BULATOVIĆ: Mreža CGES-a sve sigurnija, ove godine investicije od 50 miliona eura

Izvršni direktor CGES-a Ivan Bulatović, najavio je da će ove godine u u crnogorsku prenosnu mrežu biti uloženo 50 miliona eura.

“ Ova godina je još jedna u nizu investiciono orjentisanih godina CGES-a, pa će se ove godine uložiti dodatnih 50 miliona eura. Najveći dio tih sredstva ce biti uložen u  infrastrukturu koja je vezana za podmorsku interkonekciiju sa Italijom, skoro 40 miliona, a preostali dio biće uložen u povećanje stabilnosti i sigurnosti elektroenergetskog sistema Crne Gore, kao i u izgradnju novih objekata”, rekao je Bulatović u intervjuu za Portal Analitika.

On je rekao da je mreža CGES-a sve pouzdanija  i da su svi potrošači svjedoci da prekida u napajanju ima sve manje. CGES je, takođe, dobio grant iz EU, vrijedan 25 miliona eura.

“Uz veliku podršku Ministarstva ekonomije i pravovremenu reakciju CGES-a, uspjeli smo da dobijemo finansijsku podršku EU u iznosu od 25 miliona eura  za razvoj infrastrukturnih projekta u Crnoj Gori koji se smatraju projektima od značaja za Energetsku zajednicu”, naveo je Bulatović.

BULATOVIĆ: Konstatovaću da su vremenske prilike, sa kojima se elektro mreža suočila prije četiri godine na teritoriji cijele Crne Gore, ali sa najizraženijim posljedicama na prostoru Andrijevice, Plava i Gusinja, zaista bile vanredne prilike koje se ne događaju često. Ne toliko iz ugla obilnosti padavina ili jačine vjetra, koliko zbog specifične kombinacije ovih klimatskih parametara, koja je prema nalazu nezavisnih stručnjaka dovela elemente sistema u stanje za koje nijesu dimenzionisani. Svako povećanje sposobnosti sistema da izdrži ekstremne vremenske uslove u direktnoj je vezi sa vrijednošću investicije, a i postavlja se pitanje koja bi polazna tačka mogla biti za dimenzionisanje dalekovodnih stubova, jer jos nije postavljena granica najekstremnijih. Za posljednje četiri godine u prenosni  sistem je uloženo zaista mnogo, kako u nove investicije tako i održavanje sistema, ali i pored toga, moguće je da sistem poklekne pred snagom prirode. Priroda nas vrlo često opomene da ljudski faktor nije bas svemoćan, tako da smo svjedoci da se i u razvijenim državama dogđaju situacije slične onoj od prije četiri godine, ali mi preduzimamo sve rapoložive mjere da na minimum svedemo slabosti koje sistem ima. Svi potrošači su svjedoci da prekida u napajanju ima sve manje, što je svakako posljedica velikog ulaganja i intezivnog održavanja prenosne mreže.

ANALITIKA: Izvršni ste direktor, po mnogima najbolje crnogorske kompanije. Kakvi će biti poslovni rezultati na kraju godine? Koliko CGES planira da uloži u investicije tokom ove godine?

BULATOVIĆ: CGES je svakako jaka i stabilna kompanija. Rezulat za prethodnu godinu je jako dobar i bolji od predviđenog biznis planom, ali u poređenju sa prethodnom je nesto slabiji. To je posljedica novog regulatornog okvira kojima je smanjen prihod CGES-a kao i nesto povećanim troškovima poslovanja. Ova godina je još jedna u nizu investiciono orjentisanih godina CGES-a, pa će se ove godine uložiti dodatnih 50 miliona eura. Najveći dio tih sredstva ce biti uložen u  infrastrukturu koja je vezana za podmorsku interkonekciiju sa Italijom, skoro 40 miliona, a preostali dio biće uložen u povećanje stabilnosti i sigurnosti elektroenergetskog sistema Crne Gore, kao i u izgradnju novih objekata.

