Jedan od najznačajnijih evropskih arhitekata, rukovodilac Instituta za arhitektonsku teoriju, istoriju i zaštitu nasljeđa Univerziteta u Insbruku prof. dr Bart Lotsma (Bart Lootsma), kustos je ovogodišnjeg Crnogorskog paviljona na XV Bijenalu arhitekture koje će od 28. maja do 27. novembra biti održan u Veneciji. Uz njega, na istom zadatku je i Katarina Vajnberger, takođe arhitektica iz Insbruka, dok je komesarka arhitektica Dijana Vučinić, rukovoditeljka Odjeljenja za razvojne projekte u urbanizmu i arhitekturi u Ministarstvu održivog razvoja i turizma.
Kao što je Portal Analitika ranije pisao, na najposjećenijoj i najznačajnijoj izložbi arhitekture u svijetu biće paviljoni 60-tak zemalja. Za Crnu Goru to će biti šesto samostalno pojavljivanje, a koordinator svih aktivnosti, odnosno nosilac projekta, i ove godine je Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Zamisao je da svaka zemlja prikaže kreativne načine na koji se arhitektura - uprkos oskudici - suočava sa problemima i postiže dostignuća koja su uvijek relativna, "jer je bitka za bolje okruženje kolektivni napor koji će zahtijevati znanje i snagu svih učesnika". MORT je odlučilo da tema našeg predstavljanja bude "Projekat Solana" - različiti oblici revalorizacije ovog izuzetno važnog predjela u blizini Ulcinja - a uz kustose i komesarku za sada su angažovana i tri inostrana tima različitih profilacija. Ove međunarodne prakse su ecoLogicStudio iz Londona,LAAC iz Insbruka i Lola iz Roterdama, a prepoznate su po inovativnim rješenjima u oblasti pejzažne arhitekture, urbanizma i održivosti. Četvrti, crnogorski tim biće izabran kroz konkursu koji je u toku.
Podsjećamo, kustos prof. dr Bart Lotsma rođen je u Holandiji, a živi i radi u Austriji. Prepoznat je i kao vrsni istoričar, teoretičar, kritičar i kustos koji djeluje na polju arhitekture, dizajna i vizuelne umjetnosti. Organizovao je mnoge seminare i predavao na različitim akademijama za arhitekturu i umjetnost u Holandiji. Član je Savjeta arhitekata u Insbruku i pomoćni član Savjeta za arhitekturu pri kabinetu austrijskog premijera u Beču, a bio je i član vladinih i opštinskih odbora u više holandskih gradova. Bio je predsjedavajući Holandskog savjeta za kulturu i član ekspertskog odbora 11. Internacionalnog arhitektonskog bijenala 2008. godine.Prvo zvanično predstavljanje teme "Projekat Solana" i ideje koja je u osnovi Crnogorskog paviljona priredio je na simpozijumu"The Brief" koji je 12. i 13. februara održan u Ulcinju.
U intervjuu za Portal Analitika Lotsma otkriva neke od ključnih smjernica kojima se rukovodi u osmišljavanju Crnogorskog paviljona.- "Projekat Solana" biće refleksija na promjenu odnosa između prirode i kulture, jer je ulcinjska Solana izgrađenpejzažkoji je postao biotop od krucijalnog značaja za ptice. Ono čemu se nadamjeste da će crnogorska arhitektonska scena dobiti mogućnost da sarađuje sa cijelim svijetom. Ali, prije svega, nadam se da će projekat ponuditi rješenja za izlazak iz ćorsokaka u kome se ovaj predio na jugu Crne Gore trenutno nalazi, te da će Solana konačno biti spašena - istakao je naš sagovornik.
Već dvije decenije se nezaustavljivo radi na pretvaranju gradskih parkova i igrališta u stambene i poslovne zone, a Lotsma smatra da je rješenje poznato, ali se ne koristi.
- Crna Gora ima sistem prostornog planiranja. Ali, on se ne koristi. Po mom mišljenju, svaki proces prostornog planiranja mora početi dizajnom samog pejzaža, mnogo prije nego što se počne sa dizajniranjem urbanih cjelina. Preciznije, urbane cjeline treba da budu dio u osmišljavanju jednog pejzaža - zaključio je on.
