Istražujući život Mata Hari za roman „Špijunka“, najviše me iznenadilo to kako je jedna žena, koja je bila zlostavljana do svoje dvadesete godine, prevazišla takve događaje i postala ono što je kasnije bila, kaže za Portal Analitika jedan od najpoznatijih pisaca današnjice, bestseler autor Paolo Koeljo.
U ekskluzivnom intervjuu koji je našem portalu dao povodom ovog djela koje se prvi put u svijetu pojavilo 20. septembra, i to baš u izdanju Nove knjige iz Podgorice, Koeljo nas upoznaje sa svojom potragom za detaljima iz sudbine žene koja je, praktično, obilježila Prvi svjetski rat.
Naime, „Špijunka“ čitaocima otkriva priču o Mata Hari, poznatoj kurtizani, okrivljenoj za izdaju i špijunažu, koja je pogubljena prije 100 godina. Ona je bila egzotična plesačica koja je šokirala i oduševljavala publiku, te postala osoba od povjerenja nekih od najmoćnijih i najbogatijih ljudi s početka prošlog vijeka. Koeljo podsjeća da je riječ i o jednoj od ikona hipi generacije, jer je bila Mata Hari bila „loša djevojka, drugačija, čudna, koja je nosila sve one pomodarske haljine – i svi su bili njome fascinirani“.
- Kada je riječ o Bel epoku u Parizu, bilo je to vrijeme u kome je sve moguće. To me posebno privuklo, pa sam radio na tome da knjiga bude koncentrisana oko jednog glavnog karaktera. Pisci se trude da u svojim djelima opisuju što više. Ja sam samo dao nagovještaj tog vremena i potrudio se da čitaoce tamo smjestim, a da ih ne pretrpavam informacijama – naveo je Koeljo, čija su djela do danas prodata u više od 200 miliona primjeraka širom svijeta i prevedena na više od osamdeset jezika.
Novi roman poznatog portugalskog pisca, koji je slavu stekao naslovima poput „Alhemičar“, „Preljuba“ i „Brida“, najvećim dijelom zasnovan je na stvarnim događajima.
- Činjenice u knjizi su ispravne, njihov istorijski slijed je tačan, ali sam sebe stavio u poziciju druge osobe. Teško je reći gdje sam skrenuo s tog puta dok sam zamišljao posljednje pismo Mata Hari... Ali, vjerujem da sam bio veoma, veoma blizu onome o čemu je ona razmišljala – dodaje on.
Kako navodi, Mata Hari je postala njegova pratiteljka još dok je čitao o njenom vremenu, pa je mogao i da opravda sve što je radila. No, smatra da njena sudbina mogla da ima drugačiji kraj osim – tragičnog.
- Nema situacije u kojoj spekulišem o tome „što ako“ ili o tome što bi ili ne bi moglo da se dogodi. Ona je ispunila svoju sudbinu i to je jedino važno – zaključuje Koeljo.
ANALITIKA: Ko je bila Mata Hari i zbog čega ste odabrali da baš ona bude tema Vašeg novog romana?
KOELJO: Mata Hari je bila jedna od ikona hipi generacije – loša djevojka, drugačija, čudna, koja je nosila sve one pomodarske haljine – i svi smo bili njome fascinirani. Četrdeset godina kasnije, večerao sam sa svojim advokatom u Ženevi i on je pomenuo brojne slučajeve nevinih ljudi koji su osuđeni na smrt tokom Prvog svjetskog rata. O njima se saznalo tek nakon što je skinuta oznaka tajnosti sa većine dokumenata iz tog perioda. Mata Hari je bila samo jedan od primjera koje mi je naveo...
Pošto me ta žena uvijek interesovala, kada sam stigao kući potražio sam najosnovnije o njoj na internetu. Pretraga odvela me ne samo do dokumenata koje mi je advokat pomenuo, već do mnogih drugih informacija. Narednog dana kupio sam više knjiga i proveo cijeli vikend kompulsivno čitajući o Mata Hari sve do čega sam mogao da dođem. Tada još nisam znao da sam – na neki način – istraživao za svoju knjigu. To sam shvatio tek onda kada sam odlučio da, kao vježbu imaginacije, sebe stavim na njeno mjesto,
ANALITIKA: Na koji način ste istraživali njen život i to vrijeme? Što Vas je najviše iznenadilo?
KOELJO: Najviše me iznenadilo to kako je jedna žena, koja je bila zlostavljana do svoje dvadesete godine, prevazišla takve događaje i postala ono što je kasnije bila. Kada je riječ o Bel epoku u Parizu, bilo je to vrijeme u kome je sve moguće. To me posebno privuklo, pa sam radio na tome da knjiga bude koncentrisana oko jednog glavnog karaktera. Pisci se trude da u svojim djelima opisuju što više. Ja sam samo dao nagovještaj tog vremena i potrudio se da čitaoce tamo smjestim, a da ih ne pretrpavam informacijama.
ANALITIKA: Na kraju knjige navodite kako ste se u najvećem dijelu držali činjenica. Gdje ste skrenuli sa puta istorijskih fakata i zašto?
KOELJO: Činjenice u knjizi su ispravne, njihov istorijski slijed je tačan, ali sam sebe stavio u poziciju druge osobe. Teško je reći gdje sam skrenuo s tog puta dok sam zamišljao posljednje pismo Mata Hari... Ali, vjerujem da sam bio veoma, veoma blizu onome o čemu je ona razmišljala.
Muzej u Holandiji je prije dva mjeseca objavio neka od pisma koja je Mata Hari napisala na holandskom jeziku, neposredno prije odlaska na Javu. Autor jednog osvrta naveo je da su pisana kao da sam je ja „navodio“.
ANALITIKA: Zašto ste odlučili da ovaj roman bude – epistolarni, da se obraćate čitaocima kroz pismo?
KOELJO: Kada pišete pismo, to vam daje mogućnost da opišete vlastiti život nekome ko vas posmatra izvan tog okvira.
ANALITIKA: Kako ste se osjećali dok ste pisali iz perspektive Mata Hari?
KOELJO: Ona je postala moja pratiteljka - danju i noću - još dok sam čitao o njenom vremenu. I, posmatrajući sve iz njenog ugla, počeo sam da shvatam kako je opravdala svoje stavove.
ANALITIKA: Mata Hari je bila „selebriti“ svog vremena koja je slavu stekla kao fatalna žena. Šarmirala je koristeći istovremeno talenat i laži. Koje lekcije možemo da naučimo od ove intrigantne žene?
KOELJO: Prije svega, da svaki san ima svoju cijenu. Kada se usudite da budete drugačiji, budite spremni i da će vas napadati. Konačno, čak i kada se susretnete sa neprijateljskim (muškim) svijetom, možete naći način da ga nadmudrite.
ANALITIKA: Što je dovelo do njene egzekucije pred streljačkim vodom? Da li možete da zamislite drugačiji ishod za nju?
KOELJO: Nema situacije u kojoj spekulišem o tome „što ako“ ili o tome što bi ili ne bi moglo da se dogodi. Ona je ispunila svoju sudbinu i to je jedino važno.
Priredila: K.J.
Foto: Nova knjiga
