U prvom intervju nekom mediju od stupanja na dužnost, on odbacuje tvrdnje da nijesu realizovani projekti koji se finansiraju na osnovu Zakona o prijestonici i na osnovu kojih je, kako ističe, za Cetinje ove godine bilo predviđeno 5, 6 miliona eura. Tvrdi i da se od tog novca ne isplaćuju zarade, te da u odnosu na broj stanovnika, Prijestonica Cetinje ima višak zaposlenih, koji će pokušati da riješe prema Planu optimizacije. „Problem nam je i nepovoljna kadrovska struktura u pojedinim službama, ali ohrabruje najava iz Vlade da će se moći angažovati nedostajući, stručni kadar“, naveo je on.
ANALITIKA: Kakvo ste stanje zatekli kada ste došli na mjesto gradonačelnika Cetinja, opozicija govori o višemilionskim dugovima, što opštine što javnih preduzeća. Imate li informaciju koliko tačno iznose dugovi u ovom trenutku?
KAŠĆELAN: Prema revizorskom izvještaju, dug Prijestonice iznosi oko 24,6 miliona eura. U septembru bi trebalo da imamo gotove revizorske izvještaje za javna preduzeća čiji je osnivač Prijestonica, tako da ćemo tek tada moći da govorimo o tome koliki je stvarni iznos duga. Bez obzira o kojoj cifri da bude riječ, već sa svim službama Prijestonice intenzivno radimo na konsolidaciji finansija. Pokrenute su mjere štednje i racionalizacije, trudimo se da se domaćinski odnosimo prema novcu i sredstvima kojima raspolažemo. Prvi efekti se vide, ali ne treba gubiti iz vida da je to dugoročan proces, koji osim umješnosti u poslovanju, podrazumijeva strpljenje, razne vrste odricanja i podršku države, koja nikada do sada nije izostala.
ANALITIKA: Narednih dana se navršava godina od početka primjene Zakona o Prijestonici na osnovu koga Cetinje treba da dobije oko devet miliona eura za projekte. Koliko je novca povučeno i za što je utrošen? Planom su bili predviđeni značajni projekti, zašto nijesu realizovani?
KAŠĆELAN: Kroz Zakon o Prijestonici za projekte predviđeno je oko 5,6 miliona, a ne devet kako navodite. Takođe, ne mogu se saglasiti sa Vama da projekti nijesu realizovani, jer je najveći dio njih u kategoriji „višegodišnjih“, odnosno njihova realizacija je predviđena u nekoliko godina i faza. Isto tako, za najveći dio projekata u ovoj godini predviđena je realizacija takozvane „pripremne faze“ koja podrazumijeva rješavanje imovinskih odnosa, pripremu UTU i projektnih zadataka i tehničke dokumentacije, kao i raspisivanje različitih vrsta tendera. Stav Prijestonice Cetinje i njene uprave jeste da se ne može ulaziti u realizaciju projekata bez potpune i zakonom propisane dokumentacije i uslova koje treba ispuniti. Tako pokazujemo odgovornost ne samo prema novcu koji nam je dat na upravljanje, nego i prema onima koji su nas birali na izborima i svim ostalim građanima Cetinja koji ne dijele naše političko viđenje. Raskopane ulice i mjesecima parkirana mehanizacija nijesu slika Prijestonice kakvu želimo, a vjerujem da i građani dijele sa nama takav stav.
Realizacija pojedinih projekata već je započela. Radi se na Belvederskoj ulici koja bi trebalo da bude završena na jesen. Održane su javne rasprave sa građanima Bajica o sanaciji postojeće saobraćajnice koja vodi do tog gradskog naselja i obebijeđen novac za eksproprijaciju. U toku je i rekonstrukcija trga na Njegušima, koja bi po našem sudu mogla da bude i brža. Pripremljen je tender za kupovinu zemljišta za izgradnju azila za bezdomne pse, opreme za Turističku organizaciju i podršku zapošljavanju OSI. Završena je sanacija nesanitarnog odlagališta Vrtijeljka za koju je ove godine izdvojeno 580.000 eura. Planirano je da do kraja godine započne izgradnja saobraćajnica 5, 6 i 8 u prigradskom naselju Gruda, prve faze Ulice Peka Pavlovića u Univerziteskom kompleksu, kao i nastavak Ulice Vojvode Boža. Nadamo se da sve teći planiranom dinamikom, ali napominjemo da u ovim, kao i svim velikom infrastrukturnim projektima, ne zavisi sve samo od nas u Prijestonici. Radi se i na mnoštvu takozvanih „malih sanacionih intervencija“ na gradskoj i seoskoj putnoj, komunalnoj i sportskoj infrastrukturi. Dakle, radimo, a o rezultatima ćemo govoriti kada radovi budu završeni, odnosno kada budemo imali konkretne rezultate.
