Popularna crnogorska pjevačica i profesorica solfeđa, Andrea Demirović, javnosti je poznata po brojnim hitovima, a bila je i predstavnica naše zemlje na Eurosongu. Završila je nižu muzičku školu u Baru, odsjek klavir. Potom je upisala i sa uspjehom završila srednju muzičku školu u Kotoru, i to na odsjeku za solo pjevanje.
Diplomirala je osnovne, a zatim i specijalističke studije na Muzičkoj akademiji na Cetinju. Danas radi kao profesorica solfeđa i solo pjevanja u muzičkoj školi u Baru.
Pjevanjem profesionalno počinje da se bavi 2002. godine kada nastupa na hercegnovskim Sunčanim skalama. Tri godine kasnije imala je zapažen nastup na Evropjesmi sa kompozicijom „Šta će mi dani“.
2006. godina je značajna za njenu karijeru, jer tada izdaje svoj album prvijenac pod nazivom - „Andrea“, za izdavačku kuću City records. Njen prvi nosač zvuka je nastao u saradnji sa popularnom hrvatskom pop i džez pjevačicom, Vesnom Pisarović, koja je autorka muzike i tekstova.
Nakon toga Andrea udružuje snage sa autorima iz Španije, i kao rezultat nastaju singlovi „La reina de la noche“ i „Lei le le“. 2009. godine sa ponosom je predstavljala Crnu Goru na Evrovizijskom takmičenju, sa pjesmom „Just get out of my life“, autora njemačkog tekstopisca i producenta, Ralpha Siegela.
Od tada Andrea često gostuje širom Evrope, na brojnim muzičkim manifestacijama u organizaciji OGAE (Portugal, Švedska, Španija). Ubrzo započinje i saradnju sa proslavljenim kompozitorom Vladimirom Graićem, uz čiju asistenciju je objavila dva nova singla - „Odlazim“, kao i aktuelni „Posveta“.
Za naš portal otkriva da je trenutno posvećena izradi autorskih kompozicija.
BUĐENJE
Što Vam nedostaje iz vremena kada ste bili dijete?
- Nedostaje mi ulica mog djetinjstva, u kojoj se orila dječija graja i smijeh, u kojoj je igra bila jedino važna, i odgovor na pitanje "mama, jel' mogu sada napolje?" od najvećeg značaja. Bezbrižnost... I princes krofne! Danas nemaju ukus koji pamtim kao dijete.
Što najviše volite u tome što ste odrasli?
- Najviše volim to što sam se ostvarila u najdivnijoj ulozi, ulozi majke. Sada je moje postojanje poprimilo potpuno novu dimenziju.
Za koji Vaš talenat smatrate da nije došao do izražaja?
- Talenat za komponovanje pjesama i pisanje tekstova. Jedna od mojih autorskih pjesama će uskoro u etar, pa sam nestrpljiva da čujem komentar publike.
Koju svoju osobinu smatrate najgorom?
- Preemotivna sam. Ponekad i lijena.
Što najviše cijenite kod drugih?
- Iskrenost. U današnje vrijeme osobina kojom se mali broj ljudi može pohvaliti. Ljudi se sakrivaju od istine. Ako nema iskrenosti nema ni povjerenja, koje je preduslov za vezu među ljudima, bilo kog tipa.
U OGLEDALU
Kako bi se zvala Vaša filmska biografija i ko biste voljeli da glumi Vas?
- Ima još mnogo scena da se odigra u ovom mom filmu, postavite mi isto pitanje za nekih dvadesetak godina.
Kako biste nekome, preko telefona, u pet riječi opisali sebe?
- Uporna, samokritična, emotivna, tvrdoglava, iskrena.
Kako biste opisali sebe da ste hrana?
- Orah.
Koju moć super-junaka biste voljeli da imate?
- Voljela bih da sam nevidljiva, ponekad. I da mogu da se teleportujem.
Sa kojom ličnošću, stvarnom ili izmišljenom, biste se zamijenili na jedan dan?
- Voljela bih da mogu da otputujem u prošlost, to bi bile 30-te godine prošlog vijeka u Njujorku, otišla bih u „Cotton Club“ i uživala u nastupu Ele Ficdžerald i Djuka Elingtona.
SVAKODNEVICA
Što radite nedjeljom poslijepodne?
- Uživam u šetnji plažom sa mojim sinom.
Koja pjesma Vam je uvijek u vrhu liste omiljenih?
- „Somewhere over the rainbow“, u izvođenju Džudi Garland.
Koja knjiga/predstava/film je, u posljednje vrijeme, na Vas ostavila najsnažniji utisak?
- Teško mogu da izdvojim samo jednu knjigu, ili samo jedan film. Ali evo, jedan od omiljenih klasika je „Kazablanka“. Jer - Hemfri Bogart!
Gdje biste voljeli da otputujete?
- Pariz, isključivo u proljeće.
Koje prevozno sredstvo najmanje volite?
- Autobus.
DA TI KAŽEM...
Kome sve ispričate?
- Mariji.
Čemu se uvijek obradujete?
- Telefonskom pozivu od brata koji se, zbog vremenske razlike, nekad desi i usred noći! Okupljanju prijateljica. Rjeđe se dešava nego za vrijeme studiranja, ali tu punim baterije pozitivnom energijom. Volim „moje žene“.
Da li za nečim žalite?
- Ne. Ništa u kosmosu ne biva slučajno.
Bez čega ne možete?
- Bez Viktorovog širokog osmijeha i zagrljaja. I bez muzike...I moje porodice...I bez mora.
Za što ste se posljednji put izvinili?
- Zbog kašnjenja...
SUMRAK
Koje tri želje biste tražili da Vam ispuni zlatna ribica?
- Prva bi bila zdravlje, za moje najvoljenije. Druga, da moj sin bude uvijek nasmijan. I treća, da što duže budem sa njim.
Što je najteže što ste do sada uradili?
- Ustala sam nakon što sam pala. A nije bilo lako ustati.
Kada biste saznali da Vam je ostalo samo tri mjeseca života, kako biste ih proveli?
- Trudila bih se da pobijedim strah od smrti i da pružim ljubav onima koji ostaju.
Kako biste voljeli da umrete?
- Bezbolno, u snu.
Koji bi bio Vaš epitaf?
- Nijesam još uvijek razmišljala na tu temu. Ali, želim anđela na nadgrobnoj ploči.
Priredila: A.POPOVIĆ
