Indeks mjeri rodnu ravnopravnost kroz šest domena - rad, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje. Podatke je obračunao Monstat u saradnji sa Evropskim institutom za rodnu ravnopravnost, a u skladu sa propisanom metodologijom, korišćenjem nacionalnih i međunarodnih izvora podataka.
Crna Gora ne doseže prosjek EU - indeks joj je niži za 9,3 poena. Najveću vrijednost indeksa u Evropskoj uniji bilježi Švedska sa 83,9, dok najnižu vrijednost ima Grčka 53,4.
Analiza Monstata je pokazala da je najveća rodna ravnopravnost zabilježena u domenu zdravlja – 87,9, dok je najniža u domenu moći i iznosi 44,1.
U odnosu na prethodni indeks, sada je konstatovano je da je najveći rast zabilježen kod domena moći i to za devet indeksnih poena, a zatim kod domena vrijeme za 6,2 i domena rada za 5,5.
Direktor Monstata Miroslav Pejović na konferenciji je kazao da je nešto blaži rast zabilježen kod domena novac i domena zdravlje, i to od 2,2, odnosno jedan indeksni poen. Kod domena znanja zabilježen je pad od 1,7 indeksnih poena.
- U domenu moći ima još puno prostora za unapređenje i ovo je domen koji pored postojećih zaslužuje veliku pažnju kreatora politika - rekao je Pejović.
Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka rekao je da jeste činjenica da bilježimo napredak u ovoj oblasti, ali da ne smiju biti zadovoljni. Istakao je da je Crna Gora suočena sa brojnim izazovima. Pomenuo je da su žene nedovoljno zastupljene u politici, da je evidentno nasilje prema njima, da trpe ekonomsku nejednakost, te da se bilježe slučajevi femicida...
Direktorica Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost Carlien Scheele uključila se preko Zuma i rekla da joj je drago što je Crna Gora zabilježila napredak i da je indeks porastao u odnosu na prethodni za 4,3. Kazala je da su podaci prilika da se dodatno ispita nacionalni skor, jer je ispod prosjeka EU. Rekla je da su potrebna dodatna unapređenja u domenu novca, gdje je najveći jaz.
Navela je da Crna Gora može da razmotri da uvodi kvote u kompanijama, u poslovnom sektoru.
- Kvote mogu ubrzati rast u pravom pravcu - rekla je ona.
Zamjenica šefa sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Liselotte Isaksson kazala je da indeks pokazuje jaz u domenu moći i novca. Rekla je da se, nažalost, najveća nejednakost među polovima vidi u tome iako više žena završi fakultete nego muškaraca. Rekla je da su žene skoncentrisane na niže plaćenim pozicijama, te da nijesu dovoljno zastupljene ni u politici. Dominantno, dodala je ona, žene obavljaju kućne poslove, i sve to značajno otežava njihovu poziciju na tržištu rada. Preporučila je da se domen nasilja uključi u narednu analizu indeksa rodne ravnopravnosti.
Ukazano je na konferenciji na važnost indeksa rodne ravnopravnosti, jer na osnovu njega kreatori mogu da unaprijede politike.
Prvi put Evropska unija uvela je indeks 2013. godine. Kasnije ga je proširila i na zemlje koje su kandidati u pristupanju ovoj zajednici.
