Prošlog vikenda spuštena je zavjesa na najveću svjetsku smotru arhitekture - XV Venecijanski bijenale Venecijansko bijenale, koje je pod motom „Izvještaj sa fronta“ („Reporting from the Front“) od 28. maja do 27. novembra vidjelo tačno 259.725 posjtilaca, te još 14.180 onih koji su paviljone vidjeli u sedmici prije zvaničnog otvaranja. Direktor Paolo Barata i umjetnički direktor Alehandro Aravena lično su pogledali svih 65 nacionalnih paviljona - uključujući i crnogorski, koji se nalazi u palati Malipjero u širem centru Venecije.
Crna Gora ovog puta se odlučila za hrabar korak iznošenja u javnost još jednog svog aktuelnog problema, Solane u Ulcinju. Uništena i zapostavljena, na meti svih - od sitnih lovokradica od velikih investitora - sada je već došla do granice preko koje se ne smije preći, već što prije težiti rješenju problema zbog značaja Solane i za ljude i za ekosistem ovog kraja.
Komesarka crnogorskog paviljona, arhitektica Dijana Vučinić za Portal Analitika sumira utiske i efekte ovake promocije naše zemlje.
- Crnogorsko učešće ispraćeno je objavama na više desetina međunarodnih platformi i portala koje se bave urbanizmom, arhitekturom i dizajnom. Jedan od najpoznatijih svjetskih portala iz oblasti arhitekture i dizajna Dezeen uvrstio crnogorski paviljon u deset najboljih na XV Venecijanskom bijenalu arhitekture. Monitoringom medijskog sadržaja u Crnoj Gori, registrovano je više od 250 objava koje su se svojim sadržajem modnosile na Bijenale arhitekture u Veneciji. Treći simpozijum „The Debate“ održan je u Kotoru 24. jula, u okviru manifestacije KotorAPSS festivala KotorArt, a njegov živi prenos na portalu Archidaily ima više od 45.000 pregleda - navela je Vučinić.
Obezbijeđenih 115.000 eura iz budžeta i od sponzora, prema njenim riječima, nisu „novac bez direktnog i neposrednog povraćaja“.
- Rezultat koji se dobija učešćem na manifestacijama značajnim u svetskim okvirima, a naročito na Bijenalu u Veneciji daju temeljno i dugoročno pozitivne rezultate, kako za predstavu o zemlji u međunarodnoj javnosti, tako i za razvoj produktivnosti unutar nacionalnih okvira. Ne samo da je Crna Gora svojim učešćem izazvala interesovanje internacionalne javnosti, već se počeo stvarati određeni diskurs i na crnogorskoj arhitektonskoj sceni, naročito u prethodnih par godina - napominje ona, te dodaje kako zemlje u regionu izdvajaju sve značajnija sredstava za nacionalne paviljone u Veneciji.
Četiri rješenja za budućnost Solane koja su predstavljena u crnogorskom paviljonu, te stavovi iznešeni na tri prateća simpozijuma, Vučinić smatra za neophodne korake u pokretanju debate i pružanju prilike da svi akteri iznesu svoj stav o temama vezanim za Solanu.
- Predstavljeni modeli su preciznije artikulisali održive i moguće modele valorizacije kroz postojeće resurse - uz nadgradnju tih resursa, kroz nekoliko konkretnih prijedloga i rješenja problema održivog dopremanja vode, rješenja u saobraćaju, rješenja u programima i sadržajima koji se mogu naći na Solani - dodala je sagovornica Portala Analitika.
Vučinić dalje navodi kako je tokom desetomjesečnog na Projektu Solana Ulcinj i nastala „intenzivna saradnja između autorskih timova, nevladinog sektora i državnih institucija“.
- Sve ovo su razlozi zbog kojih smatram da smo imali priliku da dobijemo smjernice i preporuke koji danas mogu postati dio prostornog plana, ali i druge pouke za Solanu koje se tiču komunikacije, temeljnih analiza i održivih programa na kojima treba da rade svi stejkholderi... Kao što smo rekli, namjera nije bila dati konkretna rješenja, već otvoriti debatu i razmotriti mogućnosti. Ono što se nameće kao vrlo logično, a što su predvidjeli svi projekti - jeste da je Solana centar ovog regiona, jedan veoma specifičan i neizmjerno važan resurs koji je neophodno tretirati kao zaštićenu zonu, pažljivo analizirati i to u interdsiciplinarnom prostoru gdje će svi akteri modifikovati svoj stav, umjesto rigidnog držanja strane - zaključuje Vučinić.
