Gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović najavio je u intervjuu za Portal Analitika brzi početak gradnje savremenog fudbalskog stadiona „Sveti Petar Cetinjski“, kao i skoro raspisivanje tendera za izgradnju žičare do Kotora, a kao posebnu pogodnost naveo je da će Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) finansirati pomenuti projekat sa 15 miliona eura.
„Danas već mogu reći, da konačno slijedi raspisivanje međunarodnog tendera. Sve neophodne procedure završene su prošlog mjeseca, a što se Prijestonice Cetinje tiče - mi smo za taj projekat bili potpuno spremni još 2013. godine. No, umjesto ka prošlosti, svakako je bolje gledati prema onome što slijedi - a to je, prije svega, predstojeći tender, za koji već postoji izvjesno interesovanje. Svakako, posebno je bitno što će budući partner na projektu na raspolaganju imati sredstva od 15 miliona od Evropske banke za obnovu i razvoj, ali i što će iza svih aktivnosti stajati država“, rekao je Bogdanović za Portal Analitika.
On je u opširnom intervjuu za naš portal najavio realizaciju brojnih projekata koji su započeli na teritoriji cetinjske opštine, od kojih su najvažniji - otvaranje Lipske pećine, rekonstrukcija Ruskog poslanstva, gradnja marine na Skadarskom jezeru, izgradnja novog hotela na Njegušima...
ANALITIKA: Što je u ovih pola godine realizovano u okviru infrastrukturnih objekata na teritoriji Cetinja?BOGDANOVIĆ: U proteklom vremenu, otvorili smo novu gradsku tržnicu, završili smo gradnju novog saobraćajnog koridora na ulazu u grad, počeli smo rekonstrukciju kanalizacione mreže na cjelokupnom gradskom području, a nedavno je na ulazu u grad počela i gradnja komercijalnog centra, u kojem će od jeseni biti zaposleno 50 naših sugrađana. Takođe, zajedno sa privatnim partnerom, završili smo i “Lipsku pećinu” koju ćemo narednih dana pustiti u rad.
U isto vrijeme, odradili smo i niz finansijski manje zahtjevnih projekata, no jednako nam je važno ono što slijedi - a pritom, mislim na više infrastrukturnih i razvojnih projekata, koje ćemo početi do kraja godine.
ANALITIKA: Lipska pećina će biti svečano otvorena za posjetioce 13. jula. Koliko će njena valorizacija doprinijeti da Cetinje u dogledno vrijeme postane centar speleološkog turizma?
BOGDANOVIĆ: Samom valorizacijom Lipske pećine, Cetinje će definitivno postati centar speleološkog turizma u Crnoj Gori. Ipak, jednako je važno što mogu reći da smo ovaj, sasvim novi segment u turističkoj ponudi naše države, realizovali kroz izuzetan model javno - privatnog partnerstva, koji može predstavljati primjer.
Drago mi je i što smo sav posao realizovali zajedno sa partnerima iz Slovenije, koji su ranije radili i na jednom od najpopularnijih turističko-speleoloških lokaliteta u Evropi i šire, Postojinskoj jami.
Bitno je i to što ovaj projekat donosi nova radna mjesta za naše mlade sugrađane, ali i što govorimo o investiciji kod koje ćemo imati povrat sredstava. Naime, “Lipska pećina” krajnje je profitabilan projekat, od kojeg će naš grad - uz bogatiju turističku ponudu - imati i sasvim konkretne finansijske koristi.
Otud, zaista sa nestrpljenjem očekujemo naredno vrijeme, kada će Lipska pećina primiti prve organizovane turističke grupe.
ANALITIKA: Dokle se stiglo sa rekonstrukcijom Ruskog poslanstva, koja se realizuje u okviru projekta „Beautiful Cetinje“?
BOGDANOVIĆ: Prijestonica Cetinje i UNDP uspješno su završili sve pripremne aktivnosti. Glavni projekat sada je na reviziji, te očekujemo da ćemo u sljedećim mjesecima početi sa rekonstrukcijom jednog od arhitektonski najljepših zdanja u Crnoj Gori. Po završetku radova, u bivšem ruskom poslanstvu biće smješteno sjedište Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, čime Cetinju vraćamo još jednu važnu nacionalnu instituciju.
Kroz program “Beautiful Cetinje” do danas smo rekonstruisali objekte bivšeg britanskog poslanstva, stare bolnice “Danilo prvi”, ali i više njih na Dvorskom trgu i u Njegoševoj ulici.
Koliko je pomenuti program značajan u oblasti energetske efikasnosti, dovoljno govori i da je naš grad prošle godine zahvaljujući njemu uvršten među deset svjetskih gradova - pokretača velike globalne inicijative “Održivi razvoj za sve”, i to na poziv generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Ban Ki - muna.
