Predsjednik Crnogorskog državotvornog foruma (CDF) Ranko Đonović, kazao je u razgovoru za Portal Analitika da je izvjesno da će saradnja političkih grupacija unutar opoziije biti sve gora.
“Borba za isto glasačko tijelo i međusobne optužbe saćeraće ih u ćorsokak. Njima se zapravo ne bi trebalo ni baviti, jer su sami sebi dovoljni i treba ih pustiti da od „pobjede do pobjede“ odu do potpunog poraza. Oni koji drže liderske pozicije to najvjerovatnije neće ni shvatiti, ali liderstva se neće odreći”, rekao je Đonović.
On je istakao da “svojim djelovanjem ovakva crnogorska opozicija nanosi štetu svima u Crnoj Gori, a potom i sebi”.
Đonović navodi da je odluka da u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti participiraju stranke i pojedinci koji nijesu učestvovali na izborima “tragikomična i etički diskutabilna”.
“Sada nas ubjeđuju da takva kombinatorika nije nezakonita, iako je riječ o očiglednom prekrajanju izborne volje crnogorskih građana”, poručio je predsjednik CDF.
Povodom decenije od obnove crnogorske nezavisnosti, Crnogorski državotvorni forum održaće tribinu „Crna Gora 10 godina kasnije“ na kojoj će pored Đonovića govoriti i predsjednik skupštine CDF Milorad Pustahija i potpredsjednik CDF prof.dr. Milenko Perović. Govornici će na tribini raspravljati o trenutnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori.
ANALITIKA: U Skupštini se vodi rasprava o lex specialis-u, kojim bi se ozakonio sporazum prema kojem opozicione stranke - URA, Demos i SDP ulaze u Vladu premijera Mila Đukanovića. Da li je taj potez, prije svega, politički legitiman s obzirom da pomenute stranke ulaze u Vladu, a da većina njih nije ni učestvovala na izborima?
ĐONOVIĆ: Sve što je u skladu sa zakonima jedne države i izglasano potrebnom parlamentarnom većinom - legitimno je. Sasvim je drugo pitanje koliko je tako nešto moralno, odnosno nemoralno. Inače, viđeli smo više puta u aktuelnom skupštinskom sazivu da je opozicija, ojačana SDP-om iz vlasti, uz „šarmantan“ osmijeh svjesno usvajala neustavne akte, donosila zakone uz rizik da namjerno ugrozi finansijski opstanak države, čime su svi skupa pokazali koliko ih interesuje i država Crna Gora i njeni građani. Činjenica da sada i u zakonodavnoj i u izvršnoj vlasti, participiraju i stranke i pojedinci koji nijesu učestvovali na izborima, tragikomična je i etički diskutabilna. Sada nas ubjeđuju da takva kombinatorika nije nezakonita, iako je riječ o očiglednom prekrajanju izborne volje crnogorskih građana. Kao bivši poslanik iz LSCG, svoj treći mandate 1998-2002. godine nijesam zadržao nijedan dan i to ne zato što se nijesam slagao sa programom i Statutom LSCG, već sa nepoštovanjem programa i stranačkih dokumenata usvojenih 1990. godine.
ANALITIKA: Kako će ulazak opozicionih stranaka uticati na političku scenu u narednih nekoliko mejseci? Da li će ulazak u Vladu dati određenu prednost opoziciji na sljedećim izborima?
ĐONOVIĆ: Očekujem da neće bitno uticati na političku scenu u preostalih nekoliko mjeseci, a siguran sam da ukoliko minimalno ne pogoršaju rad Vlade, izvršnu vlast zasigurno neće učiniti boljom. Na osnovu dosadašnjeg djelovanja opozicije, možemo očekivati da će destruktivno djelovati na rad Vlade, koliko budu mogli, kao što su to činili i u parlamentu. No, nezahvalno je prognozirati slijed događaja, jer može se nekim čudom i desiti da koji ministar pokaže i pozitivne rezultate. To bi za Crnu Goru bilo dobro. Takođe, ne vjerujem da će od opozicionih ministara ni njihove partije ni crnogorski građani imati bilo kakvu korist, niti da će opoziciono gostovanje u Vladi uticati na njihov izborni skor na predstojećim jesenjim izborima.
ANALITIKA: U lex specialis-u je naveden član prema kom "opozicija mora da prizna rezultate izbora nakon što uđe u Vladu". Da li je premijer Đukanović toliko uvjeren u pobjedu DPS-a na narednim izborima, da tim članom želi da osigura da će rezultati biti bezuslovno prihvaćeni?
