Spoljnopolitički komentator beogradske Politike Boško Jakšić, kazao je da će nakon izbora Donalda Trampa za predsjednika SAD-a Zapadni Balkan i dalje biti na periferiji interesa američke spoljne politike.
On naglašava da bi popuštanje tenzija u odnosima Rusije i SAD-a za vrijeme mandata novog američkog predsjednika smanjilo pritiske Moskve na Crnu Goru po pitanju članstva u NATO-u.
“Ne bi se više tako oštro i direktno sučeljavali američki i ruski interesi na Zapadnom Balkanu, niti bi jedni i drugi pritiskali zemlje regiona. Smanjivanje tenzija i pritiska bi, takođe, dalo mogućnost Srbiji da produži sa politikom vojne neutralnosti ili neke Vučićeve varijante nesvrstanosti. Pritisci bi bili manji, pa bi se jedna takva neutralna pozicija Srbije tolerisala i ne bi bilo više toliko zahtjeva za svrstavanjem na jednu, odnosno drugu stranu”, kaže Jakšić za naš portal.
ANALITIKA: Istraživanja javnog mnjenja tokom većeg dijela predizborne kampanje favorizovala su Hilari Klinton, ali se stanje promijenilo sedam dana prije izbora: FBI je pokrenuo istragu o mejlovima demokratske kandidatkinje, što je omogućilo Trampu da u anketama povede prvi put od maja. Je li Vas iznenadila pobjeda Trampa uzimajući u obzir činjenicu da ga je, pored svih skandala u kampanji, sabotirala čak i stranka kojoj pripada?
JAKŠIĆ: Na određeni način jeste. Imajući u vidu sve što ste kazali, njegova pobjeda iznenađuje zato što iznenađuje dubina nezadovoljstva Amerikanaca koji su ga glasali. Tramp je svojom retorikom odbacivao Afroamerikance i Latinose, i procjenjivalo se da će ono što je govorio o ženama u velikoj mjeri odvući žene birače i žene republikance na stranu Hilari Klinton, te da će doprinijeti njegovom porazu. Ispostavilo se da je Tramp čak pobijedio u Floridi koja je ogromna država sa latino populacijom. Ni zapaljiva retorika mu nije odmogla, jer mu je mnogo više pomoglo to duboko nezadovoljstvo Amerike koja je zemlja poljuljanog samopouzdanja, koja očekuje promjene i koja smatra da svi sadašnji načini vođenja politike nisu dovoljni da bi ih izvukli iz krize.
ANALITIKA: Pored tog, kako kažete, dubokog nezadovoljstva američkih građana, postoje li neki drugi faktori koji su doprinijeli pobjedi republikanskog kandidata?
JAKŠIĆ: Rekao bih da je nezadovoljstvo glavni faktor. Amerikancima kada izađu na birališta nije mnogo važno šta će raditi Vladimir Putin u Moskvi, niti trgovinski rat sa Kinom, odnosi s evropskim saveznicima, NATO... Spoljnopolitička pitanja im nisu važna. Ni terorizam ovoga puta nije bio važnija tema, jer je Amerika u značajnoj mjeri sačuvana od njega. Socijalna pitanja su, dakle, bila ta koja su opredijelila ishod izbora.
ANALITIKA: Tramp je u kampanji, ocjenjuju analitičari, pokazao da ima skromno znanje o politici. Da li bi mogli da ga uporedite sa nekim prethodnim američkim liderom?
JAKŠIĆ: Bilo je tu mnogo ljudi za koje je moglo da se kaže da u prvim predsjedničkim danima nisu znali mnogo, počevši od glumca Ronalda Regana, pa do Džordža Buša mlađeg.
Tramp je, prije svega, menadžer. Zna kako da završava poslove. On će znati da pozove prave ljude da mu pomognu. Tražiće savjete i ono što naumi – završiće. To je menadžerski duh koji će on koristiti i mislim da to može da bude dobro za njega.
ANALITIKA: Bivši komandant NATO snaga u Evropi Džejms Stavridis kazao je da će odnosi Vašingtona i Pekinga biti najvažnije spoljnopolitičko pitanje u naredne dvije, tri decenije. Kakva će biti politika SAD-a prema Kini? Sjetimo se da je Tramp u više navrata tokom kampanje oštro govorio o Kinezima optužjući ih, između ostalog, da manipulišu kursom juana.
JAKŠIĆ: Odnosi na relaciji Vašington – Peking su jedina spoljnopolitička tema u kojoj je Tramp sačuvao zapaljivost. Prijetio je otvaranjem ozbiljnog trgovinskog rata sa Kinom, tako da nam ostaje da vidimo šta će od toga biti. Ne zaboravimo da je retorika uoči izbora jedno, a da ponašanje poslije pobjede vrlo često zna da bude drukčije. Nisam siguran da će se on odlučiti na jedan takav rizičan potez kakav je trgovinski rat sa Kinom.
