnih dobara i nepoštovanje mišljenja stručnih komisija i institucija zaduženih za brigu o kulturnim dobrima ispravan način pokazivanja svojih dobrih namjera i činjenja ljudi iz SPC.

prevlaka4

Crkveni građevinski master plan: Mada, kako se moglo čuti iz izjave sveštenika MCP SPC Miajla Backovića, sekretara Odbora za obnovu manastira Miholjska Prevlaka u prilogu RTCG emitovanom 19. avgusta u drugom dnevniku, oni se osjećaju odgovorni i posvećeni svom zadatku.

Na konstataciju reportera RTCG  koji kaže da u Mitropoliji tvrde da se projekat odvija uz saglasnost svih državnih institucija, sveštenik Miajlo spremno to potvrđuje.

- Projekat se radi upravo u dogovoru sa Ministarstvom kulture, odnosno Upravom za zaštitu spomenika kulture. Mi ne želimo ovdje bilo šta da napravimo, a da to nije potpuno po svim pravilima, ne samo države Crne Gore već po pravilima svjetske baštine, jer ovo je svjetska kulturna baština - kaže on.

Nismo mogli čuti samo neke, očigledno za njih nebitne detalje, kao što su da se vrše nelegalni radovi bez odobrenja državnih institucija zaduženih za brigu i čuvanje kulturnih dobara.

Da podsjetimo, predmetni radovi na arheološkom lokalitetu u okviru kojeg su sačuvani ostaci manastirskog kompleksa sa crkvom Svetog Arhanđela Mihaila i crkvom Svete Trojice započeti su bez konzervatorskih uslova Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Očigledno njihova namjera da ne žele na ovom kulturnom dobru bilo šta da naprave, a da to nije potpuno po svim pravilima, ne samo države Crne Gore već po pravilima svjetske baštine – jer ovo je svjetska kulturna baština – je kao i mnogo puta do sada bila kratkog daha. Crkveni građevinski master plan ima svoje rokove koji baš i ne prepoznaje ni domaću, a kamoli svjetsku kulturnu baštinu.

Iz Uprave su nam takođe kazali da su bili angažovali i statičara kako bi, zbog već izvedenih radova koji su se odnosili na statiku terena, propisao mjere za obezbjeđenje lokaliteta.

Međutim, crkva je u međuvremenu izvodila radove o čemu je inspekcija bila obavještavana i ista je nekoliko puta izlazila na teren.

Ne treba se čuditi ako uskoro saznamo da crkveni statičari to rade bolje.

Portal Analitika