Naš sagovornik je objasnio da tektonski procesi odnosno razlamanje stijenskih masa zemljine kore, koji rezultiraju zemljotresima, odnosno iznenadnim snažnim oscilacijama tla, u zoni epicentra stvaraju relativno male deformacije tla – kod vrlo snažnih zemljotresa to su obično deformacije metarskih dimenzija, koje često ostaju i neprimjećene, imajući u vidu da je nukleacija tih procesa najčćešće na dubinama od nekoliko kilometara.
''Iz tih razloga, nerealno je očekivati neposredno prenošenje nekih efekata mehaničkih deformacija zemljine kore na rastojanjima koja iznose više stotina kilometara, kao što je to slučaj kod nedavnih zemljotresa u centralnoj Italiji'', objašnjava Glavatović.
Međutim, on je dodao da zahvaćeni cijeli prostor tog dijela Mediterana međusobno interaguje, ali u regionalnom geodinamičkom smislu.
''Ipak, terba naglasiti da su prostor planinskog masiva Apenina, koji formira kopno Italije i masiv Dinarida, koji je oblikovao kopno cijelog zapadnog Balkana, uključujući i teritoriju Crne Gore, povezani jadranskom tektonskom pločom, koja se usljed bočnih pritisaka dva pomenuta planinska masiva Apenina i Dinarida – podvlači (subdukuje) ispod njih, stvarajući zemljotrese u kontaktnoj zoni. Iz tih razloga, načelno se može zaključiti da zahvaćeni cijeli prostor tog dijela Mediterana međusobno interaguje, ali u regionalnom geodinamičkom smislu'', ističe Glavatović.
April koji je zavio Crnu Goru u crno: Ova nesreća u Italiji otvorila je i neke stare rane kod našeg stanovništva. Mnogi su se odmah sjetili tragedije koja se dogodila 15. aprila 1979. godine kada se tresla Crna Gora. Tog nedjeljnog jutra nas je zadesio zemljotres jačine sedam stepeni Rihtera, odnosno devet stepeni po Merkalijevoj skali, sa epicentrom između Bara i Budve, 14 kilometara duboko u moru daleko od obale. Ta stihija tektonskog porijekla odnijela je 101 život, a 1.700 osoba je povrijeđeno. Četiri petine poginulih izdahnulo je u ruševinama svojih domova u selima Crmnice, Krajine i Grblja. Oni koji se sjećaju te tragedije kažu da je more drobilo obalu, planine su se tresle, klizila zemlja, odronjavalo se stijenje pucala brda i otvarala se utroba zemlje.Ta strahovita katastrofa neočekivano je Crnu Goru zavila u crno, a kako naš sagovornik govori, razorni zemljotresi se i dalje ne mogu sa tačnošću predvidjeti.
''Nerealno je davati takozvane kratkoročne prognoze zemljotresa, koje pretpostavljaju utvrđivanje mjesta i vremena (sa tačnošću jednog dana) događanja sljedećeg snažnog zemljotresa. Ta nerealnost je proističe iz velike kompleksnosti fenomena pripreme i događanja zemljotresa, kao i velike složenosti geološke sredine u kojoj se priprema zemljotresa obavlja, ali i usljed činjenice da još uvijek ne poznajemo izvjesne faktore tog cijelog procesa pripreme i događanja zemljotresa. Iako je savremena seizmologija značajno uznapredovala u tom pravcu, posebno posljednjih par decenija, nakon uvođenja digitalnog metoda registrovanja i obrade podataka o zemljotresima, taj zadatak još nije riješen'', kaže Glavatović.
Nemogućnost predviđanja: Iako se na žalost sa tačnošću ne može odrediti kada će i gdje dogoditi razorni zemljotres kako bi se evakuisalo stanovništvo i smanjila šteta, naš sagovornik se nada da će savremena proučavanja, bazirana na vrlo detaljnom osmatranju ponašanja zemljine kore iz satelita, unijeti novo svjetlo u ovu naučnu oblast.''Za sada je uočeno čitavih dvadesetak karakterističnih fizičkih, naučno utvrđenih fenomena koje je moguće osmatrati u zoni pripreme zemljotresa. Ta proučavanja se obavljaju tokom više prethodnih decenija , posebno u razvijenim zemljama lociranim na trusnim područjima, s obzirom da je za takva istraživanja neophodan odgovarajući veći budžet. Ukratko, niz rezultata tih proučavanja unosi ohrabrenje u ovu oblast, ali još uvijek ne dozvoljava pouzdanu prognozu, koja bi omogućila pravovremenu evakuaciju stanovništva i smanjenje ili eliminisanje neželjenih efekata. Nadajmo se da će savremena proučavanja, bazirana na vrlo detaljnom osmatranju ponašanja zemljine kore iz satelita, unijeti novo svjetlo u ovu naučnu oblast i konačno omogućiti pronalazak tog ''Svetog grala'' u seizmologiji – uspješnu kratkoročnu prognozu'', kazao je Glavatović.
Direktor Seizmološkog zavoda Crne Gore naglašava da se aspekt dugoročne mogućnosti pojave snažnih i razornih zemljotresa pažljivo analizira, te da bi se rezultati tih analiza trebali kroistiti radi pouzdanog urbanističkog planiranja, bezbjednog sa aspekta budućih seizmičkih događaja.
''Treba naglasiti da aspekt dugoročne mogućnosti pojave snažnih i razornih zemljotresa i njihove potencijalne efekte, u našem Zavodu (Sektoru za seizmologiju) analiziramo pažljivo i regularno, prikazujući rezultate tih analiza u vidu savremenih karata seizmičkog hazarda, odnosno opasnosti. Sadržaj tih karata je dovoljno pouzdan za kvalitetno projektovanje seizmički sigurnih objekata i pouzdano urbanističko planiranje bezbjedno sa aspekta budućih seizmičkih događaja'', ističe Glavatović.
Neprijatni mirisi i teorija isparavanja sumpora: Stanovnici Podgorice su se u toku prethodnog mjeseca iz više navrata zalili na oštar neprijatan miris koji se širio gradom. Mnogi su vjerovali da je to povezano sa ispravanjem sumpora koji je karakterističan kao pojava kojoj slijedi zemljtores. Ta teorija se poklopila sa zemljotresom jačine 3.9 Rihtera koji je Podgoricu pogodio prethodnog mjeseca, svega par dana nakon pojavljivanja neprijatnog mirisa.
Ipak sagovornik Portala Analitika demantuje tu teoriju javnosti.
''Iz kontakata koje smo ostvarili sa predstavnicima Centra za ekotoksikološka ispitivanja, u periodu pojave neprijatnih mirisa na području Podgorice nije evidentirano povećanje gasova u vazduhu koji bi mogli da se dovedu u vezu sa procesom pripreme zemljotresa, odnosno emanacijom gasova iz zemljine unutrašnjosti. Međutim, na osnovu jučerašnjih tekstova objavljenih u crnogorskim medijima, vjerovatno je da je uzročnik te neprijatne pojave neka farma kokošaka iz okoline Spuža, koja se na neprimjeren način oslobađala svog đubriva'', zaključuje Glavatović.
Luka ĐURIĆ
