Solidarisanje: Iz najave premijera Duška Markovića bilo je lako naslutiti epilog: Vlada Crne Gore je, slijedeći spoljnu politiku EU i solidarišući se s NATO saveznicima zbog, kako tvrde, ruskog napada nervnim gasom na bivšeg špijuna Sergeja Skripalja u Solsberiju, juče odlučila da protjera jednog ruskog diplomatu iz zemlje i povuče saglasnost za djelovanje počasnog konzula Rusije u našoj državi.
„O mjerama je obaviještena Ambasada Ruske Federacije u Podgorici, uz rok od sedam dana da diplomatski predstavnik napusti Crnu Goru“, saopšteno je iz Vlade, bez navođenja imena diplomate.
Iz Vlade nisu objavili ni ime počasnog ruskog konzula, ali je jasno da se radi o crnogorskom državljaninu Boru Đukiću, koji je, kako je pisala Pobjeda pozivajući se na više izvora iz Ministarstva javne uprave, među osnivačima Prave Crne Gore, partije na čijem je čelu predsjednički kandidat Marko Milačić.
Crnogorska opozicija osudila je odluku Vlade. Predsjednički kandidat Mladen Bojanić nazvao je ishitrenom, dok Milačić smatra da je skandalozna. Iz Demokratskog fronta (DF) su poručili da „ne postoji granica služenja crnogorske vlasti tuđim interesima", dok su iz Socijalističke narodne partije (SNP) ocijenili da je odluka „protivna tradicionalnim vrijednostima Crne Gore".
Ambasada Velike Britanije se, pak, zahvalila zvaničnoj Podgorici.
„Velika Britanija i saveznici zajedno šalju snažan signal Kremlju: Rusija ne može kršiti međunarodna pravila nekažnjeno“, naveli su na svom Tviter nalogu.
Propuštena prilika za smirivanje tenzija: Koliko će solidarnost sa saveznicima u ovom slučaju – u kojem je još mnogo nepoznanica – politički koristiti Crnoj Gori?
Bivši ministar inostranih poslova Branko Lukovac, rekao je Portalu Analitika da se nadao da Crna Gora ipak neće pribjeći mjeri protjerivanja ruskih diplomata. Uvjeren je, kaže, da to nije bilo neophodno, jer ne bi ugrozilo naš put ka EU.
„Kao što znamo, u EU postoje različiti odnosi prema različitim međunarodnim i spoljnopolitičkim pitanjima. Sjetićete se Iraka i tvrdnji Tonija Blera da tamo djeluje Al Kaida i da posjeduju oružje za masovno uništenje. Te tvrdnje su se, kao što znate, pokazale kao neistinite, odnosno izmišljene. Sumnje u ovom slučaju još nisu dokazane. Sve što se sada radi u solidarnosti sa Zapadom jako šteti međunarodnim odnosima. Mislim da bi bilo pogrešno voditi akciju za izolaciju Rusije, Kine i drugih zemalja. Oni jesu značajni činioci ukupnih međunarodnih odnosa i bolje je voditi dijalog kako bi se ti odnosi učinili povoljnijim i kako bi prevladali mir i sigurnost“, smatra ugledni diplomata.
Spoljnopolitički komentator beogradske Politike Boško Jakšić, objašnjava da su zemlje regiona u odnosu prema slučaju Skripalj podijeljene u nekoliko grupa. Prvu, kaže, čine članice EU i/ili NATO-a koje su se saglasile s obavezama koje proizilaze iz članstva u tim organizacijama (Crna Gora i Hrvatska); drugu čine zemlje koje nisu članice nijedne od te dvije organizacije, ali su prihvatile da se solidarišu i protjeraju nekog ruskog diplomatu (Makedonija); treću čine države koje takođe nisu članice EU i NATO-a i koje ne dijele spoljnopolitički kurs sa Zapadom (Srbija i BiH).
Kada je riječ o susjednom Kosovu, kancelarija predsjednika Hašima Tačija odbila je da govori o statusu ruske kancelarije za vezu u Prištini i njenih članova, a ni predstavnici kosovskog Ministarstva spoljnih poslova nisu rekli hoće li protjerati ruske diplomate. Koha je, međutim, juče pisala da Vlada Kosova neće slijediti primjer Zapada.
A kako će gest crnogorskih vlasti uticati na ionako loše odnose s Rusijom?
Lukovac misli da je ovo bila prilika da se duboka kriza u odnosima dviju zemalja polako stiša.
„Nakon što smo postali članica NATO-a, nije bilo grubih nasrtaja na Crnu Goru koji bi podrivali njenu sigurnost. Sada je polako trebalo činiti korake na prevazilaženju krize i smirivanju odnosa. Nama je u interesu da sa zemljama koje su najuticajniji međunarodni činioci – a tim više što imamo tri stoljeća tradicije odnosa s Rusijom – izađemo iz krize i razvijamo odnose na obostrano zadovoljstvo“, naglašava Lukovac.
