Marko Maraš je dvadesetosmogodišnji mladić koji je rođen u Glavnom gradu, gdje je proveo većinu svog života. Prije par godina shvatio je da je za njega drugačiji stil života, da ga privlači onaj, u našem društvu zapostavljeni, način života. U vremenu kada mladi mahom odlaze sa sela i sa sjevera te dolaze u centralni predio Crne Gore ili čak van države, Marko je odlučio da zamijeni asfalt sa selom.
''Od malih nogu sam bio vikendaš. Dosta vremena sam provodio na selu. Prije dvije godine sam donio odluku da se pređem u Opasanicu, bavio sam se proizvodnjom za sopstvene potrebe. Tamo sam i osjetio šta znači život na selu, ali i vidio način kako se može pomoći i modernizovati život na selu. Poslednjih pola godine sam zbog obaveza oko sajta seljak.me više u Podgorici, ali kada se planovi vezani za dalji rad sajta i buduće projekte budu realizovali planiram da se ozbiljnije posvetim proizvodnji'', priča Maraš za Portal Analitika.
Perspektivna proizvodnja: Iako je poljoprivredni angažman našeg sagovornika za njegove lične potrebe, planira da pokrene proizvodnju, a smatra da je ovaj poziv perspektivan za svakoga ko želi da radi.
''Poljoprivredom se bavim trenutno za sopstvene potrebe, ali kao što sam naveo želja mi je da u budućnosti pokrenem proizvodnju, jer to vidim kao izvrsan način zarade, zdrav biznis i naravno povoljne uslove što se tiče bavljenja poljoprivredom. Postoji ogroman broj poziva podrške u poljoprivredi i ako pametno iskoristimo ta sredstva možemo da probudimo crnogorska sela.
Perspektive ima za svakog ko želi da radi. Treba se polako okretati organskoj proizvodnji i poboljšanju kvaliteta proizvoda. Moramo da počnemo da radimo i da zajedničkim naporima vratimo život u crnogorska sela. Postoji sve veće interesovanje mladih ljudi koji žele da se bave poljoprivredom i mislim da treba da skupe hrabrost i isprate svoje želje, a država će preko Ministarstva poljoprivrede pružiti ruku tim ljudima. Crna Gora je bogata zemlja i valorizacijom autohtonih vrsta, korišćenjem prirodnih resursa kao što su ljekovita bilja, plodno zemljište, obilje stajaćih i tekućih voda, uz dovoljan broj ljudi koji su voljni da rade, mogli bi ozbiljno da poboljšamo kvalitet života'', kazao je Maraš.
Poljoprivredni sajt: Naš sagovornik zbog ažuriranja poljoprivrednog sajta redovno posjećuje katune i sela i razgovara sa našim vrijednim domaćinima. Kaže, da seljani kao najveće probleme vide lošu infrastrukturu.
''Najveći problem je infrastruktura, struja i put, zatim nedostatak mladih ljudi na selu kao i međuljudski odnosi i neumreženost. Da bi pričali o bilo čemu potrebno je da svako selo ima dobar put i da ima električnu energiju, a mislim i da je u svakom selu potreban dobar internet signal. Kada su ti uslovi obezbijeđeni tada se povećavaju šanse za povratak mladih na selo. Život na selu nije samo proizvodnja već mora da postoji i društveni život sela, a to može da postoji samo uz dovoljan broj domaćinstava u selima.
Takođe stanovnici sela moraju da imaju dobru međusobnu komunikaciju usljed mogućnosti razmjene informacija, mogućnosti zajedničkog izlaska na tržište, standardizacije kvaliteta. Što više informacija to bolja situacija u poljoprivredi. Na taj način takođe postoji mogućnost zajedničke proizvodnje koja bi donosila bolje rezultate. Udruženim snagama svi problemi sela su lako rješivi'', ističe Maraš.
Izazovi: Postoje brojni pozivi za dodjelu sredstava i podrške od strane Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja koje realizuje u saradnji sa EU među kojima je i IPARD projekat. Marko ovu podršku vidi kao kao potencijal koji mladi ljudi mogu da iskoriste.
''Ukoliko pametno iskoristimo sredstva iz IPARD projekta vidim svijetlu budućnost crnogorske poljoprivrede. Mislim da se ravnopravno raspoređuju, ali isto tako i mislim da se treba voditi aktivna terenska kampanja u cilju što veće informisanosti o dostupnim sredstvima kao i pomoć pri apliciranju pri projektima. Savjetodavna služba radi taj posao u sklopu Ministarstva, ali mislim da ukoliko postoji mogućnost još veće promocije istih projekata i tako povećati broj potencijalnih korisnika sredstava.
Samo dobrom organizacijom možemo da unaprijedimo poljoprivredu. Da bi pričali o mogućnosti zadovoljavanja potreba tržišta moramo imati udruženja proizvođača koja će biti spona između proizvođača i trgovaca. Otvorenom i fer trgovinom kao i šarenolikom proizvodnjom dolazi do zdrave saradnje na obostranu korist'', kazao je Maraš.
Svaki pedalj zemlje moramo koristiti: Naš sagovornik smatra da se svaki pedalj poljoprivrednog zemljišta mora pokriti našom zastavom, bilo to u državnom ili privatnom vlasništvu.
''Smatram da svaki pedalj poljoprivrednog zemljišta moramo koristiti i koliko je god moguće da to bude pod našom zastavom bilo da je državno ili privatno. Znam da ću zvučati kao stroga kritika, ali treba pronaći model da se što više zemljišta iskoristi i da pojedinac ne smije da blokira poljoprivredno zemljište koje se može obrađivati. Ja bih volio da prvo pokrijemo sopstveno tržište što je bolje moguće. Realan da budem opcije za plasman na svjetsko tržište su velki pogon ili udruženja. Izvoz ne trpi razliku u kvalitetu proizvoda i male količine. Važno je napomenuti izvoz traži autohtoni proizvod'', ističe Maraš.
Na mladima svijet ostaje, a Crna Gora se i dalje bori sa problemom odlaska mladih sa sela. Maraš smatra da kada se žene vrate na sela za njima će se vratiti i mladi, budući domaćini.
''Kad se žene vrate na selo za njima će krenuti i budući domaćini. Napraviti projekat da se usele prazne kuće na selu na obostranu korist jer postoje ljudi koji bi se vratili na selo, a nemaju gdje. Takođe modernizacijom tj. digitalizacijom sela stvaraju se uslovi za mladog čovjeka da osjeti benefite sela i uz spoj tradicije i modernog doprinese poboljšanju kvaliteta života'', naveo je Maraš.
Osim povratka na selo i želje za pokretanjem poljoprivredne proizvodnje, Maraš je vlasnik prvog poljoprivrednog sajta u Crnoj Gori.
''Htio sam da kupim živinu, ali usred nemogućnosti tj. nepostojanja sajta gdje su svi poljoprivredni oglasi odlučio sam se da sam obezbijedim mjesto za oglašavanje svih artikala vezanih za poljoprivredu, a uskoro planiramo još sadržaja kojim ćemo obradovati sve naše korisnike. Preko 30000 korisnika, 100.000 posjeta su pomogli u preko 1100 prodaja. U prosjeku svakodnevno imamo po 10 novih oglasa. Interesovanje je veliko usljed mogućnosti lakšeg i besplatnog reklamiranja na internetu. Najveća online ponuda iz kategorije stočarstva, biljne proizvodnje, domaćih proizvoda i mehanizacije. Mnoštvo zadovoljnih korisnika je najveći doprinos sajta'', zaključio je Maraš.
Luka ĐURIĆ
