Osnivači hedž fonda "Nevski kepital" sa sjedištem u Londonu odlučili su nedavno da zatvore fond "težak" 1,5 milijardi dolara i da se penzionišu, navodeći da loši uslovi na tržištu čine neizvjesnim generisanje povrata na investicije kakvo su imali u prošlosti.
Suosnivač fonda Martin Tejlor izjavio je za Rojters da "Nevski kepital" vraća novac investitorima zbog zabrinutosti u vezi sa "dozrijevanjem" poslovnog kruga u SAD-u i sposobnosti fonda da ostvari zaradu u takvom okruženju.
"Razlog zbog kog smo se odlučili na zatvaranje jeste taj što tržišta progresivno postaju sve hirovitija i manje likvidna”, naveo je Tejlor.
Fond, koji se bavi kupovinom i prodajom akcija na tržištima razvijenih i zemalja u usponu imao je godišnji povrat od 18,4 odsto od osnivanja firme 2.000. godine. Prosječan fond je u istom razdoblju ostvarivao povrat od 2,5 odsto godišnje, prema podacima iz istraživanja hedž fond industrije (HFR).
Prema podacima HFR-a, fond "Nevski" je u 2015. imao povrat od 0,4 procenta, dok je prosječan povrat svih akcijskih fondova lani bio u minusu 2,16 odsto, rekao je Tejlor.
Zatvaranje "Nevskog" dolazi nakon decembarske odluke uprave londonskog fonda "BluKrest kepital", vrijednog osam milijardi dolara, da vrati novac ulagačima, i poslije zatvaranja 900 miliona dolara "teškog" kreditnog hedž fonda Lucidus. “BluKrest kepitalom”, jednim od najvećih hedž fondova na svijetu, upravljao je milijarder Majkl Plat.
Razlike između investicionih i hedž fondova: Za razliku od klasičnih investicionih fondova, hedž fondovi na tržištu nastupaju agresivno i ne zaziru od rizičnih ulaganja u cilju sticanja većeg profita. Hedž fondovi ulažu u sve raspoložive finansijske instrumente - poznato je da su neki hedž fondovi investirali u kupovinu euroobveznica koje je država Crna Gora emitovala u prethodnim godinama. Poslovanje hedž fondova nije pregledno za ulagače i obično nijesu pod nadzorom državnih institucija. Ulozi ulagača u hedž fondove uglavnom nijesu likvidni, njihov minimalni ulog je visok i upravitelji im obračunavaju više troškove. Takođe, hedž fondovi nijesu namijenjeni široj javnosti.
Hedž fondovi kao piramidalne banke: Ekonomski analitičar Predrag Drecun ističe u izjavi Portalu Analitika da su hedž fondovi u krizi upravo zbog nekih njihovih karakteristika.
-Ulagač u hedž fond ne može biti svako. To su bogati pojedinci i institucionalni investitori. Uglavnom se osnivaju kao društva sa ograničenom odgvornošću, pa je jako teško utvrditi njihov tačan broj. Da bi privukli što više ulagača menadžeri hedž fondova dozvoljavaju mogućnost da vrlo lako može da se izađe iz fonda, čak i više puta godišnje, što je nemoguće u običnim fondovima. Zbog toga su hedž fondovi jako izloženi prema riziku likvidnosti. Čim nekoliko ulagača istovremeno najavi povlačenje, a ulozi su po pravilu vrlo visoki, menadžment fonda je pred jako teškim zadatkom da očuva likvidnost fonda, kako bi se fond očuvao”, naglasio je on
Drecun je podvukao da je taj rizik najizraženiji posljednjih godina i da je gotovo nemoguće više upravljati hedže fondovima na kvalitetan način.
-Naravno, uvijek je moguće, ali je rizik od gubitka ulaganja veći. Većina ulagača želi da uđe u takozvanu cash poziciju da bi u periodu krize bili spreman na brze investicije. Kako ipak samo manji broj ulagača želi da ekstremno rizikuje, fondovi se nalaze pred bankrotom, i zato čine ono što je moguće kako bi se sačuvao ugled menadžera, a to je vraćanje uloga u razumnom roku i gašenje fonda. Druga mogućnost je da menadžeri zaključaju fond i zabrane povlačenje kako bi očuvali imovinu fonda od “juriša” koji neminovno vodi fond u bankrot. Tada se čeka oporavak tržišta, ili djelova tržišta koji trguju imovinom hedž fondova. Problem dodatno postaje veći jer nema zakona koji štite ulagače, tako da je psihološki pritisak na menadžere ogroman, ali i na ulagače, koji znajući da nemaju jaku institucionalnu zaštitu kreću u obračun sa menadžerima - rekao je Drecun, napominjući da uprava neće dozvoliti da novac izlazi iz fonda dok se tržište ne oporavi tj. do onog trenutka kada će moći prodati svoju imovinu po razumnoj cijeni.
-To je jedan od razloga volatilnosti današnjeg tržišta. Znači, hedž fond, ako želi da vrati novac svojim ulagačima mora prodati sve što ima u svom portfoliju, a cijena na tržištu koja je već otišla jako dolje, ići će još niže i niže kako će hedž fondovi prodavati svoju imovinu. Jasno je da visoki rizik postaje okidač koji spiralu krize vuče iz ekonomske u psihološku ravan, a tada prestaju da važe ekonomski zakoni- istakao je Drecun.
Kako je ocijenio, zbog svojih karakteristika hedž fond ima vrlo slične mane kao takozvane piramidalne banke.
-To znači da trenutak sloma neminovno slijedi. Pitanje je samo kada. To je pitanje na koji niko ne zna odgovor, i upravo u tom neznanju je prostor za visoke zarade uz visoke rizike - zaključio je Drecun.
Pasivna strategija za malog investitora: Ekonomski analitičar Zarija Pejović kazao je za Portal Analitika da se hedž fondovi zatvaraju zbog nemogućnosti menadžera fonda da obezbijedi očekivani povrat na investicije.
-Razlog za pesimizam na tržištima hartija od vrijednosti treba vjerovatno tražiti u nepovjerenju u rast finansijske aktive nakon globalne finansijske krize, potom u sporom ekonomskom rastu na globalnom nivou, kao i niskom očekivanom rastu međunarodne trgovine. U ovoj situaciji za malog investitora je najbolja tzv. pasivna strategija, ulaganja manjih suma u određenoj dinamici vremena, recimo mjesečno u toku godine. Smatram da je za malog investitora najadekvatnije ulagati u ozbiljne kompanije sa obimnom aktivom i fizičkom infrastrukturom. Ovakva strategija možda neće donijeti neki visoki prihod, ali se investitor može nadati korektnoj dividendi i određenom kapitalnom rastu - poručio je Pejović.
Siniša GORANOVIĆ
