Žugić ističe da će izgradnja auto-puta od Bara do granice sa Srbijom, usljed potrebe povlačenja značajnih sredstava iz kineskog kredita, usloviti povećanje duga i deficita u srednjem roku.
-Planom sanacije javnog duga se predviđa i mogućnost prodaje koncesije na autoput, čime bi koncesionari preuzeli dio finansijskog opterećenja- precizirao je ministar.
On je podvukao da za sada ne postoji bojazan da se zakonske obaveze države, koje se odnose na isplate penzija, zarada i naknada za majke sa troje djece, ne izvrše blagovremeno.
ANALITIKA: Da li će u drugoj polovini godine biti rebalansa budžeta zbog naknada za majke sa troje i više djece, kao i usvajanja Zakona o povećanju zarada zaposlenih u javnom sektoru?
ŽUGIĆ: Donošenjem novih zakonskih rješenja, odnosno izmjenama postojećih, svakako je izvršen dodatni pritisak na budžet Crne Gore. Podsjetiću da je, u prethodnom periodu, u Skupštini, izglasan niz zakona bez prethodnog analiziranja njihovog fiskalnog uticaja i bez pribavljanja mišljenja Vlade na sadržaj predloženih rješenja. Takve odluke rezultirale su značajnim finansijskim opterećenjem državne kase (za isplatu naknada za majke sa troje i više djece, prema posljednjim podacima, biće potrebno obezbijediti dodatna sredstva u iznosu od 35-40 miliona eura za tekuću godinu), koje će usloviti potrebu rebalansa budžeta u drugoj polovini godine.
Imajući u vidu da posvećeno radimo na planu fiskalne konsolidacije, smatram odgovornošću svih relevantnih organa da, zajedničkim djelovanjem i jedinstvenim stavom, doprinesemo kreiranju dugoročno održivih politika.
Za sada ne postoji bojazan da se zakonske obaveze države, koje se odnose na isplate penzija, zarada i naknada za majke sa troje djece, ne izvrše blagovremeno.
ANALITIKA: Da li zaduženje za gradnju autoputa predstavlja opterećenje za javne finansije?
ŽUGIĆ: Izgradnja auto puta će, usljed potrebe povlačenja značajnih sredstava iz kineskog kredita, usloviti povećanje duga i deficita u srednjem roku. U tom smislu, iako smo u potpunosti uvjereni u ekonomsku opravdanost i dugoročnu isplativost navedenog projekta, kao odgovorni nosioci vlasti, moramo biti svjesni da određeni finansijski rizici, postoje. U tom pravcu, u toku je priprema plana sanacije kojim će biti obuhvaćeni svi elementi koji utiču na kretanje deficita i duga, kao što su stopa ekonomskog rasta, očekivane investicije, prihodi i rashodi, nova zaduženja, otplata duga itd. Sanacioni plan predviđa mjere na prihodnoj strani budžeta, koje neće ugroziti konkurentnost ekonomije, kao i mjere na rashodnoj strani, vodeći računa o očuvanju životnog standarda. Takođe, planom se predviđa i mogućnost prodaje koncesije na autoput, čime bi koncesionari preuzeli dio finansijskog opterećenja.
ANALITIKA: Ranije ste izjavili da je besmislena borba sa zaduženošću ako ne podstaknemo ekonomski rast i zapošljavanje. Da li je u prvom ovogodišnjem kvartalu bilo pozitivnih pomaka vezano za ekonomski rast i zapošljavanje?
ŽUGIĆ: Dva strateška cilja Crne Gore – unapređenje infrastrukture kao preduslova za dinamičniji ekonomski rast i poboljšanje standarda građana, sa jedne, i smanjenje javnog duga, odnosno njegovog učešća u BDP-u, sa druge strane – na prvi pogled izgledaju suprostavljeno. Naime, značajnije investicije u infrstrukturne projekte mogu, na srednji rok, nepovoljno uticati na fiskalne indikatore, kao što su deficit i javni dug. Sa druge strane, nedovoljno razvijena infrastruktura je naše osnovno razvojno ograničenje. Stoga je Vlada Crne Gore uvjerena da se cilj usmjeren na smanjenje javnog duga najkvalitetnije targetira kroz stvaranje uslova i podsticanje ubrzanog privrednog rasta koji, u našim uslovima, znači značajne investicije u infrastrukturu. Naime, ulaganje u javne radove usloviće uvećanje deficita i duga, na srednji rok, ali će takva kapitalna ulaganja, s obzirom da imaju izrazito razvojni karakter i da stvaraju preduslove za snažniji ekonomski rast i razvoj, doprinijeti, na dugi rok, povećanju apsolutnog nivoa BDP-a. Povećanje apsolutnog izraza BDP-a dovodi, dalje, do smanjenja relativnih iznosa deficita i javnog duga i stvara materijalnu osnovu i za smanjenje apsolutnih iznosa ova dva najznačajnija fiskalna parametra.