ANALITIKA: Prije svega, da podsjetimo: čime se to Crna Gora predstavila na ovogodišnjem XV Venecijanskom bijenalu arhitekture i koliko posjetilaca ga je vidjelo?
VUČINIĆ: Crna Gora se na XV Venecijanskom bijenalu arhitekture predstavila temom Projekat Solana Ulcinj, u organizaciji i pod pokroviteljstvom Ministarstva održivog razvoja i turizma. Kustosi su bili prof. Bart Locma i Katarina Vajnberger. Naš nacionalni paviljon otvorio je ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović 27. maja u Palati Malipjero.
Prikazali smo četiri projektna rješenja koja ukratko opisuju različite održive verzije budućnosti Solane Ulcinj, a koja su posebno osmišljene za ovo bijenale: Solana Open Aviary prakse ecoLogic Studio iz Londona, Pyramid of Species roterdamskog studija LOLA Landscape Architects, Coexistence LAAC Architects iz Insbruka, te The Trigger 50/50 Marka Stjepčevića i Nemanje Milićevića iz Podgorice.
Crnogorski paviljon imao je oko 4.000 posjeta, od čega je 400 gostiju bilo na samom otvaranju. Posjetili su ga urednici najznačajnijih svetskih i regionalnih medija iz oblasti arhitekture: Archdaily, Domus, MONU Magazine, Mark Magazine, Il giornale dell'architettura, ORIS, Dezeen, Vogue kao i predstavnici, dekani i profesori iz Ljubljane, Illinois Institute of Technology iz Čikaga, ETH iz Ciriha, te Technische Universität iz Berlina.
ANALITIKA: Od tako velikog broja posjetilaca, naročito stručne javnosti, što se moglo čuti i pročitati o crnogorskom paviljonu?
VUČINIĆ: Crnogorsko učešće ispraćeno je objavama na više desetina međunarodnih platformi i portala koje se bave urbanizmom, arhitekturom i dizajnom, između ostalih i kroz objave na oficijalnim stranicama naših partnera University of Innsbruck, Bartlett School of Architecture, Arkitektskolen Aarhus, na portalima Archdaily, Domus, Il giornale dell'architettura i MONU magazin, dok je jedan od najpoznatijih svjetskih portala iz oblasti arhitekture i dizajna Dezeen uvrstio crnogorski paviljon u deset najboljih na XV Venecijanskom bijenalu arhitekture.
Monitoringom medijskog sadržaja u Crnoj Gori, registrovano je više od 250 objava koje su se svojim sadržajem modnosile na Bijenale arhitekture u Veneciji.
Uz to, da bi se omogućila optimalna razmjena mišljenja između ljudi zaduženih za projekat Solane i regionalne, nacionalne i međunarodne javnosti, crnogorsko učešće pratila su tri javna simpozijuma. Prvi je „The Brief“, održan 12. i 13. februara u Ulcinju. Drugi, „Reporting from Montenegro“ održan je upravo u našem paviljonu u Veneciji 29. maja, kada je projekat i predstavljen međunarodnoj publici. Treći simpozijum „The Debate“ održan je u Kotoru 24. jula, u okviru manifestacije KotorAPSS festivala KotorArt, a njegov živi prenos na portalu Archidaily ima više od 45.000 pregleda.
ANALITIKA: Zbog čega je bitno da se Crna Gora u kontinuitetu predstavlja na ovakvim manifestacijama, bez obzira na ne mala sredstva – oko 115.000 eura obezbijeđenih iz državnog budžeta i putem sponzora - potrebna za učešće?
VUČINIĆ: Iako može postojati skepticizam da su sredstva koja se ulažu u nacionalno učešće na Venecijanskom bijenalu bez direktnog i neposrednog povraćaja, rezultat koji se dobija učešćem na manifestacijama značajnim u svetskim okvirima, a naročito na Bijenalu u Veneciji daju temeljno i dugoročno pozitivne rezultate, kako za predstavu o zemlji u međunarodnoj javnosti, tako i za razvoj produktivnosti unutar nacionalnih okvira. Ne samo da je Crna Gora svojim učešćem izazvala interesovanje internacionalne javnosti, već se počeo stvarati određeni diskurs i na crnogorskoj arhitektonskoj sceni, naročito u prethodnih par godina. Sa stanovišta jedne zemlje koja, recimo, još uvijek nije članica EU, realno i stvarno međunarodno priznanje i kolaboracija na ovako značajnoj manifestaciji može se očekivati samo kada se politički, finansijski i kulturni interesi unutar zemlje nađu u presjeku. Sigurni smo da su ovo razlozi i za razumijevanje koje su, osim Crne Gore, pokazale i ostale zemlje u regionu izdvajanjem sve značajnijih sredstava za nacionalne paviljone u Veneciji.
