„Uspješni ljudi treba da se okružuju ljudima koji malo drugačije misle od njih. Dakle malo, ne mnogo. Mora da postoji neko ko će da kaže lideru „Ej, stani malo“. Paradoksalno je, ali je tako - lider u početku mora biti umjereno narcisoidan da bi ga neko primijetio i izabrao za lidera, ali kasnije mora popuštati i biti više ponizan“, kaže Srđan Vukčević u intervjuu za Portal Analitika.
Vukčević je zastupnik čuvene svjetske firme za biznis procjene Hogan, koja na osnovu tri vrste testa može da predvidi da li se u nekome krije top liderski potencijal.
„Kada pokušate da se prisjetite velikih liderskih promašaja prvo će vam na pamet pasti muškarci a rijetko žene. Razlog za to je što se žene ne biraju na liderske pozicije po harizmi, narcisoidnosti i fantastičnom pogledu na sebe, nego po kompetentnosti. Svima bi nam bilo bolje ako bi se lideri birali na osnovu onoga što znaju da rade, a ne na osnovu onoga što pričaju da znaju da rade“ kaže Vukčević.
ANALITIKA: Šta je Hogan procjena?
VUKČEVIĆ: Hogan je najveća svjetska firma koja se bavi procjenama ličnosti i to na vrlo specifičan način. Hogan procjena je veza između ličnosti i performansi na poslu i nije klasično psihološko profilisanje. Najkraće rečeno, to je veza između psihologije i biznisa, odnosno kakve će biti performanse određenih ljudi na poslu shodno njihovoj ličnosti. Kompanija Hogan ima iskustvo više od 30 godina istraživanja, dokaza da su tačno određeni tipovi ličnosti predodređeni za određene tipove poslova. Konkretno, da određene crte ličnosti pogoduju određenim poslovima, i da su određeni ponašajni isklizivači karakteristični za određene industrije i specifične vrste zanimanja.
Ono što je interesantno za Hogan procjenu je da to nije klasičan psiho-test već on mjeri reputaciju.
ANALITIKA: Kako Hogan procjene mjere reputaciju? Šta je po Hoganu reputacija?
VUKČEVIĆ: Kada, konkretno, neka osoba voli da prekida druge dok pričaju, ona sebe doživljava kao inteligentnu osobu koja može svakome da doskoči. Međutim, Hogan mjeri već više od 30 godina šta drugi ljudi misle o takvoj osobi, jer to nije uvijek dobra osobina.
Reputacija je jedinstveni i najvažniji faktor za predviđanje ponašanja i učinka neke osobe. Dakle, to je skup nekih prošlih ponašanja okarakterisanih od strane ljudi koji rade sa vama. Reputacija je najbolji predskazivač budućeg ponašanja. To što neka osoba misli o sebi, može biti potpuno pogrešno, o čemu je puno pisao tvorac psihoanalize Sigmund Frojd. Lik koji vidimo u ogledalu nije isti u očima ljudi koje srijećemo...Zbog reputacije se momci žene, djevojke udaju, biva se unaprijeđen ili ne na poslu, ljudi se zapošljavaju...Sve na osnovu reputacije...
ANALITIKA: Koji je to profil ličnosti, odnosno kakvu reputaciju osoba treba da ima da bi radila u nekoj vrhunskoj kompaniji na dobro plaćenom mjestu?
VUKČEVIĆ: Nema idealnog tipa ličnosti. To sve zavisi od tipa posla. Zavisi od toga da li radi u finansijskom sektoru, ili je preduzetnik ili, recimo, radi kao izvršni direktor. Za sve te vrste zanimanja su potrebni različiti profili ličnosti. Takođe, nije isto da li je na početku karijere ili treba da napreduje. Postoje određene crte ličnosti koje pogoduju tim ulogama. Na osnovu toga, Hogan procjena određuje da li je neka osoba idealna za tu poziciju. Za razliku od klasičnog pristupa gdje vlasnik ili direktor firme bira intuitivno novog radnika koji mu se sviđa, Hogan test mjeri reputaciju te osobe na osnovu skale procenata. Hogan tvrdi da se ljudi razlikuju u procentima. Ako je vama skor na skali prilagođenosti, neurotičnosti ili nestabilnosti 70 odsto, to znači da ste bolji od 70 odsto populacije sa kojom se poredite.
