Ovo otkriće, ostvareno uz pomoć svemirskog teleskopa James Webb, dovodi u pitanje dosadašnje razumijevanje načina na koji su se galaksije formirale u ranim fazama nakon Velikog praska, piše BBC.
Neočekivano otkriće
Istraživači Rashi Jain i Yogesh Wadadekar promatrali su ranu prošlost svemira kada su ugledali, kako su opisali, "potpuno formiranu spiralnu galaksiju - masivan, prekrasno strukturiran kosmički kotač". Njihovo istraživanje objavljeno je u novembru u vodećem evropskom časopisu Astronomy and Astrophysics.
"Galaksija izgleda izvanredno slično našem Mliječnom putu, uprkos tome što je postojala kada je svemir bio star samo 10% svoje sadašnje dobi", izjavio je profesor Wadadekar, dodajući da su je nazvali Alaknanda, po himalajskoj rijeci.
Galaksiju je prva uočila Rashi Jain, doktorantkinja na Nacionalnom centru za radioastronomiju Instituta Tata (NCRA-TIFR). Jain kaže da je bila "stvarno uzbuđena" kada je otkrila galaksiju proučavajući podatke s teleskopa James Webb.
"Pregledavala sam detalje 70.000 objekata i samo je jedan od njih bio spiralna galaksija velikog dizajna, promjera približno 30.000 svjetlosnih godina", pojasnila je. To znači da je galaksija imala dva simetrična kraka koja izlaze iz središnjeg diska. "Mogli smo vidjeti tipičan uzorak 'perli na niti', što su nakupine zvijezda duž spiralnih krakova, slično onome što danas vidimo u obližnjim spiralnim galaksijama."
Izazov postojećim teorijama
Kada je svoje otkriće podijelila s mentorom, profesorom Wadadekarom, njegova prva reakcija bila je nevjerica. Prema dosadašnjim spoznajama, svemir je u tom razdoblju, poznatom kao kosmička zora, bio haotično mjesto, a galaksije su bile uglavnom male, nepravilnog oblika i niske mase.
"Zadivljujuće je kako je tako velika galaksija sa spiralnim krakovima mogla postojati samo 1,5 milijardi godina nakon Velikog praska. Ova galaksija morala je skupiti 10 milijardi Sunčevih masa zvijezda i istovremeno formirati veliki disk sa spiralnim krakovima u samo nekoliko stotina miliona godina. To je nevjerovatno brzo prema kozmičkim standardima", rekao je za BBC.
Profesor Wadadekar ističe da je Alaknanda "nešto sasvim drugačije". "Masivna je, veličine je jedne trećine Mliječnog puta i ima 10 milijardi zvijezda. Galaksija stvara nove zvijezde brzinom koja je otprilike 20-30 puta veća od trenutne stope stvaranja zvijezda u našoj Mliječnoj stazi", pojasnio je on.
Pogled u daleku prošlost
Otkriće Alaknande pridodaje se sve većem broju dokaza koje prikuplja teleskop James Webb, a koji sugerišu da je rani svemir bio mnogo zreliji nego što se ranije mislilo. "Pronalaženje tako dobro formirane spiralne galaksije tako daleko u prošlosti rijedak je izuzetak, ali takvi izuzeci dovode u pitanje naše razumijevanje rane prošlosti svemira te kako su se galaksije formirale i razvijale", kaže Jain.
Važno je napomenuti da informacije o ovoj galaksiji potiču od prije 12 milijardi godina - toliko je trebalo njenoj svjetlosti da stigne do nas. Zbog toga vidimo galaksiju onakvom kakva je bila u dalekoj prošlosti. Na pitanje što se s njom u međuvremenu dogodilo i gdje je sada, profesor Wadadekar duhovito odgovara: "Kada me ljudi pitaju gdje je sada, kažem im da pričekaju 12 milijardi godina da vide gdje je sada."
Naučnici se sada planiraju prijaviti za dodatna promatranja kako bi bolje razumjeli kako je novootkrivena galaksija uspjela tako brzo stvoriti svoje spiralne krakove. Jer, kako kažu, ključevi naše sadašnjosti i budućnosti leže upravo u prošlosti.
