Novi milenijum u poslovni svijet donio je primjenu novih organizacionih tehnika, bez obzira da li je riječ o mikro kompanijama ili globalnim korporacijama. Tada je bilo jasno da će Zapad početi sve više rješenja da traži u principima i filozofiji Istoka. „Umijeće ratovanja“ kineskog vojnog stratega Suna Cua postala je dio biblioteke svakog menadžera, ali i svih onih kojima poslovanje nije samo sjedjenje za stolom „od devet do pet“.
Vođeni istim principima, kompanije sve više pažnje počele da posvećuju radnom okruženju i zaposlenima, obezbjeđujući im trenutke zajedničkih psiho-fizičkih vježbi. Namjera je da se ublaže efekti preopterećenosti svakodnevicom, kako bi zaposleni bili efikasniji na poslu.
Prije nekoliko godina počele su da radi na fokusiranoj svjesnosti - mindulness. Riječ je o vježbi - ne meditaciji - koja se radi sjedeći, ispravljenih leđa i zatvornih očiju, a u čijoj je osnovi koncentrisanje isključivo na ulazak i izlazak vazduha u naše tijelo kroz nos. Kako bi se koncentracija „učvrstila“, treba brojati do deset i nazad, računajući svaki par uzdaha i izdaha kao jedan. No, kako neko ometanje uvijek postoji, treba biti dovoljno koncentrisan da nastavite sa disanjem i brojanjem. Ako ste se „izgubili“ - krenite od početka.
- Ako budemo dovoljno usredsređeni samo na tu jednu stvar, tada imamo velike šanse ne samo da budemo više fokusirano svjesni prilikom donošenja svake naše odluke, već ćemo dati priliku mozgu da ne obavlja previše stvari odjednom. Pažnja u istom trenutku ne treba da bude raspoređena na previše stvari, jer tako gubimo fokus. A najveći izvor efikasnosti kako umnog, tako i fizičkog rada, ležu upravo u našem mozgu - kaže sagovornik Portala Analitika, Horhe Amilkar Viskaino (Jorge Amilcar Vizcaino).
Ovaj Argentinac koji živi u Evropi, tokom cijele godine drži treninge fokusirane svjesnosti u cijelom svijetu. Nakon višedecenijskog iskustva u rukovođenju, ljudskim resursima i biznis psihologiji, posljednjih petnaest godina posvetio je upravo novim tehnikama podizanja produktivnosti zaposlenih.
- Proteklih nekoliko decenija multitasking je postao veoma bitna osobina za obavljanje radnih zadataka. Ljudima se oduzima mogućnost da budu fokusirani, a samim tim i produktivni u svom poslu... Zato je fokusirana svjesnost veoma dobro rješenje, jer se kroz jednostavnu vježbu postiže balans između disanja, korišćenja uma i spremnosti da budemo što bolje pripremljeni za svakodnevne aktivnosti - smatra on.
Dalje ističe kako nije bitna samo svjesna fokusiranost na individualnom nivou, već ona treba da bude dio svijesti cijelog kolektiva.
- Svi treba da razmišljaju o tome kako da ostanu fokusirani, da druge u radu prekidaju što je manje moguće, da na sastancima budu što konkretniji. Na taj način zaposleni čine da ciljevi i misija organizacije budu jednako važni za sve zaposlene i onda se postiže sinergija njihovog rada - navodi Amilkar Viskaino.
Naš sagovornik kaže kako je riječ o vježbi za svako doba dana i za svaku priliku.
- Može da se koristi na poslu, kada ste kod porodice u posjeti, tokom kupovine, u prvih pet minuta nakon što se probudite ili u kadi... Ne postoje nikakve kontraindikacije vježbanja fokusirane svjesnosti i možete da joj se posvetite u bilo koje doba dana, kako biste poboljšali svoje radne performanse i svoje zdravlje. To je odlično sredstvo kada želimo na pravi način da usmjerimo energiju, a da ne reagujemo istog trena na ono što se događa.
ANALITIKA: U posljednje vrijeme u poslovnom svijetu sve više se govori o fokusiranoj svjesnosti kojoj zaposleni treba da teže. Što je to zapravo?