ANALITIKA: Utisak javnosti, a i moje trinaestogodišnje novinarsko iskustvo, govori da crnogorski politički i biznis lideri vole da budu okruženi saradnicima koji ih bespogovorno slušaju i ne smiju da im suprotstave mišljenje. Šta Hogan test govori o jednima, a šta o drugima?
VUKČEVIĆ: Vidite, poslušnost jeste jedan od isklizivača. Poslušnost, kao i svi isklizivači su do određene granice pozitivni. Isto kao što je odvažnost i hrabrost pozitivna osobina u biznis relacijama, jer takva osoba je lider koji preuzima odgovornost, povlači hrabre poteze i ide naprijed... Ali, kad se pređe granica, ta odvažna osoba postaje arogantna, pretjerano samopouzdana, umišlja da posjeduje neke talente...
S druge strane, poslušne osobe su ljupke osobe koje su mahom lojalne. Ono što svaki poslodavac traži je lojalnost. Međutim, kada poslušnost pređe određene granice onda ona postaje kontraproduktivna servilnost. Moja obaveza kao biznis trenera je da upozorim da je to krajnje negativno i kontraproduktivno.
ANALITIKA: Da, ali neke negativne osobine direktora i vlasnika biznisa mogu uništiti preduzeće?
VUKČEVIĆ: Apsolutno, zbog narcisoidnosti izvršnih direktora i vlasnika biznisa može doći do velikih finansijskih gubitaka pa i uništenja firme. Sa psihološke tačke gledišta, liderstvo je primarno proces uticaja, ali nema stvarnog benefita za pratioce koji su pod jakim uticajem nekoga čije je rezonovanje loše. Tako da, kada su lideri harizmatični i narcisoidni ali im nedostaje dobro rezonovanje, vizija ili sposobnost da grade efektivne timove, onda mogu biti jako destruktivni. To je isto kao kada date mladom, „napaljenom“ čovjeku trkački automobil.
Iako umjereni nivoi narcisoidnosti mogu biti poželjni i pogodni, visoki nivoi su povezani sa liderskim isklizavanjem. Ovo važi podjednako i za sport, vojsku, biznis i naravno politiku.
Kada pokušate da se prisjetite velikih liderskih promašaja prvo će vam na pamet pasti muškarci a rijetko žene. Razlog za to je što se žene ne biraju na liderske pozicije po harizmi, narcisoidnosti i inflatornom pogledu na sebe nego po kompetentnosti. Svima bi nam bilo bolje ako bi se lideri birali na osnovu onoga što znaju da rade, a ne na osnovu onoga što pričaju da znaju da rade.
ANALITIKA: Da li svjetske kompanije rade Hogan testove za zaposlene?
VUKČEVIĆ: Naravno. Najuspješnije firme već godinama koriste Hogan. U Crnoj Gori Hogan odavno koristi Telekom, još od vremena privatizacije. Mi sarađujemo sa svim velikim kompanijama u Crnoj Gori i pružamo im podršku na nivou selekcije, razvoja i liderstva.
ANALITIKA: Koliko Hogan test ima pitanja?
VUKČEVIĆ: Prvi test ima 206 pitanja, drugi 168, a treći 200. Hogan test je interesantan jer ko god je pokušao da ga prevari našao se u čudu jer test može da izmjeri da li je neko varao ili je možda upravljao impresijama. To je posebno važno kada komisija bira kandidate za posao, jer se svaki kandidat „namješta da se svidi“ onome ko odlučuje o zaposlenju. Komisija prihvati neke stvari koje inače ne bi prihvatila, i onda nakon mjesec dana dođe do saznanja da kandidat nije baš onakav kakvim se predstavljao. Dakle Hogan test, koji mi radimo, može smanjiti vjerovatnoću da se napravi greška pri zapošljavanju.
