Žene u medijima u Crnoj Gori

Na današnjim panel debatama je bilo riječi o ulozi žena, muškaraca i manjina u medijima i društvu, a tokom njih se razgovaralo o mogućnostima za razvoj i unapređenje rodne ravnopravnosti u sadržaju medija i na radnom mjestu; bezbjednosti novinara i novinarki u fizičkim i onlajn prostorima; praktičnim načinima za osnaživanjem žena kroz razvoj politike, umrežavanje i mentorstvo.

Glavni zaključci sa današnjeg skupa su da žene treba pozvati da izraze svoje stavove i glasove – kao ekspertkinje, aktivne članice društva i kao članice publike; da razgovori o zaštiti novinara/ki i urednika/ca od profesionalnih prijetnji i rizika moraju uključiti brige i potrebe kako muškaraca, tako i žena; da politike, mentorstvo i profesionalne medijske mreže služe kao osnova za lični i profesionalni razvoj žena u medijima i da bi trebalo da budu dostupne na stalnoj osnovi.

Za ministarku javne uprave digitalnog društva i medija Tamaru Srzentić, koja se prisutnima obratila putem video poruke, u kontekstu ove teme ključno je pitanje „šta JA mogu drugačije da uradim“. „A možemo i možete mnogo, ako već sada razmotrite šta u vašoj redakciji, u vašem mediju nije kako bi moglo i trebalo i ako već danas učinite prvi korak da to mijenjate. Koristite rodno senzitivni jezik, pišite u ženskom rodu, pričajte priče o ženama, ali ne samo o ženama žrtvama nasilja, već i o ženama koje su zaslužile nagrade i priznanja, o uspješnim preduzetnicama, naučnicama, ženama u IT industriji“, rekla je Srzentić.

Ministarka Srzentić je pozvala sve urednike/ce, vlasnike/ce medija da u svojim timovima dođu do podataka o zastupljenosti žena, ispred i iza kamera, u produkciji, marketingu, kao i na svim pozicijama u lancu odgovornosti u medijima. „Vodimo podatke, upravljajmo njima, trudimo se da u svakom trenutku imamo razvijene planove rodne ravnopravnosti, podstičemo kvalitetniji, ravnopravniji radni ambijent i težimo odnosu 50:50 na svim nivoima.  Ovo je pristup koji imam i u svojoj organizaciji. Sa svojim timom, težim stvaranju takvog ambijenta u kojem će se žene osjećati ohrabreno da pokažu i žive svoje potencijale“, navela je Srzentić.

Britanska ambasadorka Karen Medoks je u svom uvodnom izlaganju pozvala novinare da joj pomognu da žene koje ruše stereotipe učinimo vidljivima. „To možete učiniti tako što ćete obratiti pažnju na to kako predstavljate žene u svojim pričama. Da li koristite fotografije žena koje jačaju stereotipe? Na primjer, prikazivanje majke i djeteta u članku o obrazovanju – zašto ne prikazati oca? Ako citirate stručnjake, ili pokazujete slike inženjera i naučnika, zašto su oni uvijek muškarci? Možda mogu da vas podsjetim da je pronalazač vakcine AstraZeneca upravo žena“, rekla je ambasadorka Medoks.

Ambasadorka Medoks je istakla da je važno da novinarke ne dobijaju samo zadatke u okviru kojih izvještavaju o takozvanim „mekim temama“, kao što su kuvanje, obrazovanje, moda. „Dajte im zadatke u okviru kojih će izvještavati o politici, ekonomiji, tehnologiji, kriminalu – vrsti oblasti u kojima je potrebno rigorozno istraživačko izvještavanje i koje vode do unapređenja, a koje će im pomoći da postanu lideri u svojim organizacijama. Novinarke na visokim pozicijama će imati perspektivu o ovim pitanjima koja će se svidjeti ženama u vašoj publici, kao i muškarcima“, istakla je ambasadorka Medoks.

Larisa Halilović, direktorica projekta „Media for all“ je izjavila: „Naše istraživanje i iskustvo jasno pokazuju potrebu za podizanjem svijesti, promjenom percepcije i preduzimanjem daljih akcija. S obzirom na to da žene sačinjavaju većinu u medijskoj profesiji, a čine i polovinu populacije, njihov glas se mora čuti i predstaviti jasno i ravnopravno. To znači osporavanje stereotipa i razvijanje praktičnih rješenja za uključivanje više žena u razgovor – kao ekspertkinja, kao medijskih profesionalaca i kao članica publike.”

Vanja Madžgalj, direktorica Britanskog savjeta u Crnoj Gori se obratila prisutnima i rekla da Britanski savjet kao organizacija za kulturne odnose djeluje u preko sto zemalja svijeta, njeguje politiku jednakosti, različitosti i inkluzivnosti, ne samo interno, kao jedno poslovno okruženje koje zapošljava više od osam hiljada ljudi svih kultura, vjera, etniciteta, seksualnih orjentacija i drugih ličnih osobenosti, već te vrijednosti želi da uvijek ugradi u svoje projekte injihov rad sa zajednicama. „Rodna ravnopravnost, snažno prisustvo žena, naš je prioritet“, istakla je Madžgalj.

O projektu

Kroz ovaj program podržavamo medije kako bi bili finansijski i strukturno otporniji, kako bi poboljšali rodnu ravnopravnost na radnom mjestu i kako bi proizvodili kvalitetniji, relevantniji, rodno osjetljiviji sadržaj koji privlači i uključuje novu publiku, posebno žene, mlade i marginalizovane grupe. Za sve detalje o projektu, možete posjetiti vebsajt Britanskog savjeta u Crnoj Gori.

Putem programa ,,Mediji za sve” novinari i urednici učestvuju u diskusijama i razmjeni znanja o trenutnom statusu rodne ravnopravnosti, pravičnosti, radnog pariteta, zastupljenosti i bezbjednosti novinara i novinarki, urednika i urednica, i dijele znanje, instrumente i vještine u rješavanju rodnih nejednakosti.

Projekat pokušava da obezbijedi jednake uslove za žene i manjine u medijima i omogući im da imaju iste šanse u svim rangovima ove profesije. Žene u medijima treba pozvati da izraze svoje stavove kao ekspertkinje, aktivne članice društva, kao i publike.

Novinari i novinarke dijele pritiske i rizike profesije, ali su novinarke izložene posebnim rizicima – jer su žene – od kojih su njihove muške kolege pošteđene. Naš rad na integraciji rodnih pitanja u razgovore o zaštiti muškaraca i žena na terenu, u redakcijama i onlajn prostorima poboljšava bezbjednost svih zaposlenih.

Mehanizmi podrške kao što su politike, mentorstvo i umrežavanje će smanjiti rodne nejednakosti, ali nijesu dovoljni. Svi imaju odgovornost da osiguraju da se rodne podjele zaustave i da se principi jednakosti i pravičnosti sprovode u praksi.