Naša šansa nije velika industrija, naša šansa nisu ogromni pogoni, već je naša šansa kao male države da što prije uhvatimo korak sa naprednim tehnologijama i tu je vještačka inteligencija. Taj izraz vještačka inteligencija možda nije najsretniji jer je zapravo kreacija koju je napravio čovjek i smatram da upravo čovjek treba da bude na početku i na kraju cijele priče”, kazao je predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore Budimir Raičković, na otvaranju druge AI nacionalne konferencija „AI DIREKTNO: Crna Gora u vrijeme AI izazova”.
Raičković: Crna Gora treba da iskoristi sve što donose napredne tehnologije
Raičković je naglasio da je Podgorica prije par dana dobila informaciju da će biti grad predstavnica mladih 2028. godine, a mladi, kako je kazao, prate procese i upravo mladi treba ne samo da koriste napredne tehnologije, već da aktivno učestvuju i stvaraju.
Upravo Konferencija koja se po drugi put održava u organizaciji AMM, smatra Raičković, šalje poruku da svi prepoznajemo šansu da kao nikad Crna Gora treba da iskoristi sve što donose napredne tehnologije.
“Jednostavno, ako želimo ekonomske reforme, ako želimo ekonomski rast, onda moramo da shvatimo da moramo biti brži, odlučniji, da prihvatimo tehnologije. Vjerujem da Crna Gora treba zajednički da iskoristi tehnologije. Svi prepoznajemo ono što će nam donijeti - efikasnu javnu upravu i dobru administraciju, a nadasve privući kvalitetne investicije u Crnu Goru, privući vizije. Drago mi je što je danas sa nama jedan od globalnih investitora, gospodin Mohamed Alabar zato što i on na neki način svojim prisustvom u Crnoj Gori, promocijom Crne Gore, predstavlja ambasadora i za buduće investitore. Vjerujem da je trenutak da upravo budemo odlučni i brzi jer nam je Evropa raširila ruke, ali mi moramo da se spremimo da iskoristimo tu šansu i u privrednom smislu”, kazao je Raičković.
Ministar javne uprave u Vladi Crne Gore Maraš Dukaj kazao je da je vještačka inteligencija realnost koja mijenja način na koji živimo, radimo i upravljamo. Naš zadatak je, kazao je Dukaj, da tu promjeru usmjerimo u korist države, u korist društva i da AI bude pokretač razvoja, a ne izvor rizika.
“Crna Gora je već preduzela važne korake. Radimo na prvoj strategiji za vještačku inteligenciju - dokumentu koji će biti ključna mapa puta za AI razvoj ekosisteme. Ovaj proces vodimo maksimalno, transparentno i inkluzivno, uz učešće svih relevantnih aktera. Samo zajedničkim radom možemo postići održive i dugoročne rezultate. Cilj nam je dosljedna strategije uz otvoren dialog sa partnerima iz zemlje i inostranstva. Zato smo osnovali Direkciju za vještačku inteligenciju u okviru ministarstva javne uprave koja već sada jača institucionalnu koordinaciju i međunarodnu saradnju i podršku. Razvoj AI nije samo tehnološki proces, to je društvena transformacija”, kazao je Dukaj.
Kako je apostrofirao, obaveza je da se zaštiti privatnost građana i da se unaprijede javne usluge, ojača sajber bezbijednost i izgradi povjerenje u tehnologije.
Samo društvo koje vjeruje u AI može da koristi za svoj napredak. Crna Gora ovaj proces ne vodi sama. Zajedno sa partnerima iz regiona, Evrope i NATO-a gradimo bezbijedno društvo, odgovorno i konkurentno digitalno okruženje. Uvjeren sam da imamo znanje i kapaciteta da izazove pretvorimo u prednosti. Crna Gora je spremna da bude odgovoran, inovativan i pozvan akter u dobu vještačke inteligencije”, kazao je Dukaj.