ANALITIKA: Šta Hogan test misli, recimo, o „vojničkom“ sistemu upravljanja kod većine vlasnika crnogorskih biznisa, ministarstava, načelnika medicinskih ustanova i uprava... u kome čelnik zamišlja da nije lider, već strogi komandant kasarne?
VUKČEVIĆ: Kada su krizne situacije, od direktora, vlasnika biznisa ili šefa se očekuje da donosi odluke pod stresom. Često kažemo da u takvim situacijama doktor „nema vremena za demokratiju“. Pacijent umire, a on mora brzo donositi odluke.
Veći je problem za lidere ili ljekare ukoliko, u nekom kriznom trenutku, ne mogu da donesu odluku, nego način na koji je donosi. Od lidera svi očekuju da je on taj koji snosi i preuzima odgovornost. Isklizivač neke nervoze i odvažnosti u kriznim situacijama je ponekad i poželjan. Kada to pređe granicu i kada se ta osoba, lider, ponaša u normalnim okolnostima arogantno i nervozno, onda on „prži sve oko sebe“. E, to već nije dobro. Međutim, kada je kriza, lider mora da „presječe“, a osoba koja nije odvažna to sigurno ne može da uradi.
ANALITIKA: Šta onda mislite o većini crnogorskih studenata koji najviše žele da imaju državni posao, a nemaju neki preduzetnički duh?
VUKČEVIĆ: Neka istraživanja su pokazala da crnogorski studenti vrijednuju sigurnost kao najbitniju vrijednost kod državnog posla. Ta crta sigurnosti je u velikom konfliktu sa jednom drugom osobinom Crnogoraca, a to je šarm i sklonost riziku. Kada želite sigurnost, a istovremeno ste šarmantni i skloni riziku, onda se te osobine sudaraju.
Ja ne mislim da je državni posao neka sigurnost, ali kada se pomenute osobine sudare kod crnogorskih studenata, onda se ta preduzetnička strana kod njih gasi. Zbog toga je uvođenje preduzetništva u škole opravdano, jer da su ti mladi ljudi u studentskim danima imali neki biznis, onda bi sigurnost kao vrijednost koja ih pokreće bila manje izražena. Zbog toga bih svakom preporučio da uradi Hogan test i da otkrije koji su mu ključni pokretači u životu. Neko voli da bude hedonista, neko altruista, neko voli finansijsku sigurnost...Neko voli da čitav dan ispija kafe po lokalima...
ANALITIKA: Pošto tih ima dosta koji vole da ispijaju kafe po čitav dan, šta biste njima preporučili?
VUKČEVIĆ: Njima bih preporučio da se bave ugostiteljstvom, restoranima, kafićima, hotelima...Ja ne kažem da je to dobro ili loše. Svako ima svoj pokretač u životu samo treba da ga otkrije. Hogan test je idealan za to. Moramo poštovati ličnost i to da svakoga od nas pokreću različite stvari.
ANALITIKA: Ko je od poznatih lidera uradio Hogan test?
VUKČEVIĆ: Jedan od njih je proslavljeni rukometni trener Dragan Adžić. Dakle, najbolji trener svijeta je želio da vidi gdje ima pogrešnu predstavu o sebi. Bio je iznenađen rezultatima. Uspješni žele da budu još uspješniji, i upravo zbog toga su uspješni.
ANALITIKA: Vratimo se na još jednu karakterističnu situaciju kod crnogorskih lidera (direktora, ministara, upravljača). To je slučaj kada pretpostavljeni ne smiju da kažu lideru da ne radi kako treba, a to vuče instituciju ili biznis u provaliju?
