Ana Patrić (22) je baletom počela da se bavi u ranoj mladosti. Već tada, voljela je da slika, crta, stvara, a vremenom je otkrila da kreativnost najbolje ispoljava kroz pokrete tijela. Uz podršku roditelja, upisala je ovaj lijep, ali bolan ples.
“Mogu reći da je balet izabrao mene. Sa šest godina sam već bila na parteru. U početku sam negodovala, nisam željela da pohadjam časove gdje me konstantno bole mišići, prsti”, počinje priču Ana, za Portal Analitika.
Svake subote, budila se rano i pripremala za svoj ples.
Bol kao zadovoljstvo: Vremenom, Ana je zavoljela balet. Posmatrajući na predstavama starije balerine, divila se njihovim stavovima, pokretima i gipkoj liniji.Bol, koji je na početku osjećala, postao je oslobađajući.
"Shvatila sam da nas on izgrađuje i jača svakog dana, ne samo fizički, već i psihički", priča ona.
Ana je časove pohađala u JU Zahumlje, uz profesorice Viktoriju Strugar i Tamaru Vujosevic-Mandiž.
"Moja prva predstava je bila na daskama Zahumlja, i u pitanju je bio prvi javni čas za roditelje. Sjećam se užarenih obraza i vrtoglavice zbog svijetla reflektora. Uporno sam spuštala glavu ka podu i griješila položaj stopala. Nakon toga je uslijedila predstava Umirući labud, posljednji čin Labudovog jezera na istoj toj pozornici", govori ona.
Tada, odlučila je, to je ono sto želi da radi u životu.
"Još uvijek se sjećam nježnog zvuka, vazdušastih pokreta kroz scenski dim, i onog osjećaja koji može biti izazvan samo kod plesača Labudovog jezera, beskrajna gracioznost, spokoj, prefinjenost u samom dahu, savršenstvo", govori Patrić.
Ana je kasnije završila nižu baletsku školu u muzičkoj školi "Vasa Pavić" i nastavila rad u Zahumlju kao asistentkinja profesorice Strugar, kod koje je uporedo igrala u baletskoj trupi Allegro”.
Pozitivne i negativne strane bavljenja ovim poslom: "Najbitnije za bavljenje baletom jeste sačuvati svoj mir i strpljenje, naučiti kako biti staložen, i ne primati kritike gotovo ka srcu, već time unaprijedjivati svoj talenat", govori Ana. Ona napominje da su baletski igrači vrlo osjetljivi, zbog težnje da sve odigraju ispravno, a da pritom izgledaju kao da je to najlakša stvar na svijetu.Negativne strane bavljenja baletom zavise od osobe i od njenog ličnog shvatanja.
"Ograničena je mogućnost pronalaska posla, jer je konkurencija velika, ali sve zavisi da li pojedinac može te negativne strane okrenuti u svoju korist", govori Ana.
Ona kod baleta voli rigorozan režim, koji čovjeka ojačava.
"Takođe, nauči te da ne odustaješ od svojih ciljeva i snova, da se boriš za svoje mjesto, a prije svega te natjera da zaviriš van granica svojih mogućnosti i tako otkriješ da uvijek možeš još, da uvijek možeš dalje. Takođe, ovim plesom se održava zdravlje kostiju i mišića, izgrađivanje u prefinjenu, gracioznu, jaku osobu, zatim sposobnost prevazilaženja prepreka i jačanje mentalnog sklopa", objašnjava ona.
Baletska škola Odette i budući planovi: Ana je u septembru prošle godine otvorila svoju baletsku školu "Odette"."Nakon par padova u karijeri, morala sam pronaći sebi mjesto i stvoriti uslove za rad. Sada se u mojoj školi okupljaju djeca raznih uzrasta i svojim napornim radom i prijateljstvom stvaramo savršenu okolinu za bavljenje ovom umjetnošću. Sada radimo u Umjetničkom centru Luna, koji ima savršeno opremljenu salu za vježbanje baleta", govori Ana.
U budućnosti želi da napreduje u profesionalnoj karijeri, ali i da se ostvari kao baletski pedagog, s tim sve svoje napore usmjerava ka postizanju cilja.
Ona u svakoj od njenih učenica prepoznaje neku svoju osobinu, iz vremena, kada je bila mala balerina.
"Ohrabrujem ih, učim ih da zavole svoje tijelo onakvo kakvo jeste, da ne ulaze u svijet baleta sa predrasudama o mršavosti, jer biti balerina prije svega znači biti jedna jaka žena, koja cijeni i voli svoju ženstvenost, u bilo kojem obliku", zaključuje Ana priču, za Portal Analitika.
Ivona DROBNJAK