Pomenuo bih i da je u toku izgradnja gradskog stadiona vrijednog oko 9 miliona eura. Riječ je važnom infrastrukturnom projektu za Prijestonicu, koji bi dugoj cetinjskoj sportskoj tradiciji trebalo da dá novu vrijednost i otvori nove perspektive.
ANALITIKA: Isplaćujete li zarade od tog novca?
KAŠĆELAN: Novac je namjenski i može biti utrošen samo u svrhe za koje je opredijeljen, odnosno za realizaciju i sprovođenje projekata. Dakle, zarade se isplaćuju redovno bez obzira na veliko opterećenje koje imamo zbog zaostalih poreza i doprinosa iz prethodnog perioda. To naravno, ne znači i da se zarade isplaćuju iz budžeta koji je namijenjen za projekte.
ANALITIKA: Da li će jedan od priorieta biti rješavanje vodosnadbijevanja? Koliko novca treba da bi se konačno to pitanje riješilo? Predvidjeno je milion eura za rekonstrukciju. Što je u tom smislu uradjeno?
KAŠĆELAN: Problem vodosnadbijevanja Cetinja je višedecenijski i trebalo bi mu sistemski pristupiti postavljanjem osnovnih smjernica za racionalno i održivo upravljanje vodom kao važnim resursom, bez obzira na postojeću dokumentaciju iz te oblasti.
Projekat rekonstrukcije vodovodne meže, prema „Studiji opravdanosti za poboljšanje sistema snabdijevanja vodom Prijestonice Cetinje“ iz 2012. godine, ukupne je vrijednosti oko 4,6 miliona eura. Kapitalnim budžetom za 2018. godinu za tu svrhu planirano je 900.000 eura. Da bi se ušlo u rekonstrukciju vodovodne mreže moramo izvršiti eksproprijaciju zemljišta, za što su odrađene sve pripremne radnje. Tek nakon saglasnosti svih vlasnika zemljišta i isplate novca, koji je obezbijeđen, slijedi izdavanje građevinske dozvole i početak radova.
ANALITIKA: Da li lokalna uprava ima u planu kupovinu imovine OBOD-a kako bi je stavila u funkciju otvaranja novih radnih mjesta i da li se može očekivati neki sličan model saradnje sa privrednicima kao u Košuti? Što ćete uraditi kako bi na Cetinju bila otvorena nova radna mjesta, ključnog problema grada?
KAŠĆELAN: Nekadašnji Obod vidimo kao razvojni resurs koji bi se mogao staviti u funkciju poput jedinstvene biznis zone, gdje bi se u saradnji sa domaćim i stranim investitorima otvarala mala i srednja preduzeća. Svjedoci smo da u okruženju takva preduzeća rade, privređuju i što je najvažnije zapošljavaju lokalnu radnu snagu. Svemu će prethoditi ozbiljna analiza tržišta i podrška Vlade da uđemo u takav aranžman.
ANALITIKA: Imate li vi informaciju kada se i u konačnom da li uopšte očekuje preseljenje Ministarstva vanjskih poslova , jer je završena rekonstrukcija nekadašnjeg Ruskog poslanstva?
KAŠĆELAN: To je pitanje za Ministarstvo vanjskih poslova i Vladu. Svakako da bismo voljeli da na Cetinju vidimo što prije ministra Darmanovića, njegove saradnike i goste. Smatramo da bi to pozitivno uticalo na razvoj grada u smislu dodatne promocije i privredne valorizacije.
ANALITIKA: Ima li viška zaposlenih u opštini i javnim preduzećima i da li se planira racionalizacija uz otpremnine i sl.?
KAŠĆELAN: Kao što Vam je poznato, Vlada je na sjednici održanoj prošlog mjeseca usvojila Plan optimizacije javne uprave Crne Gore 2018-2020, kojim je predviđena izmjena postojećih akata o organizaciji i sistematizaciji i smanjenje broja zaposlenih kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Jedna od mjera za sprovođenje Plana optimizacije i smanjenje broja zaposlenih jeste i davanje otpremnina zaposlenima koji se dobrovoljno jave za ovaj vid prestanka radnog odnosa. Trenutno smo u postupku sprovođenja ankete kako bi smo utvrdili tačan broj zaposlenih zainteresovanih za isplatu otpremnina. Takođe, u odnosu na broj stanovnika, Prijestonica Cetinje ima višak zaposlenih, koji ćemo pokušati da riješimo prema Planu optimizacije. Problem nam je i nepovoljna kadrovska struktura u pojedinim službama, ali ohrabruje najava iz Vlade da će se moći angažovati nedostajući, stručni kadar.
ANALITIKA: Kako funkcioniše koalicija sa SD-om, ima li problema?
KAŠĆELAN: Nema problema. Zadovoljni smo dosadašnjom saradnjom sa kolegama iz SD-a. Posvećeni smo zajedničkom cilju – boljitku i napretku svih građana Prijestonice, i svako iz svoje nadležnosti i u okviru svog referata doprinosi tom zadatku.
