Tri točka, jedan cilindar i, umjesto volana, jedna poluga. Prvi Bencov patent motornog vozila važi za prvi auto na svijetu. Karl Benc patentirao je 1886. godine prvi automobil sa motorom sa unutrašnjim sagorevanjem. Bilo je to čudo tehnike, ali finansijski je njegov projekat doživio promašaj.
Stvar je spasla Berta Benc, Karlova supruga, koja je sjela u prvi auto i odvezla se čak 100 kilometara od Manhajma do Pforchajma. Tek tada je mnogima postalo jasno da bi Karlov patent mogao biti korisno prevozno sredstvo.
„Sve te priče o neuspjesima koje je ovaj patent preživio od problema sa kočionim sistemom, do komplikacija sa dovodom goriva su u međuvremenu postale dio jedne legende“, priča Kurt Mezer, istoričar automobila.
Iako se ponajviše u Njemačkoj dalje razvijao i bivao sve bolji, ljubav prema automobilima budila se u Francuskoj. Čak i prema njemačkim modelima. „Posebno su žene uživale u vožnji ovakvog automobila pariškim bulevarima. Bilo je to nešto novo, drugačije od vožnje kočijom. Mogućnost da pokažete da ste bili moderni, da ste imućni. Vozilo sa benzin-motorom bilo je daleko skuplje od kočije sa konjima“, kaže Mezer.
Preko bube i poršea
Nakon Drugog svjetskog rata u Njemačkoj počinje masovna proizvodnja Folksvagenove bube. Ljudi su bili oduševljeni novim prevoznim sredstvom. Auto je
postao simbol slobode, ali i privredno čudo. Nakon teških godina poslije rata, ljudi su konačno po prvi put mogli da se upuštaju u putovanja.
Slično je bilo i sa BMV-ovom Isetom. Za neke je ona bila i praktičnija zato što je, za razliku od ostalih automobila, motor bio na zadnjoj strani. „Automobili su se isprva koristili uglavnom za putovanja vikendom i odlazak na odmor. Navodno ih je bilo šteta voziti svaki dan ili u vrijeme zime. To što ste se autom mogli odvesti negdje na jug, bila je prava fascinacija“, kaže Mezer.
Luksuz i novi stil života. Onaj ko je od vožnje želio više, sigurno je srećan što su se pojavili sportski automobili i elegantni modeli poput Mercedesovog 300SL ili Poršeovog 911. Ali 1973. godine je na ulicama ponovo bilo mirno. Kriza u snabdijevanju naftom ispraznila je puteve. Negdje su čak postojale i zabrane.
Traže se „zeleni“ automobili
Tek tada je postalo jasno da su automobili veliki potrošači. Kasnije i da su opasni po životnu sredinu. Nova ideja se sada polako realizuje: struja umjesto benzina ili dizela. Automobilska industrija je pred velikim izazovom. Alternativni izvori energije su spas. Sve podsjeća kao na teške početke i probnu vožnju Berte Benc.
„Berta te 1888. godine nije vozila oldtajmer, nego najinovativniji izum te vrste. Zato tokom ove godine želimo da ukažemo na alternativu, vožnjom najstarijim putem na svijetu“, najavljuje Edgar Mejer iz inicijative „Izazov Berte Benc“ vožnju putem kojim je nekada vozila Berta.
U septembru će naime ovuda proći svi modeli sa motorima koji manje štete životnoj sredini. Nije važno ko će pobijediti. Glavna tema je u kojoj mjeri je ekološki podobna struja koja se koristi i koji su kapaciteti baterija.
Autori: Ute Šnajder / Jakov Leon(DW)