Potez Crne Gore je, prema mišljenju Jakšića, ništa drugo do simbolički gest.
„To je izraz solidarnosti s politikom koju je Zapad u ovom trenutku prihvatio prema Moskvi. Koliko je to zaoštravanje odnosa s Rusijom dobro ili loše – a mislim da je loše – to je već druga tema. Mislim da taj potez neće imati nikakve konkretne posljedice po Crnu Goru, jer je ona zaštićena i 'pod kišobranom'. Ostaje nam samo da se nadamo da će ovaj incident i atmosfera koja je oko njega napravljena otići u prošlost i da će se diplomate vratiti tamo gdje su službovale, što ne bi bio prvi put u diplomatskoj praksi“, rekao nam je Jakšić.
U trenutku nastanka ovog teksta, 24 države (uključujući Crnu Goru), od kojih 16 članica EU, odlučile su da protjeraju ruske diplomate. Među onima koje neće preduzeti mjere protiv Rusije je i Turska, uprkos tome što je članica NATO-a. To je najavio turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, koji je rekao da njegova zemlja neće protjerati ruske diplomate „na osnovu navoda“.
Hronologija krize: Sve se „zakuvalo“ nakon što je britanska premijerka Tereza Mej saopštila da bi više od 130 ljudi moglo biti izloženo posljedicama nervnog agensa kojim su otrovani dvostruku agent Sergej Skripalj i njegova ćerka Julija, koji se nalaze u teškom stanju. Sergej (66) i Julija Skripalj (33) pronađeni su u besvjesnom stanju 4. marta na jednoj klupi u Solsberiju. U teškom stanju su prebačeni u bolnicu. Pretpostavlja se da je za napad na njih upotrebljen otrov tipa „novičok“, razvijan u SSSR-u tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka. Britanski istražitelji su, opet navodno, pronašli tragove tog otrova u restoranu i pabu koji je Skripalj prethodno posjetio.
Juče objavljeni rezultati istrage kažu da su otac i ćerka Skripalj bili izloženi nervnom agensu u njihovoj porodičnoj kući. Prethodno je njihova rođaka Viktorija Skripalj izjavila da su male šanse da će prežijveti.
Velika Britanija je trovanje Skripalja ocijenila kao napad na svoju teritoriju i o tome izvijestila Evropski savjet, pozivajući se na odredbe Lisabonskog sporazuma koji obavezuje države članice na međusobnu solidarnost i pomoć. Takođe, Britanija se, kao članica NATO-a, pozvala na član 5, što je značilo zeleno svjetlo za konkretnu akciju EU i NATO-a. Crnogorska vlada je, poštujući činjenicu da je članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU, odlučila da slijedi politiku evroatlanskih partnera.
Moskva je, u međuvremenu, negirala optužbe Londona, navodeći da nedostatak dokaza ukazuje da je trovanje Skripalja „ozbiljna politička provokacija“.
Recipročan odgovor: Sagovornici Portala Analitika konstatuju da će Rusija odgovoriti na protjerivanje svojih diplomata onako kako se reaguje u ovakvim situacijama – principom reciprociteta.
„To je gotovo abeceda u međunarodnim odnosima, kada se jedna zemlja odluči da proglasi nekog diplomatu za persona non grata. To je najmanje što će Rusija da uradi“, navodi Lukovac, dok Jakšić dodaje „da neko od crnogorskih diplomata u Moskvi treba da počne da pakuje kofere“.
A upravo to i najavljuju iz Moskve. Valentina Matvijenko iz Gornjeg doma ruskog parlamenta kaže da će njena zemlja odgovoriti simetrično kada je riječ o broju diplomata. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov poručuje da će to učiniti „u pogodno vrijeme“.
Iz ruske ambasade u Podgorici, ne komentarišući detalje, pitaju se zašto je odluka Crne Gore donijeta baš na Dan žalosti u Rusiji.
„U Rusiji je 28. mart proglašen za Dan žalosti zbog velikog broja stradalih u požaru u Kemerovu. Građani Crne Gore donose cvijeće, svijeće i igračke ispred zgrade ambasade. Crnogorske vlasti takođe nisu ostale po strani, već su tog dana objavile odluku o protjerivanju ruskog diplomate i oduzimanju akreditacije počasnog konzula“, piše na Tviter nalogu ambasade.
Ambasador Crne Gore u Moskvi Ramiz Bašić kratko je za Pobjedu kazao da još nema odgovor zvanične Moskve.
„Ruska strana još nas nije obavijestila koje će uzvratne mjere preduzeti", rekao je Bašić.