ĐONOVIĆ: Premijer Milo Đukanović nije naivan u bilo kom pogledu, pogotovo to nije u sferi politike. Doduše, za ovih 26 godina vladavine imao je kad otkriti tajne političke dugovječnosti i opstanka na vlasti. Sumnjam da premijer očekuje čestitke od naše opozicije i bezuslovno priznanje izbora. Međutim, međunarodna zajednica i građani Crne Gore steći će veće povjerenje u legitimnost izbornog procesa i to će biti značajan pozitivni efekat koji možemo očekivati. Zasluge za uspjeh Đukanovićeve pobjede ponajviše pripadaju crnogorskoj opoziciji. Čini se da je Đukanović i ovoga puta uvjeren u izbornu pobjedu DPS-a i da je samo pitanje da li će njihov trijumf na jesen -biti ubjedljiviji nego do sada. Takav rezultat svakako nosi i negativne posljedice, koje izlaze iz sfere odgovornosti vladajuće partije.
ANALITIKA: Na sjednici Skupštine u ponedjeljak prisustvovali su predstavnici Demokratskog fronta, nakon sedam mjeseci bojkota. Oni su, međutim, samo nastavili sa žestokom retorikom napadanja, kako vlasti tako i ostatka opozicije. Čini se da ti sukobi, koje konstantno generiše DF, ustvari predstavljaju glavni kamen spoticanja nekoj sinergiji u opoziciji. Kako Vi to komentarišete?
ĐONOVIĆ: Demokratski front je na sjednici parlamenta 09. maja, zarađujući svoju prvu dnevnicu nakon sedam mjeseci nerada, ozbiljno kritikovao samo ostatak opozicije. Oni su zabrinuti za svaki cent poreskih obveznika, sem za onaj dio koji sami svojim političkim djelovanjem uskrate građanima Crne Gore, uzimajući mirne savjesti nezarađene plate. Njihov glavni kamen spoticanja nije ništa drugo do retrogradna, krajnje destruktivna politika koju uporno vode i koja mora izazvati sukobe sa ostatkom opozicije. Na njima je da shvate i opstanu, ili ne shvate i nestanu.
ANALITIKA: Demokratski front ide na anti-NATO kartu i okretanje Rusiji, a imali su i podršku od strane Srpske pravoslavne crkve na svojim protestima. Istraživanje CEDEM-a od prije nekoliko mejseci je pokazalo da kad god Demkoratski front "zaoštri retoriku" njima raste podrška, ali istovremeno raste podrška i DPS-u. Da li na to okretanje Rusiji, retoriku da se treba vratiti državnoj zajednici sa Srbijom i anti-NATO kampanju možemo gledati kao relikt prošlosti koji DF obilatio koristi u svom političkom djelovanju?
ĐONOVIĆ: Predhodnim odgovorima zapravo sam odgovorio i na ovo pitanje. Što se tiče SPC i DF - radi se o jednoj duši u dva tijela. Oni se međusobno ne nadopunjuju, već se potpuno podudaraju. Njihovo glasačko tijelo jasno je definisano i vrlo ograničeno, sa izraženom tedencijom postepenog nestajanja sa političke scene. To što koji procenat povremeno raste ili pada je međusobna preraspodjela glasova, sa par srodnih i manjih stranaka koje mogu da se kreću za sada oko 25 odsto ukupnog glasačkog tijela Crne Gore. U DF djeluje Pokret za promjene, čiji je uticaj u ukupnom broju glasova već beznačajan i koji parazitira na glasačima ostatka DF. Dakle, Pokret za promjene politički će opstajati dok to bude volja ostatka DF- a, zapravo srpskog glasačkog tijela.
ANALITIKA: Ostatak opozicije, za razliku od DF-a, vodi mnogo umjereniju politiku kada su u pitanju NATO i ostala spoljnopolitička i unutrašnja pitanja. Da li u skorije vrijeme možemo očekivati poboljšanje saradnje među opozicijom, koja će ozbiljnije priprijetiti DPS-u, ili je potrebno postojeće opozicione snage kompletno remontovati?
ĐONOVIĆ: Izvjesno je da će saradnja ovih političkih grupacija biti sve gora. Borba za isto glasačko tijelo i međusobne optužbe saćeraće ih u ćorsokak. Njima se zapravo ne bi trebalo ni baviti, jer su sami sebi dovoljni i treba ih pustiti da od „pobjede do pobjede“ odu do potpunog poraza. Oni koji drže liderske pozicije to najvjerovatnije neće ni shvatiti, ali liderstva se neće odreći. Na kraju,ukoliko je crnogorska opozicija jedinstvena, tada Crna Gora nema opoziciju. Izgleda nevjerovatno ali je tačno, jer jedna polovina opozicije poništava drugu kako svojim djelovanjem, tako i svojim ciljem. Patriotizam i izdaja, državno i anti-državno, ljubav i mržnja i slično, ne stanuju zajedno. Takvim svojim djelovanjem ovakva crnogorska opozicija nanosi štetu svima u Crnoj Gori, a potom i sebi. Ne treba zaboraviti da bez dobre opozicije ne može biti ni dobre vlasti.
Balša KNEŽEVIĆ