ANALITIKA: Što očekujete od "Projekta Solana", glavne ideje predstavljanja Crne Gore na Bijenalu arhitekture u Veneciji, odnosno novog koncepta Solane "Bajo Sekulić" kod Ulcinja?LOTSMA: Očekujem različite proizvode za različitu publiku. Na ovogodišnjem Bijenalu arhitekture biće ovo naš "Izvješta sa fronta" (tema "Report from the Front", prim.a.) o izuzetno kontroverznom mjestu na mapi Crne Gore, baš kako je to tražio aktuelni direktor smotre, Alehandro Aravena. To će ujedno biti specifična refleksija na promjenu odnosa između prirode i kulture, jer je ulcinjska Solana izgrađen, a ne prirodni pejzaž, koji je postao biotop od krucijalnog značaja za ptice. Ono čemu se nadam, kada je Crna Gora u pitanju, jeste da će crnogorska arhitektonska scena dobiti mogućnost da sarađuje sa cijelim svijetom. Ali, prije svega, nadam se da će projekat ponuditi rješenja za izlazak iz ćorsokaka u kome se ovaj predio na jugu Crne Gore trenutno nalazi, te da će Solana konačno biti spašena. Ovom prilikom fokusiraćemose na Solanu i sve što se može u njoj uraditi.
ANALITIKA: Solana u Ulcinju postala je sinonim uspješne borbe nevladinog sektora protiv bezobzirnosti investitora u Crnoj Gori. Međutim, u vremenima ekonomske krize, da li je uopšte moguće privući prave investitore, kada je profit jedino o čemu oni brinu?LOTSMA: Iskreno se nadam da ta borba ima uspjeha. Zaista je šteta što ljudi u Crnoj Gori - naročito političari - ne vide alternativu, ne primjećuju ništa dalje od određenog tipa investitora: onih koji dolaze sa velikim novcem i ponašaju se tako da nemaju poštovanja ni prema čemu i ni prema kome, osim prema vlastitom profitu i ličnim interesima. Postoji mnogo drugačijih načina investiranja koja se nude sa različitih stana. Ali, od političara, i to na svim nivoima vlasti - od lokalne do državne - zavisi kako će privući i organizovati ovakve investicije.
ANALITIKA: Zbog nepristupačnosti terena, u Crnoj Gori je naseljeno samo 30 odsto njene ukupne površine. S druge strane, prostorni planeri i pejzažne arhitekte veoma rijetko bivaju konsultovani kada se rade novi projekti. Možemo li, ipak, sačuvati naše gradove od prenatrpavanja zgradama?
LOTSMA: Crna Gora ima sistem prostornog planiranja. Ali, on se ne koristi. Pejzažne arhitekte su, pak, danas potcijenjene u cijelom svijetu. Po mom mišljenju, svaki proces prostornog planiranja mora početi dizajnom samog pejzaža, mnogo prije nego što se počne sa dizajniranjem urbanih cjelina. Preciznije, urbane cjeline treba da budu dio u osmišljavanjujednog pejzaža. Upravo je to cilj odnosnosuštinaKonvecije sa Malte (nove verzije Evropske konvencije o zaštiti arheološkog nasljeđa - izvora kolektivnog sjećanja i instrumenta za istorijske i naučne studije, prim.a.). No, činjenica je da se to rijetko dešava. Ipak, Holandija ove potrebe sada shvata veoma ozbiljno. Na sličan način se sada planira i u Belgiji, Francuskoji i Italiji.
ANALITIKA: U protekle dvije decenije, zgrade su zamijenile mnoge parkove i igrališta, naročito u većim gradovima Crne Gore. Koje su nove tendencije u prostornom planiranju i arhitekturi kako bi gradovi postali "zeleniji" - korištenjem kako zelenila, tako i novih standarda u izgradnji?LOTSMA: I ovo je zaista žalosno. Ponavljam: Crna Gora ima sistem prostornog planiranja, ali mora da počne da ga koristi. A kada je riječ o novim tendencijama, tu bi se već moglo mnogo ispisati - koliko da se ispuni nekoliko knjiga.
ANALITIKA: Neki crnogorski gradovi razvili su sopstvene brendove s namjerom da budu atraktivniji za turiste. Iako su neka rješenja prilično neprikladna (poput slogana "Full. Feel. Budva" i ružičaste siluete koju je osmislio Karim Rašid - u slučaju Budve), da li ona mogu doprinijeti da lokalno stanovništvo shvati pravu vrijednost mjesta u kome živi?
LOTSMA: To je teško pitanje. Brendiranje gradova je važno, naročito kada su to gradovi koji žive od turizma. No, bolje je da se to učini sofisticirano, kako bi se na pravi način predstavilo bogatstvo života tog mjesta. Uz to, brend mora dvosmjerno da komunicira između lokalnog stanovništva i posjetilaca, a ne samo da prenosi određenu poruku u jednom pravcu.
Kristina JERKOV
Foto: Oficijelna stranica "Projekat Solana"/architecturaltheory.eu
