"U Hrvatskoj se plaše sindroma “over turizma”, a nama prijeti opasnost od sindroma “over kvaziturizma”, ocijenio je Ratković u intervjuu za Portal Analitika.
On je rekao da je proces povratka turista sa zapadnoevropskog tržišta počeo. “To je i efekat povećanja povjerenja zapadnih turista u bezbjednost kod nas, nakon našeg ulaska u NATO savez. Veće učešće zapadnoevropskih tržišta će sigurno dovesti do produžetka sezone, a time i do boljih poslovnih rezultata”, rekao je on.
ANALITIKA: Da li su pripreme za sezonu na destinacijskom nivou bile blagovremene? Da li su prve goste i ove godine dočekali javni radovi na putevima?
RATKOVIĆ: To je kod nas postalo poslovično. Redovno dočekujemo predsezonu sa radovima na sobraćajnicama i gradnjom stanova po turističkim mjestima. To se oteže gotovo do pred sam početak glavne turističke sezone. Uporedo sa predsezonom imali smo kampanje lokalnih i predsjedničkih izbora, kad je medijska pažnja bila dominantno okrenuta ka izbornom procesu.
U pogledu organizacije destinacijskog menadžmenta nije ništa rađeno, a u pogledu izgradnje turističkog informacionog sistema nema pomaka. Podsjetimo se da je Hrvatska već uvela integralni turistički informacioni i upravljački szstem poznat pod imenom EVISITOR.
ANALITIKA: Da li dijelite optimizam turističkih poslenika koji tvrde da će ovogodišnji prihod od turizma premašiti milijardu eura i da ćemo imati jednu od najboljih sezona u zadnjih 30 godina?
RATKOVIĆ: Mi svaki turističku sezonu, u bar posljednjih desetak godina, proglašavamo ex ante i ex post rekordnom, a prikazanu projekciju turističke potrošnje po satelitskom sistemu proglašavamo prihodima od turizma, iako su to bitno različite kategorije. Pod mjerom rekorda se pogrešno podrazumijeva poređenje sebe samih (tekući turistički promet sa prometom u prethodnim godinama), umjesto analitičke komparacije po validnim marketing i ekonomskim indikatorima sa benčmarking uzorom, susjednim mediteranskim zemljama i regijama unutar njih, kao i sa sopstvenim indikatorima iz raznih perioda naše turističke istorije.
Na bazi takvih analiza bi bilo moguće voditi ozbiljnu stručnu i naučnu raspravu o našim turističkim rezultatima, umjesto laičkog isticanja pojedinih neindikativnih parametara koji mogu biti korišćeni u razne svrhe, ali ne i u svrhe ozbiljne ekonomske i turističke analize. Napominjem da je po završnim računima sektora smještaja i hrane i pića (ukupna hospitality industrija Crne Gore, što je preko 90 odsto našeg turističkog sistema) u 2016. godini bio 338 miliona eura prihoda i neto gubitak od 34 miliona.
Mislim da je mnogo produktivnije da se koncentrišemo na saniranje naših tranzicionih grešaka i razvojnih lutanja (forsiranje izgradnje sekundarnih stanova i mega rezidencijalnih naselja) i da se organizovano suočimo sa glavnim problemima našeg turističkog sistema, kako bi uhvatili korak sa naprednim turističkim destinacijama Mediterana, posebno Hrvatske, koja nam je najbliža i najbolji uzor, posebno napredna turistička regija Istra. Konačno, još smo na vrijeme da se vratimo na dobre razvojne koridore definsane našim Master planom razvoja turizma do 2020 godine.
ANALITIKA: Kako to da se Zakonom o turizmu od turističkih vodiča traži da se registruju u Centralni registar privrednih subjekata, a da za lažne vodiče nema kaznenih odredbi?
RATKOVIĆ: Mislim da će taj problem biti prevaziđen kreativnim tumačenjima “spornih” odredbi, odnosno da to neće biti uslov za dobijanje licence, več jedna od opcija za formalno organizovanje turističkog vođenja (sopstvena firma, zapošljenost kod turističkih agencija, rad preko udruženje vodiča…).
Nejasnoće oko sankcionisanja “lažnih turističkih vodiča” se mogu prevazići adekvatnim instrukcijama za primjenu zakona. Debate o ovim odredbama su posljedica njihove nedovoljne eksplicitnosti, što znači da zakoni moraju zadovoljiti sve bitne pravne principe, a da istovremeno budu razumljivi za primjenu i svakom pozorniku.
ANALITIKA: Da li je otvaranjem novih hotela u zadnjih par godina došlo do smanjenja disproporcije između broja kreveta u hotelskom u odnosu na privatni smještaj? Ili je, jer je uglavnom riječ o malim hotelima, sve to neutralisano gradnjom stanova za tržište?
RATKOVIĆ: Svjedoci smo da imamo permanentan rast malih hotela, što treba podržati i ohrabriti svim mjerama ekonomske i turističke politike. Isto tako Raduje novija orijentacija nekih građevinskih preduzetnika da svoje stambene zgrade transformišu u kvalitetne hotele, što takođe zaslužuje svaku podršku.
Na taj način ćemo već ove sezone dobiti u Petrovcu jedan kvalitetan hotel kapaciteta 120 smještajnih jedinica. Raduje i rekonstrukcija dijela hotela na Velikoj plaži Ulcinj.
