Javne nabavke su bogom dane za korupciju – ne mora se biti ekspert da bi se to znalo. Skoro svaki dan čitamo o namještanju tendera i crtanju uslova za odabrane, uglavnom bliske vlasti ponuđače. Ne mora se biti ekspert ni da bi znali da je da je korupciju teško dokazati, posebno kada postoji razrađena šema poslovanja i namještanja.
Visoki rizik za korupciju: Pa ipak, u javnim nabavkama se godišnje u Crnoj Gori obrne oko pola milijarde eura građana. Teorijski posmatrano, prilikom javnih nabavki, na korupciju u zemljama EU - prema analizama revizorske kuće Prajs Voter Kupersa i Evropske komisije - otpada 13 odsto. Kod nas bi to značilo da na korupciju u javnim nabavkama ode najmanje 50 miliona eura godišnje. Sve da smo na nivou EU.“Činjenica da nema pravosnažnih presuda za zloupotrebe i korupciju u javnim nabavkama zabrinjava, naročito ako se ima u vidu da je oblast javnih nabavki prepoznata kao jedna od oblasti visokorizičnih za korupciju, Takođe, to ne znači da korupcije i zloupotreba u javnim nabavkama nema, već da institucije nadležne za utvrđivanje i procesuiranje zloupotreba u ovoj oblasti ne rade dobro, ili ne rade uopšte svoj posao”, kazala je za Portal Analitika Ana Đurnić iz Instituta Alternativa.
Zato je ključno pitanje - hoće li izmjene zakona o kojima Skupština raspravlja na sjednici koja danas počinje, dovesti u red tu oblast.
Problemi u praksi i hitne nabavke: Iz Ministartsva finansija je saopšteno da su analize koje su radili od 2014. godine pokazale da postojeći zakon dobar, ali da je bilo problema u praksi.
Tako izmjene zakona predviđaju da državna preduzeća i preduzeća u vlasništvu lokalnih samouprava koja se bave komercijlnom djelatnošću i industrijom, neće morati da prolaze javne nabavke. Uvodi se sistem hitnih nabavki. Naručioci posla, kada zakon bude usvojen, neće morati raspisivati tendere za nabavku roba i usluga vrijednosti do 15.000 eura umjesto sadašnjih pet hiljada. Taj iznos za radove je povećan na 30.000 eura. Ukida se šoping metoda i nesporedni sporazum.
U nevladinom sektoru imaju ozbiljne zamjerke na tekst izmjena zakona. Kako kažu, riječ je o nakaradnim izmjenama koji služi da se ogromna količina novca stavi bez kontrole u džepove favorizovanim naručiocima.
“Ovo je korak unazad, ne garantuje se da će korupcija biti smanjena, štoviše, ide se na ruku onima koji su i do sada zloupotrebljavali zakon”, upozorili su iz MANS-a.
U Institutu Alternativa kao posebno sporno ističu što se brišu šoping metoda i neposredni sporazum kao vrste postupaka javnih nabavki. Tokom 2016. godine, prema podacima iz Izvještaja o javnim nabavkama, zaključeno je neposrednih sporazuma, ukupne vrijednosti oko 23 miliona eura.
Limiti: Kako se limit za obavezne javne nabavke povećava na 15.000 eura, odnosno na 30.000 eura na radove, u toj nevladinoj organizaciju su izračunali da će se budžet koji se netransparentno potroši na javne nabavke uvećati i trostruko. “Takođe, za ove nabavke se neće moći uložiti žalba Komisiji za kontrolu postupaka javnih nabavki, čime je zaštita prava ponuđača značajno ugrožena, kontrola smanjena a prostor za korupciju povećan”, kaže Ana Đurnić iz Instituta Alternativa.
Problematično je i da se izuzimaju privredna društva koja obavljaju industrijsku i komercijalnu djelatnost, jer se još uvijek ne zna na koliko će se njih odnositi izmjene zakona.
“Imajući u vidu da je preko 25 odsto dosadašnjih obveznika primjene Zakona o javnim nabavkama privredna društva, ovako široko postavljen osnov za izuzeće ostavlja mogućnost da se veliki broj privrednih društava izuzme od primjene Zakona, odnosno, da se do 25 odsto državnog budžeta koji se do sada godišnje trošio na javne nabavke, troši bez ikakvih procedura, netransparentno i neefikasno”, kazala je Đurnić.
Ono što se, međutim, čini kao ključno je zašto je Vlada odlučila da u ovom trenutku usvoji izmjene zakona, imajući u vidu da radna grupa priprema novi zakon. Kao i zašto nije bilo javne rasprave.“Nijesmo bili obavezni da organizujemo javnu raspravu jer se radi o odnosu države i privrede i ne odlučujemo o pravima i obavezama gradjana”, odgovorila je predstavnica Ministarstva finansija Milanka Otović.
Kritičari izmjena zakona na to odgovaraju - kako nema veze sa građanima ako se radi o njihovih pola milijarde eura godišnje.
Kako god, izmjene zakona su pred poslanicima – a kakav nam je trenutno parlament, bez opozicije koja ima preča posla, teško da će ko imati bilo kakve zamjerke.
VESNA RAJKOVIĆ NENADIĆ