VUKČEVIĆ: To je u svijetu prepoznato kao bolest „izvršnog direktora“. Ja ne mogu još da kažem u kojoj mjeri je to prisutno u Crnoj Gori, ali u svijetu i te kako postoji. Evo o čemu se radi. Narcisoidnost, koja je dovela osobu do mjesta izvršnog direktora sada ga vuče nazad. On sebe doživljava kao najpametnijeg, najpronicljivijeg i druga mišljenja ga ne interesuju. On nema povratne informacije, svakoga ko mu kaže svoje mišljenje doživljava kao prijetnju i pretpostavljeni može vrlo lako ostati bez posla...Svi se vrlo brzo prevaspitaju i postaju poslušna vojska koja ne daje nikakav feedback lideru. Taj lider, i sama institucija, je u velikim problemima, samim tim što do lidera ne dolaze informacije na osnovu kojih može donijeti pravilnu odluku. Uspješni ljudi treba da se okružuju ljudima koji malo drugačije misle od njih. Dakle malo, ne mnogo. Mora da postoji neko ko će da kaže lideru „Ej, stani malo“. Paradoksalno je, ali je tako - lider u početku mora biti umjereno narcisoidan da bi ga neko primijetio i izabrao za lidera, ali kasnije mora popuštati i biti više ponizan.
ANALITIKA: Koliko Hogan ima ukupno testova?
VUKČEVIĆ: Postoje tri vrste Hogan testa kada je ličnost u pitanju. Prvi test se zove HPI i mjeri svijetlu stranu ličnosti i uglavnom se koristi za selekciju zaposlenih i procjenu liderskih potencijala. On je prva biznis mjera petofaktorskog modela ličnosti, koji je baziran na ideji da mi jedni kod drugih prepoznajemo pet crta ličnosti u svakodnevnoj komunikaciji. To su neurotičnost ili emocionalna stabilnost, ekstrovertnost ili introvertnost, slaganje sa drugima ili neslaganje, četvrto je savjesnost ili nesavjesnost, a peto je otvorenost za nova iskustva.
Ako osoba jeste ili preferira da bude na nekom većem položaju, potrebno je da se radi i HDS - Hoganov test koji mjeri tamnu stranu ličnosti. U pitanju su ponašajni isklizivači kojih ima 11, a koji govore o sklonosti osobe da „isklizne“ u kontraproduktivna ponašanja kada je previše opuštena ili kada je pod stresom. Ponašajni isklizivači su: uzbuđenost, skeptičnost, obazrivost, rezervisanost, ležernost, odvažnost, šarmantnost, melodramatičnost, maštovitost, marljivost i poslušnost.
Ponašajni isklizivači imaju svoje klastere (zajedničke grupe).Ukoliko kod čovjeka dominiraju prvih pet isklizivača (uzbuđenost, skeptičnost, obazrivost, rezervisanost i ležernost), takva osoba će u stresnoj situaciji bježati od ljudi i biti odsutna u ključnim situacijama.
U slučaju da dominiraju sljedećih četiri (odvažnost, šarmantnost, melodramatičnost i maštovitost), takvi ljudi se u kriznim situacijama konfrontiraju. Ako dominiraju preostala dva (marljivost i poslušnost), onda oni idu ka ljudima.
Treći test je MVPI – test koji mjeri vaše pokretače, motivaciju, vrijednosti i preferencije. On nam služi da vidimo kakvu organizacionu kulturu stvara lider i da li postoji usklađenost između motiva i vrijednosti zaposlenog sa vrijednostima kompanije.
ANALITIKA: Kojim klasterima pripadaju crnogorski politički i biznis lideri?
VUKČEVIĆ: Hogan tek sada pravi podgrupu za Crnu Goru. Kada određeni broj ljudi uradi test, onda se pravi skala za određenu zemlju. Imajući u vidu procjene koje smo do sada radili, možemo reći da je karakteristično za ljude sa ovog područja da su skeptični, odvažni i šarmantni. Neki isklizivači su karakteristični za vlasnike biznisa, a neki za lidere u ostalim oblastima.
Predrag ZEČEVIĆ