BULATOVIĆ: Pored projekta interkonekcije sa Italijom koji je u glavnom fokusu, izdvojio bih niz projekata koji su od posebne važnosti za internu crnogorsku prenosnu mrežu.

Ove godine kompletno je završena TS 110/35 kV Mojkovac, ugradnjom drugog transformatora 110/35 kV, 20 MVA, čime su stvoreni preduslovi za razvoj potencijalnih turističkih centara na području ove opštine, a svakako je ovom investicijom obezbijeđeno sigurno i pouzdano snadbijevanje. Završavamo drugu TS u Nikšiću, 110/10 kV Kličevo i njeno povezivanje visokonaponskim 110 kV kablom predviđeno je za drugu polovinu ove godine, čime smo stvorili preduslove za priključak prvih vjetroelektrana na Krnovu, uz  pouzdanije i stabilnije napajanje grada pod Trebjesom.

Sljedeća investicija koju bih izdvojio je izgradnja TS 110/35 kV  u Kotoru i njeno povezivanje na 110 kV mrežu iz Tivta, koje smo planirali za drugu polovinu ove godine. Izgradnja priključnog voda za TS 110/10 kV  Podgorica 4, čime ce ova gradska trafostanica dobiti dvostrano napajanje zadovoljivši kriterijum sigurnosti napajanja n-1. Još jedan od prioritetnih projekata je i projekat modernizacije zaštite i upravljanja u cijeloj prenosnoj mreži sa novim sistemom za kontrolu i akviziciju podataka, SCADA sisitemom za nacionalni dispečerski centar, od koga smo dvije faze već završili, a do kraja godine završavamo sa fazom kada će se steći uslovi da svaku trafostanicu daljinski upravljamo i vršimo kontrolu iz nacionalnog dispečerskog centra iz Podgorice. Postoji i niz drugih manjih projekata koje ce CGES realizovati tokom ove godine, kao sto su zamjena postojećih transformatorskih jedinica novim, rekonstrukcije postrojenja, povećanje pogonske spremnosti delekovoda i sl.

ANALITIKA: Sa italijanskim partnerima realizujete jedan od poslova vijeka-izgradnja podvodnog kabla. Dokle ste stigli sa realizacijom izgradnje dalekovoda koje su obaveze CGES-a? Da li italijanska strana poštuje ugovorom predviđene obaveze?

BULATOVIĆ: Složio bih se da je podmorska interkonekcija sa Italijom jedan od prioritetnih i najznačajnijih projekata. Ako tome dodamo da se trenutno u Evropi radi još samo jedan ovakav projekat, to dovoljno govori o posebnosti i komleksnosti ovakvog projekta i zato smo potpuno posvećeni realizaciji istog. Izgradnja crnogorskog dijela, izgradnja trafostanice u Lastvi i dalekovoda od Lastve do Čeva, i dalekovoda od Lastve do Pljevalja, teče po planu, s tim da može doći do pomjeranja krajnjeg završetka roka puštanja kabla u pogon, uslijed problema sa određivanjem trase u hrvatskim vodama, koje niko niko nije mogao predvidjeti. Italijanska strana u potpunosti poštuje svoj dio obaveza prema ugovoru.

ANALITIKA: Koliko CGES ima zaposlenih? Zbog čega vlada mišljenje da u CGES-u ljudi jedva čekaju da rade?

