Istraživači su, proučavajući godove drveća, uzorke leda s Antarktike i Grenlanda te istorijske zapise, sklopili mozaik koji objašnjava pozadinu ove istorijske tragedije, a svoja su otkrića objavili u četvrtak u časopisu Communications Earth & Environment, piše CNN.
Savršena oluja za pandemiju
Autori studije vjeruju da se velika erupcija dogodila oko 1345. godine, otprilike dvije godine prije izbijanja pandemije. Iako lokacija vulkana nije poznata, pretpostavlja se da je bio u tropskom pojasu. Golemi oblak vulkanskog pepela zamračio je nebo nad Sredozemljem, blokirajući sunčevu svjetlost na nekoliko godina. To je dovelo do pada temperatura i propasti usjeva, pišu autori.
Suočeni s nestašicom, italijanski gradovi-države poput Venecije i Đenove okrenuli su se hitnom uvozu žitarica iz crnomorske regije kako bi prehranili stanovništvo. No, brodovi koji su prevozili žito nosili su i smrtonosnog slijepog putnika - bakteriju Yersinia pestis, uzročnika kuge. Patogen, koji potiče iz populacija divljih glodara u Srednjoj Aziji, tako je stigao u Evropu i pokrenuo pandemiju koja ju je opustošila.
Smrtonosni teret
"Bakterija kuge inficira buve pacova, koje traže svoje preferirane domaćine - pacove i druge glodare. Nakon što ti domaćini umru od bolesti, buve se okreću alternativnim sisarima, uključujući ljude", pojasnio je koautor studije Martin Bauch, istoričar s Leibnizovog instituta za istoriju i kulturu Istočne Evrope.
"Buve pacova privlače skladišta žitarica i mogu preživjeti mjesecima na žitnoj prašini kao izvoru hrane, što im je omogućilo da izdrže dugo putovanje od Crnog mora do Italije. Nakon dolaska u lučke gradove, žitarice su smještene u središnje žitnice, a zatim preraspodijeljene na manja skladišta ili dalje trgovane", dodao je Bauch
Između 1347. i 1351. godine, Crna smrt usmrtila je najmanje 25 miliona ljudi te ostavila duboke društvene i ekonomske posljedice širom svijeta.
Tragovi u drveću i ledu
Iako se i ranije znalo da su brodovi i trgovina žitom imali ključnu ulogu u širenju Crne smrti, ova je studija prva koja sugeriše da je vulkanska erupcija bila prva domina u nizu događaja koji su doveli do pandemije. "Otkrio sam da se najizraženija glad u 13. i 14. vijeku dogodila upravo u godinama koje su neposredno prethodile Crnoj smrt. Zašto Crna smrt stiže točno 1347. i 1348. godine, barem u Italiji, ne možemo objasniti bez te pozadine gladi izazvane klimom", rekao je Bauch.
On je sarađivao s Ulfom Büntgenom, profesorom sa Univerziteta Kembridž, koji proučava godove drveća. "Govorimo o nečemu što se dogodilo prije 800 godina", istakao je Büntgen. Godovi drveća nude rekonstrukciju klime visoke rezolucije - širi godovi ukazuju na povoljne uvjete, a uži na loše, poput hladnoće.
Analiza je pokazala drastično pogoršanje klime upravo u godinama nakon pretpostavljene erupcije. Büntgen je takođe ispitao podatke iz ledenih jezgri, gdje su pronađeni skokovi sumpora, što je jasan pokazatelj vulkanske aktivnosti. "Ti su dokazi potpuno nezavisni o drveću, a odnose se na vulkansku erupciju", rekao je on.
Rješenje stare zagonetke
Vulkansko porijeklo krize pomoglo bi objasniti i jednu od najvećih zagonetki Crne smrti - zašto su neki dijelovi Evrope izgubili do 60% stanovništva, dok su drugi ostali gotovo netaknuti. "Na primjer, kuga se nije proširila na Rim ili Milano", rekao je Bauch.
"To su veliki gradovi, ali bili su okruženi područjima za proizvodnju žitarica, tako da nijesu morali uvoziti tako hitno kao Venecija i Đenova." Ova teorija podupire ideju da je Crna smrt bila složen događaj, uslovljen nizom prirodnih, društvenih i ekonomskih činilaca. "Mnogo se stvari moralo poklopiti, a da samo jedna od njih nije bila prisutna, onda se ova pandemija ne bi dogodila", zaključio je Büntgen.