AMILKAR VISKAINO: Fokusirana svjesnost je danas veoma bitna jer predstavlja jednostavnu vježbu kojom razvijamo staloženost i samopouzdanje, karakteristike koje su potrebne za svakodnevne izazove savremenog života - ne samo na poslu, već i u privatnom životu. Stalno smo pod pritiskom, uvijek negdje žurimo, moramo da zadovoljimo brojne zahtjeve, i to ne samo kada je u pitanju kompleksnost poslovnih zadataka, već sredstava i opreme kojima rukujemo na poslu. Zato je fokusirana svjesnost veoma dobro rješenje, jer se kroz jednostavnu vježbu postiže balans između disanja, korišćenja uma i spremnosti da budemo što bolje pripremljeni za svakodnevne aktivnosti.
ANALITIKA: Kako biste nam ukratko opisali prednosti ove vježbe?
AMILKAR VISKAINO: Sama vježba odvija se po veoma jednostavnoj metodologiji, poznatijoj kao „A, B, C, D“ (skraćeno od „anatomija, disanje, brojanje, skretanje pažnje“ - prim.a.). Kroz nju ljude usmjeravamo da se jasno fokusiraju na disanje uz ispravno držanje tijela i da praktično zanemare brojne uticaje koji im skreću pažnju. To ne znači da um treba da bude prazan, već da je fokusiran na samo jednu stvar. To može biti, recimo, upravo naše disanje. Ako budemo dovoljno usredsređeni samo na tu jednu stvar, tada imamo velike šanse ne samo da budemo više fokusirano svjesni prilikom donošenja svake naše odluke, već ćemo dati priliku mozgu da ne obavlja previše stvari odjednom. Pažnja u istom trenutku ne treba da bude raspoređena na previše stvari, jer tako gubimo fokus. A najveći izvor efikasnosti kako umnog, tako i fizičkog rada, ležu upravo u našem mozgu.
ANALITIKA: Zašto je ranije često tražena spospobnost obavljanja više poslova istovremeno - multitasking - danas pogrešan i vrlo loš način rada?
AMILKAR VISKAINO: Na žalost, proteklih nekoliko decenija multitasking je postao veoma bitna osobina za obavljanje radnih zadataka. I dalje postoje mnogi poslodavci koji od svojih zaposlenih zahtijevaju da rade upravo na taj način. To donosi stres i disbalans u radu. Ljudima se oduzima mogućnost da budu fokusirani, a samim tim i produktivni u svom poslu. Ako se zaista fokusirate na svaki zadatak pojedinačno umjesto istovremeno, na kraju ćete vidjeti kolika je razlika. Problem je u tome da kada uđemo u „autopilot“ sistem u kome sve zadatke praktično mehanički obavljamo, ili u sistem „zavisni od akcije“ gdje stalno tražimo nove zadatke kao izazove, naš organizam se ponaša kao da smo zavisnici. Dobra vijest u mnoštvu ovih loših je ta da ljudski mozak ima odličnu neuroplastičnost - mogućnost da se brzo adaptira na nove šablone, nove načine rada. Kroz fokusiranu svjesnost doprinosimo našem boljem koncentrisanju na zadatke, dobijamo jasne vizije i značajno smanjujemo stres koji nam multitasking uvijek stvara. Jer, stresom remetimo naše disanje, a neravnomjerno disanje veoma loše utiče kako na naš mozak, tako i na produktivnost. Kada dozvolite zaposlenima da se fokusiraju na jedan zadatak, tada možete očekivati značajne razlike u kvalitetu obavljanja poslova, te poslovanja cijele organizacije.
ANALITIKA: Da li to znači da organizacija koja „diše kao jedan“ ima veći poslovni uspjeh?
AMILKAR VISKAINO: Naravno. Činjenica je da nije bitna samo svjesna fokusiranost na individualnom nivou, već ona treba da bude dio svijesti cijelog kolektiva. Svi treba da razmišljaju o tome kako da ostanu fokusirani, da druge u radu prekidaju što je manje moguće, da na sastancima budu što konkretniji. Na taj način zaposleni čine da ciljevi i misija organizacije budu jednako važni za sve zaposlene i onda se postiže sinergija njihovog rada. Cilj nas koji se time bavimo jeste da takvu novinu donesemo i u Crnu Goru, kroz saradnju sa NVO Krug u projektu „Green Culture“. Mislim da je dobro da znaju da je jedna tako jednostavna vježba danas ključna za funkcionisanje mnogih velikih korporacija. I drago mi je što mogu da budem među prvima koji će takvo znanje podijeliti sa ljudima u Crnoj Gori.