ANALITIKA: Da li su četiri predložena modela za Solanu i stavovi koji su se čuli na tri debate dali korisne savjete na koji način će biti valorizovano ovo područje?
VUČINIĆ: Četiri modela izložena u crnogorskom paviljonu - sa stavovima predstavljenim na simpozijumima - pomogli su, prije svega, da otvorimo debatu i damo priliku svim akterima za razgovore o temama vezanim za Solanu. Takođe, modeli su preciznije artikulisali održive i moguće modele valorizacije kroz postojeće resurse - uz nadgradnju tih resursa, kroz nekoliko konkretnih prijedloga i rješenja problema održivog dopremanja vode, rješenja u saobraćaju, rješenja u programima i sadržajima koji se mogu naći na Solani. Tu prije svega mislimo na rješenje The Trigger 50/50 Marka Stjepčevića i Nemanje Milićevića, te LOLA arhitekata iz Roterdama. Imali smo i ideje koje su mahom tumačene kao utopističke, odnosno bile su teže shvaćene, kao što je prijedlog ecoLogicStudija iz Londona, a koje su otvorile potpuno nova polja za istraživanje koje će biti nastavljeno. LAAC arhitekte iz Insbruka otvorile su, pak, temu sprege savremene arhitekture i prirode, te umjetnosti danas koja je povod za veoma zanimljiv razgovor.
Osim autora četiri projekta, na simpozijumima su učestvovali i predstavnici svih strana – Ministarstva održivog razvoja i turizma, Opštine Ulcinj, Centra za zaštitu i proučavanje ptica, predstavnika solana iz regionu, istoričari, eksperti iz oblasti zaštite životne sredine, rješevanja konflikta, a sve to uz aktivno učešće domaće javnosti. Važno je napomenuti da je u toku projekta ostvarena intenzivna saradnja između autorskih timova, nevladinog sektora i državnih institucija, pa su uključeni i Nacionalni parkovi i Agencija za zaštitu životne sredine. Svi ovi akteri pozvani su da učestvuju u svim simpozijumima i cjelokupnoj debati, o čemu su mediji već izvještavali.
Sve ovo su razlozi zbog kojih smatram da smo imali priliku da dobijemo smjernice i preporuke koji danas mogu postati dio prostornog plana, ali i druge pouke za Solanu koje se tiču komunikacije, temeljnih analiza i održivih programa na kojima treba da rade svi stejkholderi.
ANALITIKA: Koje rješenje se nametnulo kao najbliže - moguće za realizovanje, s obzirom na zahtjeve da ne bude gradnje turističkih kapaciteta na širem području Solane?
VUČINIĆ: Kao što smo rekli, namjera nije bila dati konkretna rješenja, već otvoriti debatu i razmotriti mogućnosti. Ono što se nameće kao vrlo logično, a što su predvidjeli svi projekti - jeste da je Solana centar ovog regiona, jedan veoma specifičan i neizmjerno važan resurs koji je neophodno tretirati kao zaštićenu zonu, pažljivo analizirati i to u interdsiciplinarnom prostoru gdje će svi akteri modifikovati svoj stav, umjesto rigidnog držanja strane. Uz to, veza Solane sa okolinom, način održivog korišćenja i dopremanja vode, kao i održiva infrastruktura još je jedna od tema koja je obrađivana u svakom od projekata.
Takođe, svaki od ovih projekata posjeduje svoje specifičnosti čije je pozitivne efekte, zajedno sa svim stavovima koji su iskazani na simpozijumima, moguće staviti u neku vrstu okvira za rješenje status quo na Solani, i to rješenja koje neće biti invazivno, a koje će će biti održivo.
Sljedeći koraci razvoja Projekta Solana Ulcinj su i učešće u međunarodnoj aplikaciji za Projekat istraživanja mediteranskih solana sa italijanskim Institutom za tehnologije primijenjene u kulturnoj baštini (ITABC-CNR). Već je u toku izrada istraživačkog projekta čiji dio će biti i ulcinjska Solana, i to u saradnji sa RMIT Europe iz Španije, Politehničkim univerzitetom iz Milana, Bartlet fakulteta iz Londona i Univerzitetom u Talinu. Izložba će nakon Venecije biti preseljena u Crnu Goru, kako bi šira javnost imala priliku da se bolje upozna sa cijelim projektom.
Kristina JERKOV
Foto: MORT/KotorAPSS/Luka Bošković