BULATOVIĆ: U CGES-u je zaposleno oko 329 radnika u skladu sa važećim aktom o sistematizaciji. Ovaj broj nije na žalost u skladu sa onim regulatorno dozvoljenim prihodom, što pokušavamo da regulatoru objasnimo da iz godine u godinu CGES bilježi porast vrijednosti osnovnih sredstava po zaposlenom, što je dovoljan pokazatelj efikasnosti i racionalnosti poslovanja u komapaniji. Mislim da mišljanje da u CGES-u ljudi jedva čekaju da rade, vlada zbog toga, što osim solidnih i redovnih plata koji su svakako preduslov za zadovoljstvo radnika, zaposleni imaju priliku da se bave strukom, da budu dio realizacije, kako ste sami rekli, posla vijeka, da budu dio realiziacije mnogobrojnih investicija, da imaju najsavremenije alate za rad, najsavremeniju opremu, da budu dio kompanije koja brine o svojim radnicima i o njihovom zadovoljstvu. Ovdje bih takodje istakao da smo kroz program stručnog osposobljavanja Vlade Crne Gore primili veliki broj mladih ljudi i dali im šansu da budu dio CGES-a, i da je veliki dio tih mladih ljudi opravdao ukazano povjerenje.

BULATOVIĆ: Svi ovi gore navedeni odgovori mogu se svrstati u razloge zasto je crnogorska elektroenergestka kompanija atraktivna za kupovinu kompanijama sa strane. Kao što je više puta izvršni direktor EMS-a istakao, dobro su analizirali poslovanje CGES-a i zaključili da je to kompanija čijom kupovinom akcija mogu imati benefita. Napominjem, da nije samo srpska kompanija bila zainteresovana, bilo je i ostalih investitora. Što se tiče člana Borda direktora, EMS planira da predloži svoga kandidata na prvoj redovnoj Skupštini akcionara.

ANALITIKA: Iz medija smo mogli saznati da je CGES korisnik granta u iznosu od 25 miliona eura, da li nam mozete reci nesto više o tome?

BULATOVIĆ: Uz veliku podršku Ministarstva ekonomije i pravovremenu reakciju CGES-a, uspjeli smo da dobijemo finansijsku podršku EU u iznosu od 25 miliona eura  za razvoj infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori koji se smatraju projektima od značaja za Energetsku zajednicu. Projekat Transbalkanskog koridora, sekcija Crna Gora, koji je podržan ovog puta,  u direktnoj je vezi sa realizacijom podmorske interkonekcije sa Italijom. Treba istaći da je ovaj grant veliki benefit za potrošače u Crnoj Gori, jer će se sa ovih 25 miliona dodatno ojačati prenosni sistem, povećati pouzdanost i kvalitet rada, a da se pritom neće finansirati iz tarife, odnosno bez dodatnog troška za potrošače. Tako su praktično dvije godine investicionog ciklusa izuzete iz tarife. Projektima koje ce CGES realiziovati iz ovih sredstava, crnogorska prenosna mreža će biti spremna za još jednu intrekonekciju sa Srbijom, a sistem će biti ojačan zamjenim visokonaponske opreme i sistema zaštita i upravljanja. Za samu kompaniju, kao jedinog energetskog subjekta iz Crne Gore koji je dio ove priče, grant je bitan ikao potvrda ispravnosti naših strateških razvojnih opredjeljenja – ovoga puta iskazana od strane nadležnih institucija Evropske unije.

ANALITIKA: Kompanija CGES je u posljednje dvije godine, od kada ste vi na čelu, postala prepoznata kao društveno odgovorna kompanija. Šta ste uradili na tom polju?

BULATOVIĆ: U posljednje dvije godine, dosta smo uradili na polju društvene odgovornosti. Smatram da je obaveza jedne ovakve kompanije da pomaže zajednici u kojoj živi i posluje. Nastavili smo saradnju sa najuspješnijim crnogorskim rukometnim klubom, obezbijedili interaktivnu tablu za Resurni centar za školovanje i rehabilitaciju lica sa poremećajem sluha i govora  u Kotoru, obezbijedli značajnu donaciju za Dječiju bolnicu Crne Gore, dom u Bijeloj,  kao i niz drugih aktivnosti koje su pomogle pojedincima i organizacijama kojima je pomoć bila potrebna. I ove godine planirali smo veliki broj aktivnosti, o kojima ce javnost biti na vrijeme obaviještena.

Predrag ZEČEVIĆ