Alabar: Novi projekti u Crnoj Gori uz najnapredniju tehnologiju
Glavni govornik konferencije je Mohamed Alabar, osnivač i predsjednik grupa Eagle Hills, Emaar, Americana i Noon, koji je poručio da će sa vještačkom inteligencijom biti projektovani novi razvojni poduhvati u Crnoj Gori.
"Nadam se da ćemo u Crnoj Gori uraditi nešto zaista veliko, moćno i prelijepo. Mislim da će to biti vjerovatno najnapredniji AI razvoj na svijetu, jer će biti dizajniran pomoću AI. Pokretaće ga AI. Pratiće kvalitet života, kvalitet tehnologije, energiju, zagađenje, bezbjednost, brigu o djeci — i sve to uz poštovanje državnih regulativa i ekoloških standarda“, poručio je Alabar.
On je kazao da, iako ljudi pričaju o „pametnim“ gradovima, sada se zapravo ide ka gradovima kojima potpuno upravlja vještačka inteligencija, kako bismo imali najbolje tehnologije u zajednicama. Alabar napominje da vještačka inteligencija ima nevjerovatan uticaj, sa odličnim rezultatima, na to kako živimo, kako radimo i koliko efikasni postajemo. Dodaje da AI ima uticaj na zdravstvo i obrazovanje, ali u isto vrijeme ima i negativnu stranu, posebno kada je riječ o otvaranju radnih mjesta.
Alabar objašnjava da je to faktor sa kojim se mnoge velike vlade ozbiljno bore, jer mašine obavljaju većinu posla umjesto ljudi, a većina vlada se trudi da obezbijedi zaposlenje.
„Mislim da će se to riješiti kombinacijom obuke ljudi, politika i regulacije. Na kraju ćemo vjerovatno naći balans, ali vlade moraju veoma naporno da rade da bi riješile ovaj problem. Međutim, za male zemlje kao što su Crna Gora i moja zemlja, mislim da će nam vještačka inteligencija donijeti prednost, jer nemamo mnogo stanovnika“, istakao je Alabar.
Vještačka inteligencija je uveliko dio poslovnog svijeta, napominje investitor.
„Ako se vratim na svoj biznis i pogledam uticaj AI na sektor razvoja, odnosno nekretnina: ranije nam je trebalo oko šest mjeseci da uradimo dizajn i detalje projekta veličine milion kvadratnih metara. Sada nam trebaju dva dana. Radim veliki projekat u Bangkoku i moj tim stalno unapređuje tehnologiju, softver i vještine. Za dva dana dizajn projekta u Bangkoku je toliko dobar da ga najbolji arhitekti ne bi mogli uraditi. Sa animacijama, video-prezentacijama i arhitekturom — savršeno je“, ističe Alabar.
Dodaje da ljudski arhitekti mogu pogriješiti, dok AI ne pravi greške. Naglašava da male zemlje, poput Crne Gore, imaju dodatne benefite od vještačke inteligencije.
„Zapamtite: vještačka inteligencija će raditi mnogo bolje za male zemlje kao što smo mi, nego za Francusku ili Ameriku, jer nama je teško da nađemo talenat — ali sada je talenat u mašini. Nadamo se da će velike zemlje uspjeti da naprave odgovarajuće politike i obuku ljude da mogu da rade sa tehnologijom“, napominje Alabar.
Ovo ipak ne znači da će izostati potreba za ljudskom inteligencijom, niti da će dovesti do gubitka potreba za radnom snagom, već da će doći do transformacije vještina potrebnih za rad, kazao je Alabar.
Spajić: Ljudi su ključ
Na “Open talk” razgovoru sa premijerom Milojkom Spajićem, koji je vodila Valentina Radulović, izvršna direktorica Naučno-tehnološkog parka Crne Gore, fokus je bio na ekonomskom razvoju i vještačkoj inteligenciji, temi koja, kako je istakla Radulović, određuje gdje će država biti budućnosti i kakvu ćemo zemlju ostaviti mladima”.
