Ministar ekonomije Vladimir Kavarić smatra da pad cijena nafte neće ugroziti projekat istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju.
„Nacrti ugovora će uskoro biti pred poslanicima, tako da ne očekujem da bi negativna kretanja cijena nafte mogla ugroziti proces u Crnoj Gori“, rekao je Kavarić u intervjuu za Portal Analitika.
Ministar je istakao da je bez obzira na stav italijanskog partnera, EPCG odlučna da radi projekat drugog bloka termoelektrane u Pljevljima.
„Znamo da je EPCG odlučna da radi projekat drugog bloka TE Pljevlja. Što se tiče dogovora sa A2A, više puta sam ponovio da treba iscrpiti sve mogućnosti da se pregovorima stigne do prihvatljivog rješenja, prije konačne odluke“, naveo je Kavarić.
ANALITIKA: Da li po Vašem mišljenju crnogorska ekonomija ide u pravom smjeru?
KAVARIĆ: Smatram da o tome najbolje govore realni, objektivni pokazatelji. Dakle, kada govorimo o crnogorskoj ekonomiji uopšte, činjenica je da smo u protekloj godini ostvarili rast od 4,03 odsto. To je pretežno rezultat dobre turističke sezone, tempa realizacije investicionih projekata, kao i povoljnijeg industrijskog rasta, koji za 11 mjeseci iznosi 10,9 odsto. Zabilježen je i značajan rast stranih direktnih investicija, koje su za devet mjeseci iznosile 526 miliona eura. Zadržali smo konkurentan poreski ambijent. Crna Gora spada među države sa najnižom stopom poreza na dobit preduzeća i poreza na dohodak fizičkih lica. Takođe, PDV je među nižima u Evropi. Uveli smo fiskalne preferencije za investicije u sektore visokog turizma, prehrambene industrije i kapitalne infrastrukture i energetike, kako bi se ekonomski resursi valorizovali na najbolji način. Svakako da je izazov da se ovaj trend rasta održi stabilnim, što je za očekivati realizacijom projekata kao što je auto-put, zatim projekata u energetici, kao što je interkonektivni kabal sa Italijom, uz sve one aktivnosti i investicije koje su u toku na našoj teritoriji, vjetroelektrane na dva lokaliteta, male hidrocentrale... Očekujemo i početak istraživanja u oblasti nafte i gasa. Takođe, projekcije su da će sektor turizma dati jači doprinos u operativnoj fazi funkcionisanja novoizgrađenih turističkih objekata ali i komplementarnih sektora trgovine i transporta. Pozitivan doprinos očekujemo od sektora poljoprivrede kao faktora supstitucije uvoza hrane i povećanog izvoza.
ANALITIKA: Šta je po Vama obilježilo prošlu godinu sa aspekta resora koji vi vodite? Šta bi ste kao uspjeh Ministarstva ekonomije izdvojili? Utisak je da je za vrijeme vašeg mandata bilo manje radničkih štrajkova, i da ste izlazili u susret radnicima?
KAVARIĆ: Kao što je javnosti poznato, 2015. godina je bila vrlo intenzivna sa stanovišta resora ekonomije. Tu bih prije svega kao najkonkretniji primjer podrške izdvoji Uredbu o podsticaju investicija koju smo pripremili, a Vlada Crne Gore usvojila, i na osnovu koje je i raspisan prvi Javni poziv preduzetnicima za učešće po ovoj Uredbi. Uredba je, da podsjetim i to, predviđala direktnu pomoć od tri do deset hiljada eura po novootvorenom radnom mjestu u uslovima ulaganja od preko 500.000 eura i otvaranju najmanje 20 novih radnih mjesta u roku od tri godine. U toku realizacija ovog projekta, razmotrili smo i mogućnost smanjenja ovih uslova, kao odgovor na inpute privrede, i nova Uredba je stupila na snagu kojom se takođe definišu podsticaji od tri do deset hiljada po random mjestu, ali je minimalna vrijednost ulaganja definisan na najmanje 250.000 eura i uz najmanje 10 novih radnih mjesta u roku od tri godine. Očekujemo ovih dana i drugi Javni poziv po tom osnovu.