ANALITIKA: Da li je vježba fokusirane svjesnosti „rezervisana“ isključivo za zaposlene i radni prostor?
AMILKAR VISKAINO: Ona može da se koristi u svakom trenutku - ne samo na poslu, već i kada ste kod porodice u posjeti, tokom kupovine, u prvih pet minuta nakon što se probudite ili u kadi... Ne postoje nikakve kontraindikacije vježbanja fokusirane svjesnosti i možete da joj se posvetite u bilo koje doba dana, kako biste poboljšali svoje radne performanse i svoje zdravlje. To je odlično sredstvo kada želimo na pravi način da usmjerimo energiju, a da ne reagujemo istog trena na ono što se događa. Tada posmatramo naše okruženje, prvo obratimo pažnju na vlastitu poziciju, da bi na kraju donijeli odgovarajuće odluke prilikom, recimo, pregovaranja s ljudima ili rada na određenom projektu s kolegama. Kada koristimo fokusiranu svjesnost kao dio našeg dana, spremniji smo za sve ono što nas čeka u životu, da se uhvatimo u koštac sa bilo kojim problemom i da ga riješimo sa neuporedivo manje stresa. Smatram da je to veliki dobitak za svakoga.
ANALITIKA: Vi ste iz Argentine, ali radite u Evropi gdje ste jedan od trenera koji je s uspjehom već razradio ovaj tip vježbi u mnogim kompanijama širom Evrope. Zato nam iz iskustva možete reći - koliko dugo je potrebno praktikovati ove vježbe da bi se primijetili prvi rezultati?
AMILKAR VISKAINO: Ako svakog dana ovim treninzima posvetimo ukupno 20 minuta - na primjer po pet minuta ujutro, prije nego što počnete sa nekim zahtjevnim poslom, prije ručka i prije nego što zaspete - i to činite svakog dana, za par sedmica već ćete primijetiti promjene. Poboljšaće se vaša memorija, nećete više „trčati“ za događajima ili zadacima, bićete više fokusirani na ono što se oko vas događa, donositi bolje odluke, biti bolje pripremljeni i imati bolju kalibraciju pažnje. I sve to zbog jedne vrlo jednostavne i vrlo primjenjive vježbe. Mislim da svako od nas može da investira 20 minuta svog dana kako bi vježbao fokusiranu svjesnost. A kada se sve to primijeni na vaš posao, imaćete i veću produktivnost i bolju organizaciju.
ANALITIKA: Da li sve ovo što ste nam ispričali ima i svoju naučnu utemeljenost?
AMILKAR VISKAINO: Iza svega ovoga stoje brojne naučne studije. Nakon 90-tih godina prošlog vijeka, koje se smatraju dekadom neuro-nauka, nakon 2010. godine počinju velika istraživanja posvećena upravo ispitivanjima fokusirane svjesnosti. Brojni su ispitanici na kojima se primjenjuje ova tehnika i u mnogim studijama se može vidjeti koliko benefita ona donosi za veoma kratko vrijeme. No, to nije poput uzimanja tableta, već je ipak potrebno tih 20 minuta vježbanja. Brojni rezultati naučnih istraživanja već su objavljivani, recimo, u Harvard Business Review i sve je više literature koja se bavi ovom tematikom. Neki univerziteti, poput Univerziteta Bangor u Velikoj Britaniji i Univerziteta u Los Anđelesu u SAD imaju specijalne centre u kojima istražuju sve benefite fokusirane svjesnosti u savremenom, svakodnevnom životu. Konačno, fokusirana svjesnost nam ne daje samo mogućnost da budemo efikasniji, već nas čini otvorenim za svaku realnu opciju, da budemo više svjesni što treba da uradimo, i to sa više kreativnosti i pozitivnim stavom prema životu i radu.
Kristina JERKOV
Foto: Entrepreneur/Women 2.0/Pinterest/Green Culture