Radulović je podsjetila da je Nobelova nagrada otišla pioniru razvoja vještačke inteligencije, naglasivši da postoji veliki rizik ukoliko države na vrijeme ne regulišu ovo područje.
“Ovo nije tehničko-tehnološko, već strateško pitanje. Spajić je neko ko to razumije”, kazala je Radulović.
Odgovarajući na pitanje gdje se Crna Gora nalazi na AI agendi, premijer Spajić je poručio da je vještačka inteligencija već duboko ušla u svakodnevni život građana.
“Mislim da ne postoji osoba koja koristi pametni telefon, a da ne koristi ChatGPT, Grok i druge AI alate. Mlade države imaju posebnu šansu u AI razvoju, jer brojnost ne mora da bude prednost. Manje zemlje mogu da urade mnogo koristeći mogućnosti vještačke inteligencije”, rekao je Spajić.
On je naglasio da Crna Gora ima značajnu prednost zbog relativno jeftine i dostupne električne energije, što je ključno u ovoj oblasti.
“Električna energija je glavni input za proizvodnju AI. Ona pokreće data centre i sve što je potrebno za razvoj vještačke inteligencije. Crna Gora ima ogroman potencijal u hidroenergiji, ne govorim o projektima koji bi uništili prirodu, već o održivim rješenjima. Dostupnost struje je gorivo za AI. Jedan data centar zahtijeva jedan gigavat. To nam daje šansu da se pozicioniramo i omogućimo mladima prednost u ovoj oblasti”, poručio je Spajić.
Radulović podsjetila je da je IT sektor najbrže rastuća grana u Crnoj Gori, s potencijalom da postane snažna izvozna djelatnost. U tom kontekstu pitala je premijera Milojka Spajića kako vidi budućnost vještačke inteligencije i da li ona može stati rame uz rame sa turizmom i energetikom, kao glavnim osloncima crnogorske ekonomije.
Premijer Spajić je ocijenio da AI i te kako može postati jedna od ključnih razvojnih grana, zajedno sa drugim naprednim tehnologijama.
„Softver za AI su ljudi. Često čujem pitanje da li je važno učiti ove vještine. Naravno da jeste. Ne smijemo se plašiti vještačke inteligencije. Ljudi su često u strahu, ne uključe mozak od straha o nečem novom. Podsjeća me na vrijeme straha od igrica – Super Maria, e-maila, interneta, bežičnog interneta. Nema potrebe za strahom, nema potrebe za teorijama zavjere. Naravno da sve to donosi izazove, ali donosi i najbolja rješenja“, poručio je Spajić.
Istakao je da AI nije „vertikala“ već „horizontala“, jer se može primijeniti u svakoj industriji.
„Svako ministarstvo će morati da ima sektor, odnosno direktorate za digitalizaciju. Treba da krenemo od onoga u čemu smo dobri i da tražimo industrije i sektore gdje imamo jak ljudski faktor sa potencijalom koji treba razvijati“, kazao je Spajić.
Dodao je da Crna Gora treba da iskoristi postojeće prednosti – prije svega jeftinu i dostupnu električnu energiju i veliki hidroenergetski potencijal – kako bi se pozicionirala u globalnoj AI ekonomiji.
Najavio je i sastanak sa premijerom Luksemburga, „koji takođe pokazuje veliko interesovanje za ovu temu“.
Govoreći o značaju ljudskog kapitala, Spajić je naglasio:
„Jedna od stvari koje me ekstremno motivišu jeste vjera u naše ljude. Oni imaju ogroman potencijal i taj potencijal treba da se pokaže i prezentuje svijetu. Ljudi su centar svega", rekao je Spajić. Dodao je da je programiranje za svakoga i svi bi to trebali naučiti.
Razgovor se završio je porukom da Crna Gora ima realnu šansu da izgradi snažan, konkurentan i tehnološki napredan ekonomski model – ukoliko iskoristi svoj ljudski i energetski potencijal.