U ovoj godini smo vodili intenzivne razgovore sa prijavljenim kompanijama na Javnom pozivu za istraživanje nafte i gasa i to je bio izazov ako se ima u vidu činjenica da se ova vrsta tendera sporovodi po prvi put u našoj državi. Ovaj proces je u završnoj fazi. Imali smo i intenzivnu komunikaciju sa predstavnicima radnika, zajedno sa kolegama iz drugih nadležnih resora, na vrlo jasnim principima šta su to nadležnosti Vlade Crne Gore u procesu restrukturiranja pojedinih preduzeća.
ANALITIKA: Šta je sa projektom podvodnog kabla prema Italiji?
KAVARIĆ: I projekat povezivanja Crne Gore i Italije interkonektivnim kablom ide predviđenom dinamikom. Položeno je više o 140 kilometara kabla i u toku su aktivnosti sa obje strane Jadrana.
ANALITIKA: Da li projekti iz oblasti energetike teku predviđenom dinamikom?
KAVARIĆ: Apsolutno. U godini koja je za nama, investitor na Krnovu je počeo i fizičke radove na VE Krnovo, što je takođe projekat koji se, u tom obimu, radi po prvi put u Crnoj Gori. Najviše malih HE je pušteno u radu u protekloj godini, njih čak šest, a u ovoj očekujemo još četiri da budu gotove.
Ministarstvo ekonomije je, da podsjetim, direktno vodi šest pregovačkih poglavlja a nadležno je i za većinu aktivnosti iz još tri poglavlja i, kao što je poznato, u posljednjem Izvještaju Evropske komisije o napretku, u svakom od tih poglavlja smo ostvarili napredak. Otvoreno je i Poglavlje 15-Energetika…
ANALITIKA: Svjedoci smo drastičnog pada nafte na svjetskim tržištima. MMF prognozira da će cijena nafte, zbog nagomilanih zaliha i povećanja proizvodnje, da padne na 5 do 15 dolara po barelu. Da li to može da ugrozi projekat istraživanja nafte i gasa? Kada će ugovori biti dostupni parlamentu?
KAVARIĆ: Nacrti ugovora će uskoro biti pred poslanicima, tako da ne očekujem da bi kretanja o kojim govorite mogla ugroziti proces u Crnoj Gori.
ANALITIKA: Nacrt izvještaja o uticaju istraživanja i eksploatacije nafte na životnu sredinu govori i o negativnim stranama tog biznisa. Da li su pozitivne strane naftnog biznisa veće od negativnih opisanih u izvještaju?
KAVARIĆ: Nijedna intervencija u prirodi ne može proći bez uticaja. Stav Vlade Crne Gore je da se ti uticaji u ovom procesu svedu na najmanju mogući mjeru, odnosno, da imamo konkretne mehanizme zaštite, u smislu prevencije kroz upotrebu najboljih rješenja u oblasti zaštite životne sredine, bezbjednosti i zaštite na radu, kao i u smislu definisanja odgovarajućih osiguranja od svih ekoloških rizika, uključujući i korporativne garancije matičnih kompanija. Što se tiče pozitivnih uticaja, poznato je da smo legislativom precizirali da od 63 do 68 odsto neto profita naftih kompanija u fazi eksploatacije ide državi. Dakle, primijenili smo najbolje mehanizme zaštite uz maksimalnu dobit za državu.
ANALITIKA: Da li će biti postignut dogovor sa A2A oko gradnje drugog bloka TE? Medijske informacije ne govore u prilog dogovoru. Da li je sve spremno za raspisivanje novog tendera za gradnju HE na Morači?
KAVARIĆ: Znamo da je EPCG odlučna da radi projekat drugog bloka TE Pljevlja. Što se tiče dogovora sa A2A, više puta sam ponovio da treba iscrpiti sve mogućnosti da se pregovorima stigne do prihvatljivog rješenja, prije konačne odluke.
Što se tiče valorizacije potencijala Morače i Komarnice, poznato je da imamo više memorandum o razumijevanju i saradnju sa investitorima iz zemalja EU ali i Kine. I dalje smo otvoreni za zainteresovane investitore, po DBOT ili BOT aranžmanu, uz uslov da ne zahtijevaju državne garancije.
Predrag ZEČEVIĆ
