Crna Gora počela je juče pristupne pregovore sa NATO-om, koji će najvjerovatnije trajati do aprila. U ime crnogorske strane u Briselu će pregovarati predstavnici resora odbrane, vanjskih poslova i evropskih integracija, Agencije za nacionalnu bezbjednost, Direkcije za zaštitu tajnih podataka, kao i Misije Crne Gore pri Alijansi.
Ova faza pregovora prethodi procesu ratifikacije sporazuma o pristupanju od strane 28 članica Alijanse, a u njoj će biti pokrivena politička, vojna i pravna pitanja.
Ministarka odbrane Milica Pejanović Đurišić ranije je istakla da se pristupni pregovori ne razlikuju puno od dosadašnjeg toka integracija kao i da je “to samo donekle modifikovana priča, ali da i dalje postoje ustavne oblasti koja će biti tretirana na razgovorima - vladavina prava, borba protiv organizovanog kriminala, kao i podršci javnog mnjenja“.
Sagovornici Portal Analitika saglasni su sa ocjenama da se ova faza pregovaračkog procesa ne razlikuje puno od dosadašnjeg toka integracija i da će uglavnom biti riječi o birokratskim procedurama bez novih uslovljavanja. Međutim, ističu da će Vlada dobiti jasnu poruku od NATO partnera da riješi unutrašnja pitanja – prije svih ona o podršci javnog mnjenja, kao i o načinu na koji će se odlučivati o pristupanju Alijansi – na referendumu ili u parlamentu.
Pozabaviti se unutrašnjim problemima: Vojni analitičar Aleksandar Radić smatra da je faza u pregovorima sa NATO u kojoj se Crna Gora nalazi prije svega “birokratska procedura”.
- Crna Gora je dobila poziv za punopravno članstvo u NATO i do sad nijesmo imali presedan da neka zemlja ostane u toj fazi. Pregovori i proces ratifikacije kod zemalja članica su ipak jedna birokratska procedura i ne više od toga u praksi. Naravno da neko, uvijek, može da uloži neku primjedbu ali u slučaju Crne Gore nema signala iz inostranstva da bi neko mogao da se suprotstavi procesu pristupanja – rekao je Radić za Portal Analitika.
On je istakao da će najveći problem predstavljati otvorena pitanja na unutrašnjem planu.
- Priča o procedurama ići će po automatizmu. Ali dio opozicije koji zastupa anti-NATO politiku može da iskoristi priliku da zaoštri stav u javnom mnjenju. To može biti povod za unutrašnja trvenja. Što se tiče unutrašnjih problema – prije svega podrške javnog mnjenja i načina na koji će se odlučivati o pristupanju NATO-u - u parlamentu ili na referendumu, to su unutrašnji problemi Vlade Crne Gore. Tu će partneri iz NATO-a jasno i reći – to je vaš problem kojim ćete morati da se pozabavite – rekao je Radić.
Tehnički detalji i usklađivanje: Direktor Alfa centra Aleksandar Dedović ističe da se u ovom periodu najviše radi o tehničkim detaljima kao i da ne treba očkivati nikakve nove zahtjeve.
- Na ovom nivou sve što se dešava na relaciji NATO – Crna Gora odnosi se na potpisivanje protokola, a potom i na usklađivanja propisa iz oblasti odbrane, bezbjednosti, obavještajnih poslova. Ratifikacija nastupa nakon ove faze, odnosno kad članice NATO-a dobiju zeleno svijetlo da je Crna Gora završila sa ovim pregovorima koji su u toku – rekao je Dedović za Portal Analitika.
On ističe da će takođe biti riječi o pitanjima koja se tiču podrške javnosti, vladavini prava, političkoj situaciji.
- Recimo partnere iz NATO-a će interesovati da se riješi konflikt na relaciji specijalni državni tužilac – Uprava policije. Ali to su detalji. Sporne stvari će se spomenuti, i biće predmet interesovanja, ali NATO neće izraziti neko preveliko interesovanje oko unutrašnjih stvari već prije svega oko tehničkog usklađivanja – rekao je Dedović.
On ističe da, iako izgleda trivijalno, Vlada u ovoj fazi potvrđuje da idemo dalje.
- Koliko god nam se činilo nelogično sada je normalna procedura da se Vlada jasno opredjeli. Zatim se donose dokumenta da bi se ustanovilo što još treba da se od zakona uskladi sa NATO legislativom. Ne očekuje se u ovim pregovorima nikakvi novi zahtjevi koji bi se postav ili pred Crnom Gorm već se samo radi o evaluaciji dosad implementiranih reformi, kao i utvrđivanje procedura kako da se te reforme pdivedu kraju – rekao je Dedović.
Pristupni pregovori NATO-a i Crne Gore trajaće nejvjerovatnije do aprila i u tom vremenskom periodu potrebno je usaglasiti propise, dokumeta i legislativu. Partneri iz Brisela pri tom sigurno neće propuštiti priliku da pored usaglašavanja “birokratskih procedura” predstavnicima Vlade skrenu pažnju na goruće unutar-političke probleme u Crnoj Gori. Tek kad članice NATO-a dobiju zeleno svijetlo da je Crna Gora završila sa ovim pregovorima, možemo očekivati početak procesa ratifikacije sporazuma o pristupanju od strane 28 članica Alijanse.
Balša KNEŽEVIĆ
