Odbor za bezbjednost je, u petak, iza zatvorenih vrata, obavio kontrolno saslušanje čelnika bezbjednosnog sektora i tužilaštva povodom ranjavanja novinarke Olivere Lakić i narušene bezbjednosti u državi.
Iz Odbora je, nakon kontrolnog saslušanja, poručeno da će "ukoliko je neophodno", podržati izmjene postojećih zakona, kako bi borba protiv organizovanog kriminala bila efikasnija.
S obzirom da je u trogodišnjim obračunima škaljarskog i kavačkog klana poginulo više desetina ljudi koji su povezani sa kriminalnim grupama i četiri nevine žrtve, da je ozbiljno narušena bezbjednost u državi i da su surove egzekucije često obavljane i pred djecom, jasno je da dosadašnji napori državnih organa ne daju rezultate i da borba protiv organizovanog kriminala nije efikasna.
Zbog toga je ekspresno potrebna izmjena zakonske regulative kako bi se stvorili pravni uslovi za velike združene akcije crnogorskih snaga bezbjednosti i tužilaštva, koje su novinari podgoričkih medija već označili kao "cnogorsku sablju", aludirajući na akciju srpskih snaga bezbjednosti nakon ubistva premijera Đinđića .
Potreban Zakon i Specijalni sud za borbu protiv organizovanog kriminala: Iako nakon kontrolnog saslušanja čelnika bezbjednosnog sektora i tužilaštva nije procurjela nijedna informacija šta se sve pričano i šta je predloženo, jasno je da Crna Gora nema krovni zakon za borbu protiv organizovanog kriminala.
Zbog svega, ne treba izmišljati toplu vodu već primijeniti iskustva država koje se na sistemski način bore protiv organizovanog kriminala – u prvom redu Italije.Tako je susjedna Srbija preuzela italijanski model borbe protiv mafije i organizovanog kriminala formirajući prije deceniju Specijalni sud, koji prvostepeno postupa u predmetima protiv organizovanog kriminala.
Formalno, Specijalni sud je uobičajeni naziv za posebno odjeljenje Okružnog suda u Beogradu. Prevedeno na crnogorske prilike, u okviru Višeg suda, ili možda posebno, trebalo bi formirati crnogorski Specijalni sud koji bi prvostepeno postupao u predmetima protiv organizovanog kriminala.
Crna Gora bi, kako bi ozvaničila rad novog suda, morala donijeti Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala po čijoj sili bi bio formiran Specijalni sud.
Uvođenje finansijskih forezničara: Zakonom bi bio uveden institut finansijskih forezničara čiji bi zadatak bio da pripreme što kvalitetnije dokaze za procese u predmetima protiv organizovanog kriminala, i bio bi moćno oružje za oduzimanje imovine stečene kriminalom, što je uslov svih uslova za uspješnu borbu.
Da je neophodno uvestiti institut Specijalnog suda indirektno pokazuje i primjer Specijalnog tužilaštva. Zahvaljujući trogodišnim naporima te specijalne tužilačke institucije u Crnoj Gori su izrečene pravosnažne presude za krivična djela visoke korupcije, a u državni budžet je vraćeno 30 miliona eura oduzetih od osuđenih kriminalaca. Prethodni tužioci, koliko je poznato, svojim akcijama nijesu uspjeli vratiti ni cent.Utisak javnosti, ali i potpisnika ovih redova, je da se bezbjednosno interesantne osobe, kako se u Crnoj Gori nazivaju kriminalci, jedino plaše od glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegovog policijsko-tužilačkog tima.
Blage kazne za pucače, kamataše i bombaše: Poseban problem predstavlja sudska praksa po kojoj pravosudne instance izriču previše blage kazne za pucnjave, pokušaje ubistva i podmetanja eksplozivnih naprava u samom centru grada.
Prosto je neshvatljivo da sudovi kriminalcima koji u centru grada pucaju i ranjavaju ljude izriču kazne od godinu do godinu i po dana zatvora, iako se ovim nedjelom ugrožava više ljudi i uznemiravaju građani. Zbog toga bi bilo potrebno da, slučajeve obračuna među klanovima, kamatašenja, pucnjave u centru grada, ali i bombaške napade na imovinu gdje može stradati veći vroj ljudi, tretirati kao krivično djelo sa elementima terorizma za koje su predviđene kazne zatvora veće od 10 godina.
Uz to, trebalo bi provjeriti da li su blage kazne ustaljena sudska praksa u Crnoj Gori ili djelo pravosudne mafije , odnosno nezakonite sprege advokata, tužilaca i sudija koja omogućava niske zatvorske kazne kriminalcima.
Ili, kako je kazalo više izvora Portala Analitika, da su u pitanju blago definisane zatvorske kazne koje treba makar utrostručiti.
Država samo sa drakonskim kaznama, uz obavezno povećanje zarada policajcima i inspektorima, ima šanse da da zaustavi spiralu narastujećeg nasilja i kriminala u Crnoj Gori, dok ne bude kasno.Prijethodno, inspektorima koji su na „prvim borbenim linijama“, morala bi se uvesti obaveza provjere imovine, ne samo višim inspektorima i načelnicima kako sada zakon nalaže. Sve kako bi se ispitale „gradske priče“ da pojedini inspektori navodno posjeduju milionski vrijedne nekretnine i ostalu imovinu koju nijesu mogli steći od plate.
Iako ove mjere koje su predstavljene u tekstu djeluju kao neuobičajene i suviše oštre, valja podsjetiti da je bivši meksički predsjednik Felipe Kalderon aktivno uključio vojsku u borbu brotiv tamnošnjih narko-kartela, a da je brazilska vlada, kako bi izvela racije u favele, poslala specijalne vojne snage.
Predrag ZEČEVIĆ
