Proces izbora sudija Ustavnog suda ostavio je gorak utisak, ocijenila je u intervjuu za Portal Analitika, Aleksandra Vuković-Kuč, potpredsjednica Demokratske partije socijalista i poslanica u Skupštini Crne Gore.
Kako ističe, ozbiljni pravnici odustajali su od kandidature, svjedočili smo atmosferi partijskih trgovina i pregovora, kao da se ne bira čuvar Ustava, već dijeli politički plijen. Takav proces, naglašava, nije bio dostojan najviše sudske instance u državi.
„Sve je, uostalom, počelo nezakonitim penzionisanjem sutkinje Dragane Đuranović. Smatrali smo da se Ustav ne može braniti njegovim kršenjem, zato smo tada obustavili rad Ustavnog odbora. Ne možete graditi vladavinu prava na rušenju ustavnog poretka. Međutim, kada su se stekli uslovi za ozbiljan završetak procesa, DPS je postupio odgovorno. Glasali smo za izbor dvoje sudija i time omogućili da Ustavni sud konačno bude kompletiran. To nijesmo uradili zbog parlamentarne većine, nego zbog države“, jasna je poslanica DPS-a.
Za njenu partiju, dodaje, nikada nije bilo najvažnije kada će Ustavni sud biti kompletiran, nego ko će u njemu sjedjeti.
„Ustavni sud nije institucija koju treba samo popuniti zbog evropskih integracija. On mora biti autoritet koji štiti Ustav, prava građana i kontroliše svaku vlast. Zato sudije moraju biti ljudi čiji stručnost, integritet i nezavisnost neće ostavljati prostor za sumnju da njihove odluke slijede bilo čiji politički interes. Ustavni sud ne štiti ni vlast ni opoziciju. On štiti Ustav“, podsjeća Vuković-Kuč i dodaje da kompletiranje Ustavnog suda nije kraj posla, već početak obaveze da svojim odlukama vrati povjerenje građana u institucije.
Podsjeća i da je upravo opoziciona platforma odblokirala evropski put Crne Gore.
„DPS će poštovati svaki potpis koji je dao i očekujemo da isto učini parlamentarna većina, kako bismo završili i izbor članova Sudskog i Fiskalnog savjeta, ali i sve ostale izbore u parlamentu, posebno akcentujem Savjet RTCG“, kaže naša sagovornica.
Mišljenje Venecijanske komisije kaododatni izvor ustavnog legitimiteta
Upitana da prokomentariše zahtjev poslanika DPS-a da se o amandmanima na Ustav izjasne članovi venecijanske komisije prije njihovog usvajnja u Skupštini Crne Gore, Vuković-Kuč podsjeća da je Ustav Crne Gore od usvajanja mijenjan samo jednom – 2013. godine. Tada je, kaže, Venecijanska komisija imala ključnu ulogu.
2
„Proces je trajao više od godinu, uključivao je više verzija nacrta, dvije formalne analize Komisije i usklađivanje teksta sa njenim preporukama prije konačnog usvajanja u Skupštini. Zato je DPS i sada tražio mišljenje Venecijanske komisije. Nema savršenog ustavnog teksta, ali je mišljenje Venecijanske komisije najbolja garancija da smo u datom istorijskom trenutku došli do najboljega mogućeg rješenja. Zato mišljenje Venecijanske komisije nije formalnost, nego dodatni izvor ustavnog legitimiteta. Ono ne oduzima suverenitet Crnoj Gori, već pokazuje da svoj suverenitet ostvarujemo u skladu sa najboljom evropskom demokratskom tradicijom“, pojašnjava Vuković-Kuč.
Korisno je, dodaje, što je Delegacija EU u crnoj Gori obavijestila i DPS, ali i crnogorsku javnost da su predložene izmjene Ustava provjerene kroz komunikaciju s Evropskom i Venecijanskom komisijom.
„Uvijek smo za poštovanje institucionalnog reda i dobrih praksi koje podrazumijevaju konsultacije sa važnim savjetodavnim tijelima u okviru EU. To je standard kojeg smo se držali i prilikom prethodnih izmjena Ustava iz 2013. Važno je da smo iz delegacije EU dobili potvrdu potrebne usaglašenosti ustavnih amandmana s evropskim standardima. Vjerujem da bi i stručna javnost tokom javne rasprave, sasvim opravdano, pitala da li smo pribavili mišljenje Venecijanske komisije o predloženim izmjenama Ustava“, stava je sagovornica Analitike.