S obzirom na mali broj dostupnih indikatora za prvi kvartal 2016. godine, u ovom trenutku nije moguće precizno procijeniti kretanje ekonomske aktivnosti. Preliminarne projekcije ekonomskog rasta za prvi kvartal, Ministarstvo finansija će imati u prvoj polovini maja.
Kada govorimo o periodu koji slijedi, do kraja godine očekujemo rast ekonomske aktivnosti od četiri odsto, kroz ostvarivanje nekoliko neophodnih pretpostavki- snažan rast turističkog prometa zasnovan na pozitivnim signalima i informacijama o bukingu, uz uvažavanje činjenice da se ovaj rast računa na visoku bazu rekordnih prihoda od turizma u 2015. godini. Brzi početak glavnih radova na dionici autoputa doprinijeće rastu sektora građevinarstva uz multiplikativne efekte na komplementarne sektora transporta, maloprodaje, vađenja ruda i kamena i sitne proizvodne usluge. Povećanje zarada u javnom sektoru, uvođenje naknada majkama sa troje i više djece, kao i redovno i vanredno usklađivanje penzija povećaće agregatnu potrošnju, a time pozitivno uticati na rast BDP-a.
ANALITIKA: Da li Ministarstvo finansija ove godine planira da uputi parlamentu predlog da se neplaćanje dažbina na zarade tretira kao krivično djelo?
ŽUGIĆ: Uprkos činjenici da je Krivičnim zakonikom propisano djelo poreske utaje, Ministarstvo finansija je i dalje mišljenja da postoje snažne osnove za definisanje neplaćanja poreza i doprinosa na lična primanja kao krivično djelo. U prilog našem stavu govori i podatak da pravni sistemi drugih zemalja, pored krivičnog djela poreske utaje, sadrže i krivično djelo neplaćanja poreza i doprinosa na zarade.
U tom smislu, vodeći se dobrim praksama razvijenih država, ovo ministarstvo, u saradnji sa resornim organom, shodno zaključcima Vlade, kontinuirano razmatra mogućnosti izmjene i dopune Krivičnog zakona, a sve u funkciji iznalaženja sistemskog rješenja za tretiranje ove oblasti. Još jednom želim da podvučem da vjerujem da bi ovakvo zakonsko rješenje predstavljalo efikasan instrument u borbi protiv sive ekonomije, ali i doprinijelo većem stepenu poreske discipline, odnosno obezbijedilo poštovanje njenih načela.
ANALITIKA: Zašto se kasni sa formiranjem fonda u koji bi trebalo da se “slivaju” prihodi od istraživanja i eksploatacije nafte i gasa?
ŽUGIĆ: Uvažajući činjenicu da je riječ o veoma kompleksnoj i, za crnogorske prilike, nedovoljno poznatoj materiji, mišljenja smo da zakonski rok za pripremu Zakona o Fondu za ugljovodonike nije kompatibilan složenosti i zahtjevnosti materije koja je predmet navedenog zakona.
Naime, imajući u vidu da se još nijesu stekli uslovi za potpunu primjenu Zakona o porezu na ugljovodnike, te da je u toku izrada podzakonskih akata, tek nakon zaokruživanja ukupne regulative obezbijediće se pretpostavke za izradu sveobuhvatnog i kvalitetnog okvira za regulisanje svih pitanja funkcionisanja budućeg Fonda za ugljovodnike. Posebno naglašavamo činjenicu da će Zakon o Fondu za ugljovodonike tretirati pitanje upravljanja prihodima od poreza na ugljovodonike, koji će biti ostvarivani u značajnim iznosima, pa stoga sa posebnim oprezom treba definisati njihovu raspodjelu i plasman.
Svjesni da je postupak istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u Crnoj Gori u početnoj fazi, a posebno imajući u vidu kompleksnost ove industrije, možemo zaključiti da je realno očekivati da će se sa proizvodnjom ugljovodonika otpočeti u narednih 3-4 godine. Prema tome, tek nakon otpočinjanja proizvodnje ugljovodonika, steći će se uslovi za preusmjeravanje prihoda od poreza na ugljovodonike u Budžet Crne Gore, do kada je izvjesno da će se obezbijediti i sve pravne pretpostavke za funkcionisanje ovog sistema, što podrazumijeva i donošenje Zakona o fondu za ugljodonike.
S tim u vezi, Ministarstvo finansija će aktivnosti na izradi ovog zakona prilagoditi objektivnim okolnostima, kako bi blagovremeno tekst predloga zakona utvrdio i proslijedio parlamentu.
Siniša GORANOVIĆ