Upravo u septembru prošle godine, u sjedištu UN, prilikom inauguralne sjednice učesnika inicijative, imali smo veliku čast - jer je Cetinje jedini grad među njima sa manje od milion stanovnika. Prijestonica je time bila u grupi gradova poput Melburna, Rio de Žaneira, Kopenhagena, Pariza, Santjaga ili Meksiko Sitija.
Sve navedeno, samo je motiv više da nastavimo sa radovima u sklopu programa “Beautiful Cetinje”, kojim ujedno promovišemo i značaj ulaganja u održivi razvoj.
ANALITIKA: Najavili ste rekonstrukciju Studentskog trga, gradnju fudbalskog stadiona „Sveti Petar Cetinjski“, početak adaptacije prostora u koji će biti izmještena Ikona Bogorodice Filermose...Kako napreduju ti projekti?BOGDANOVIĆ: Što se tiče gradnje fudbalskog stadiona, vijesti su izuzetno dobre. Javni poziv je raspisan, već imamo prijavljenih kompanija i ovog ćemo mjeseca znati ko će izvoditi radove. Stoga, gradnja ovog objekta, koji će biti najsavremeniji segment crnogorske sportske infrastrukture, počeće uskoro.
Kada govorimo o projektu izmještanja Ikone Bogorodice Filermose u prostor Cetinjske pećine, i na tom projektu imamo ohrabrujuće rezultate. Naime, u potpunosti je urađen Glavni projekat koji će biti revidiran, već narednih dana. Samim tim stvaramo uslove za početak realzacije ovog izuzetno važnog projekta, kroz neki od modela koji bude najracionalniji, čime ćemo kreirati potpuno novu turističku ponudu.
Za rekonstrukciju Studentskog trga, Prijestonica Cetinje je uradila svu potrebnu projektnu dokumentaciju. Projektom je predviđeno parterno uređenje ovog prostora koji se sada nalazi u neprimjerenom stanju, ali i podzemna garaža sa kapacitetima koji će omogućiti znatno rasterećenje saobraćaja u mirovanju u ovom dijelu grada. Imajući u vidu da je riječ o finansijski zahtjevnom projektu, nadamo se da ćemo već početkom sljedeće godine krenuti sa radovima na ovom projektu
ANALITIKA: Što se uradilo po pitanju izgradnje Univerzitetskog kompleksa fakulteta umjetnosti?
BOGDANOVIĆ: I to je jedan od projekata čija je realizacija u toku, a čijim dosadašnjim tokom možemo biti zadovoljni. Već smo izgradili objekat zajedničkih sadržaja, kao i podzemnu garažu, a uskoro slijede radovi na objektu jednog od fakulteta umjetnosti.
Uz gradnju velikog kompleksa na prostoru bivšeg gornjeg “Oboda”, u međuvremenu smo dobili još dva fakulteta, tako da danas možemo govoriti o Cetinju kao o jednom od centara visokog obrazovanja u Crnoj Gori.
ANALITIKA: U kojoj je fazi projekat izgradnje žičare između Cetinja i Kotora?
BOGDANOVIĆ: Danas već mogu reći, da konačno slijedi raspisivanje međunarodnog tendera. Sve neophodne procedure završene su prošlog mjeseca, a što se Prijestonice Cetinje tiče - mi smo za taj projekat bili potpuno spremni još 2013. godine.
No, umjesto ka prošlosti, svakako je bolje gledati prema onome što slijedi - a to je, prije svega, predstojeći tender, za koji već postoji izvjesno interesovanje. Svakako, posebno je bitno što će budući partner na projektu na raspolaganju imati sredstva od 15 miliona od Evropske banke za obnovu i razvoj, ali i što će iza svih aktivnosti stajati država.
Ne tako davno, sama realizacija ideje “Lipske pećine” mnogima je izgledala kao daleka, pa čak i neizvodljiva. A danas, kada smo u tome uspjeli, idemo dalje, uz iste ambicije i kada je u pitanju gradnja žičare.
ANALITIKA: Što je do sada urađeno na projektu gradnje turističkog kompleksa na obali Skadarskog jezera - „Porto Skadar Lake“?
BOGDANOVIĆ: Prijestonica Cetinje u kratkom je vremenskom okviru završila sve svoje obaveze, te očekujemo konkretne aktivnosti privatnog partnera na projektu. Na ovom projektu smo još jednom pokazali da sa pravom nosimo epitet efikasne lokalne uprave kada su u pitanju direktne investicije. Svakako, u ovom slučaju govorimo o jednoj izdašnoj investiciji, u čiju realizaciju nećemo biti direktno uključeni, ali od koje bi čitava jedna regija - dakle, ne samo Cetinje - mogla imati izuzetne koristi.
ANALITIKA: Pokrenut je i program podsticaja za preduzetnike „Invest in Cetinje“. Kakve povoljnosti on pruža i da li su preduzetnici prepoznali njegov značaj?