Naše kompanje iz turističkog sektora treba ohrabriti da sa partnerima– velikim turističkm operaterima direktno ulaze u zajedničke razvojne i komercijalne aranžmane, radi bolje penetracije na organizovana kvalitetna i dugosezonska turistička tržišta. To je, po meni, mnogo bolja, održivija i logičnija opcija nego 'ubijanje' domaćih kompanija putem rasprodaje ili dugoročnog zakupa njihovih najboljih objekata po “omiljenim” međunarodnim tenderima.
Sve ove mjere, nažalost, bivaju gotovo anulirane nesputanom gradnjom sekundarnih stanova i forsiranjem izgradnje rezidencijalnih objekata. Mislim da najveća šansa za brzu transformaciju značajnog dijela komplementarnih kapaciteta u osnovne leži u ozakonjenom modelu stvaranja integralnih hotela.
Kroz pravilnike treba dodati i difuzne hotele, kako bi se ovaj proces još više modelirao. Potrebna je destinacijska inicijativa i državna potpora ovakvim procesima, jer je to u najboljem interesu turizma, a time i naše države i njenih građana.
ANALITIKA: Po svemu sudeći ni ove godine neće biti egzaktne evidencije turističkog prometa. Ranije ste za aktuelni sistem procjene turističkog prometa, koji se bazira na evidenciji broja turista u kolektivnom smještaju, dok lokalne TO procjenjuju broj turista u privatnom smještaju, govorili da je jalov i nepouzdan. Kako doći do pouzdanih podataka o turističkom prometu, da se konačno izađe iz sfere nagađanja?
RATKOVIĆ: Mi sada imamo nepouzdan i nepotpun sistem evidencije turističkog prometa koji se mjesečno ažurira samo za objekte kolektivnog smještaja, dok se podaci za privatni (komplementarni) smještaj procjenjuju po isteku godine. Promet u kolektivnom smještaju učestvuje sa oko 33 odsto u zvanično evidentiranom turističkom prometu, a u ukupno procijenjenom turističkom prometu sa oko 20 odsto.
Shodno tim parametrima, promet komplementarnog smještaja čini 67 odsto evidentiranog, a 80 odsto procijenjenog ukupnog turističkog prometa, a van je redovne statističke evidencije.
Susjedna Hrvatska, koja je razvijena turistička zemlja Mediterana, je uvela integralni sistem za prijavu i odjavu turista, odnosno upravljačku bazu podataka o turističkom prometu, koja je informacijski osnov tekućeg i strateškog upravljanja turističkom destinacijom preko sistemski povezanih turističkih zajednica. Ako želimo uspješno upravljati našom turističkom destinacijom. onda i mi moramo uvesti takav ili sličan informacioni sistem. Ne može se uspješno upravljati bez potpunih i pravovremenih informacija koje pokrivaju ukupan turistički sistem, a time i podsistem smještaja u cjelini.
ANALITIKA: Da li infrastruktura – saobraćajna, vodovodna, komunalna, energetska – sa projektovano većim brojem turista ove godine može doživjeti kolaps u špicu sezone?
RATKOVIĆ: Nama je opšta infrastruktura (saobraćajnice, parkinzi, garaže, kanalizacija, sistemi za odlaganje otpada, elektroprenos, internet veze…) usko grlo za održivost i održivi razvoj turizma. Turistička infrastruktura (objekti za informisanje, objekti za rekreaciju, kupališta i plaže, tematski i zabavni parkovi, turistički informativni centri, centri za prihvat turista i posjetilaca, odmorišta pored puteva, objekti za posmatranje prirodnih rijetkosti, objekti za predah i kraće zadržavanje turista, objekti za avanturističke aktivnosti i drugo) je nedostatna.
Moguć je kolaps u špicu sezone jer broj povremenih stanovnika stalno raste i prevazilazi nosivost prirodnih resursa i postojeće infrastrukture. U Hrvatskoj se plaše sindroma “over turizma”, a nama prijeti opasnost od sindroma “over kvaziturizma".
Sve bi se ovo moglo proaktivno izbjeći uvođenjem novog mehanizma destinacijskog upravljanja, ali nikako da se ka tome krene.
ANALITIKA: Da li ste zadovoljni dinamikom postepenog povratka zapadnoevropskog tržišta na našu destinaciju i koliko je to značajno sa aspekta produženja sezone? Da li se može očekivati da će sezona potrajati do kraja novembra?
RATKOVIĆ: Taj proces je počeo i time treba svi da budemo zadovoljni. To je i efekat povećanja povjerenja zapadnih turista u bezbjednost kod nas, nakon našeg ulaska u NATO savez. Veće učešće zapadnoevropskih tržišta će sigurno dovesti do produžetka sezone, a time i do boljih poslovnih rezultata.
Postepenost, međutim, nije dobro riješenje jer ćemo predugo čekati na efekte. Potrebno je da, s osloncem na novu marketing strategiju, prionemo na proces tržišnog repozicioniranja u geografskom i distribucionom pogledu, kako bi se penetrirali na najjača emitivna tržišta Evrope i bitno povećali organizovani turistički promet što bi dovelo do duge turističke sezone, visokog stepena popunjenosti kapaciteta, većeg prihoda po raspoloživoj sobi, te, konačno, do ulaska u zonu rentabilnog poslovanja i održivih plata zapošljenog osoblja.
To bi, razumije se, bio i dodatni tržišni podsticaj za razvoj turizma, posebno malog biznisa u kupališnom i alternativnom turizmu u Crnoj Gori. Novotržišno pozicioniranje bi dovelo do otvaranja niza novih tržišnih niša, naročito za alternativni turizam centralnog i sjevernog dijela Crne Gore.