Tramp je u prvom govoru nakon pobjede kazao da želi partnerstvo sa onima koji su spremni da dijele američke vrijednosti i da ne želi konflikte. Izvjesno je da je on dovoljno jasno pokazao da je protiv intervencionizma kome je bila sklona Hilari Klinton. Najveći test za intervencionizam će biti Bliski Istok, pošto je Tramp nagovijestio da želi brzo da riješi pitanje Islamske države. Da li će ga rješavati tako što će intervenisati u Siriji i slati trupe u Irak – to je veliki izazov.
Najvažnija komponenta su odnosi sa Rusijom. To je jedina stvar koja može da zanima i nas na Zapadnom Balkanu.
ANALITIKA: U kom smislu? Kakva politiku SAD-a na čelu sa Trampom treba očekivati prema region?
JAKŠIĆ: Zapadni Balkan će i dalje biti na periferiji američke spoljne politike. Međutim, popuštanje tenzija između Moskve i Vašingtona odrazilo bi se i na Balkan. Ne bi se više tako oštro i direktno sučeljavali američki i ruski interesi na Zapadnom Balkanu, niti bi jedni i drugi pritiskali zemlje regiona. U takvoj atmosferi bih očekivao da Rusija smanji pritiske na Crnu Goru po pitanju članstva u NATO-u i da shvati da nije od kapitalnog značaja da li će Crna Gora ući u taj savez. Mislim da bi to vodilo smanjenju ruskog pritiska koji raste od ukrajinske krize.
Smanjivanje tenzija i pritiska bi, takođe, dalo mogućnost Srbiji da produži sa politikom vojne neutralnosti ili neke Vučićeve varijante nesvrstanosti. Pritisci bi bili manji, pa bi se jedna takva neutralna pozicija tolerisala i ne bi bilo više toliko zahtjeva za svrstavanjem na jednu, odnosno drugu stranu.
ANALITIKA: U kojoj mjeri može doći do približavanja SAD-a i Rusije?
JAKŠIĆ: Tu stvari djeluju prilično obećavajuće, imajući u vidu da je Putin među prvima čestitao pobjedu Trampu. Trampa su tokom kampanje kritikovali da on maletene hoće da postane Putinov sluga. Naravno da to neće uraditi. On će štititi interese svoje države, ali će otvoriti dijalog sa Rusijom i neće ići putem konfrontacije, što je bio slučaj u prethodne dvije godine.
ANALITIKA: Može li Tramp smanjiti duboke socijalne razlike u Americi?
JAKŠIĆ: Imajući u vidu da je Amerika duboko podijeljena - što se vidjelo na izborima koji su bili skener te podjele - prvi zadatak Trampa biće akcioni plan pomirenja zemlje. On mora da pokaže da želi da bude predsjednik svih Amerikanaca, ali je potrebno da privuče desetine miliona onih koji su glasali protiv njega. To je prvi zadatak. Poslije toga može da rješava i socijalne probleme. Ne treba očekivati da će Tramp ispuniti neka obećanja koja je dao. Mislim da će odustati od najave da traži hapšenje Hilari Klinton. Time bi samo antagonizovao sve one koji su bili protiv njega, što ne bi doprinijelo nacionalnom pomirenju, već bi prouzrokovalo postizborno zaoštravanje podjela. Obećao je da će da gradi zid prema Meksiku. Moramo da znamo da je trećina američko-meksičke granice već u žici i zidu. Jedino bi, možda, mogao da produži taj zid da bi ostao dosljedan. Međutim, za jednu takvu odluku treba da traži saglasnost Kongresa. Činjenica da republikacni kontrolišu i Predstavnički dom i Senat mogla bi da mu bude od koristi, ali nije sve tako srećno kao što izgleda. Značajan broj republikanaca je protiv njega i oni će i dalje pokušavati da ga miniraju za neke stvari. Tramp ima mnogo izazova pred sobom, a oni su ozbiljniji jer preuzima Ameriku u složenoj i teškoj situaciji.
ANALITIKA: Hoće li Trampova pobjeda biti vjetar u leđa evropskim desničarsko-populističkim pokretima i strankama?
JAKŠIĆ: To svakako. Tramp je populista u velikoj mjeri i on će ohrabriti te trendove. To se vidjelo od reakcije Marin le Pen, preko Najdžela Faraža, pa do Vojislava Šešelja.
ANALITIKA: Slavoj Žižek je nekoliko dana prije izbora kazao da bi pobjeda Trampa mogla da donese veliko buđenje Americi, te da bi mogla da natjera i republikance i demokrate da se vrate svojim osnovama. Hoće li Trampov trijumf zaista razbuditi Amerikance?
JAKŠIĆ: Ne znam da li će, ali da li bi morao – to nesumnjivo. Amerika je odbijanjem Hilari Klinton većinski kazala “ne” održavanju statusa quo. A upravo je ona predstavljala taj status quo: nastavak politike prosvećenog pragmatizma Baraka Obame. Zbog toga su govorili da bi njena pobjeda bila treći Obamin mandat. Međutim, Amerika to ne želi. Ona traži i očekuje promjene. Republikanci će morati da se preispituju kako bi obezbijedili te promjene, a demokrate će morati da krenu u jednu veću introspekciju i da gledaju kako će se stabilizovati u budućnosti.
Nikola DRAGAŠ
Foto: mc.rs; intermagazin.rs; N1