BOGDANOVIĆ: Paket stimulansa “Invest in Cetinje” pruža fiskalne i finansijske podsticaje, kako sa lokalnog, tako i sa državnog nivoa. Stoga, o njemu danas možemo govoriti kao o najpovoljnijem setu povoljnosti za investitore i postojeće privrednike u Crnoj Gori.
Na pitanje da li su preduzetnici prepoznali njegov značaj, najbolje ću odgovoriti egzaktnim podacima. Paket “Invest in Cetinje” do danas je rezultirao otvaranjem više od 200 novih radnih mjesta, među kojima su i investicije poput komercijalnog objekta na prostoru nekadašnje “Tarine” garaže, novi hotelski sadržaj na Ivanovim koritima, upravo teče gradnja komercijalnog centra na ulazu u grad, a što mi je posebno drago - i dio postojećih privrednika iskoristio je naše stimulanse kako bi proširio proces proizvodnje, odnosno, pružanja usluga.
Dakle, govoreći sasvim konkretno - već sada imamo rezultate, a vjerujem da oni najznačajniji tek slijede.
ANALITIKA: Svojevremeno ste najavili i gradnju hotela na lokalitetu Krstac na Njegušima. Da li se počelo sa radovima?
BOGDANOVIĆ: Gradnja hotelskih sadržaja na lokalitetu Krstac projekat je od kojeg dosta očekujemo. Sigurni smo da će on predstavljati još jedan iskorak u našoj turističkoj ponudi, posebno imajući u vidu ozbiljnost partnera, ali i atraktivnost lokacije, sa koje se pruža pogled ka Bokokotorskom zalivu.
Trenutno teče proces izdavanja građevinske dozvole, a kako sam informisan - sam investitor već je spreman da, neposredno po završetku te procedure, uđe u radove.
Biće to drugi hotel koji za relativno kratko vrijeme dobijamo na području Lovćena, čime ćemo, siguran sam, u velikoj mjeri uticati na rast turističkih posjeta jednom od najljepših lokaliteta u Crnoj Gori.
ANALITIKA: Kompanija „Montelor“ se usljed teških okolnosti u Ukrajini povukla iz projekta izgradnje Fabrike čokolade. Je li opština definitivno odustala od tog projekta?BOGDANOVIĆ: Prijestonica Cetinje nije odustala od pomenute ideje - tim prije jer smo mi u kratkom roku realizovali sve svoje obaveze. No, imajući u vidu sve što se dogodilo u Ukrajini, a što je kasnije uticalo na povlačenje privatnog partnera, kompanije “Montelor”, mi taj prostor - sa predviđenim podsticajima - danas nudimo drugim potencijalnim investitorima sa kojima pregovaramo.
Interesovanje postoji - tim prije jer je tokom pripremnih radova koje je obavila kompanija “Montelor” adaptirana i sama hala. Stoga, vjerujem da ćemo u narednom vremenu imati povoljnije vijesti koje se tiču biznis zone na prostoru gornjeg “Oboda”.
ANALITIKA: Prijestonica je tokom protekle tri godine za svoje projekte dobila 4,5 miliona eura posredstvom evropskih IPA fondova. Za koje projekte su upotrijebljena pomenuta sredstva i od kakvog su značaja za grad?
BOGDANOVIĆ: Najznačajniji projekat - za koji je izdvojen i najveći dio navedene sume - jeste rekonstrukcija postojeće i izgradnja nedostajuće kanalizacione mreže na cjelokupnom gradskom području. Vjerujem da ste i sami informisani da je nepostojanje adekvatne kanalizacije bilo jedan od krucijalnih višedecenijskih problema Cetinja, zbog čega je bilo jako važno da što prije počnemo njenu rekonstrukciju. To smo i uradili u prvoj polovini godine, a radovi i dalje traju. Po njihovom završetku, očekuje nas i sanacija ‘Ponora’, kao i gradnja pogona za prečišćavanje otpadnih voda, čime ćemo staviti tačku i na taj problem u našem gradu.
Kada govorim o svemu što smo realizovali zahvaljujući IPA fondovima, moram pomenuti i znatno osavremenjavanje voznog parka naših javnih preduzeća, ali i projekte koje smo napravili sa prijateljskim gradovima iz susjednih država, među kojima je posebno važna bila gradnja Vinske kuće i povezivanje poljoprivrednih proizvođača sa Cetinja i Dubrovačko-neretvanske županije.
Primjer Cetinja, stoga, jasno govori od kakvog su značaja za naše lokalne zajednice IPA fondovi, odnosno, sam proces evropskih integracija. Imajući u vidu izuzetnu saradnju sa strukturama Evropske unije, siguran sam da ćemo i u sljedećem periodu moći da govorimo o novim projektima koje ćemo realizovati zahvaljujući međunarodnim fondovima.
Ana POPOVIĆ