Smatra da se podrazumijeva da svako rješenje valja provjeriti i sa domaćom pravnom strukom koja će tokom javne rasprave, kako kaže, moći da saopšti svoje stavove u vezi sa važnim ustavnim izmjenama koje značajno utiču na pozicioniranje tužilačke organizacije u Ustavu.
„Zbog toga smo tokom skupštinske rasprave insistirali na važnosti usaglašenosti sa standardima koji obezbjeđuju veću nezavisnost i samostalnost pravosuđa u Crnoj Gori“, navodi Vuković-Kuč.
Kompromis nije kapitulacija
Upitana da li je, u svijetlu političkih pozicija, opozicija stavljena u nezavidan položaj kada je riječ o usvajanju ustavnih izmjena, poslanica DPS-a odgovara da ne misli tako.
„Naprotiv. Opozicija je pokazala političku zrelost i odgovornost. Mi nijesmo čekali da nam neko ponudi rješenje, već smo ponudili Platformu za razgovor sa vlašću – platformu za evropsku budućnost Crne Gore. Veliki dio naših prijedloga je prihvaćen i upravo je to dovelo do sporazuma između vlasti i opozicije“, kaže Vuković-Kuč.
Prema njenim riječima, kompromis nije kapitulacija.
„Kompromis znači da obje strane naprave korak unazad kako bi država napravila iskorak. Politika nije umjetnost tvrdoglavosti, nego umjetnost postizanja dogovora kada je u pitanju javni interes. Najvažnije je da ovaj sporazum nije doveo u dobru poziciju ni vlast ni opoziciju, nego Crnu Goru. To je suština. Evropska budućnost zemlje mora biti iznad dnevne politike“, izričita je ona.
Vuković-Kuč ističe i da ne treba zaboraviti da ovo nije opozicija iz vremena prije 2020. godine, kada je, podsjeća, značajan dio današnje vlasti bio protiv članstva Crne Gore u NATO-u i osporavao evropski put.
„Ovo je opozicija koja je svoj politički identitet gradila upravo na evropskim vrijednostima, nezavisnosti države i njenoj integraciji u evropske i evroatlantske strukture. Zato nama evropski kompromis nije politička taktika, nego prirodno političko opredjeljenje. Proces mora biti takav da nijedna ozbiljna pravna ili politička adresa śutra ne može dovesti u pitanje njegov kredibilitet. Venecijanska komisija nam treba kao zaštita, a ne kao izgovor. Ako može pomoći da se neka norma dodatno precizira ili unaprijedi, onda je odgovornost da takav savjet saslušamo. Zato smo i rekli da je korisno da mišljenje stigne, čak i ako to bude nakon isteka roka za javnu raspravu“, poručuje poslanica DPS-a.
Izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u u skupštinskoj proceduri do kraja nedjelje
Sporazum koji su potpisali vlast i opozicija uz posredstvo EU podrazumijeva izmjenu spornih zakona iz oblasti bezbjednosti. U toku je, kaže Vuković-Kuč, formalna priprema prijedloga izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o ANB-u, u skladu sa pomenutim sporazumom.
„Očekujemo da će izmjene biti upućene u skupštinsku proceduru do kraja ove sedmice, kako bi bile usvojene do kraja jula. Naš stav je od početka bio jasan. Smatrali smo da su ponuđena zakonska rješenja u pojedinim segmentima otvarala prostor za prekomjernu koncentraciju ovlašćenja u bezbjednosnom sektoru. Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, koju DPS podržava bez ikakve rezerve, ne smije biti izgovor za derogiranje građanskih sloboda ili slabljenje institucionalnih kontrola“, ističe Vuković-Kuč.
Ukazuje da svaka država mora imati snažne bezbjednosne službe, ali, kako dodaje, nijedna demokratska država ne smije imati nekontrolisane bezbjednosne službe.
To je, podvlači, suštinska razlika između demokratske države i policijske države.
„Država treba da pokaže snagu u borbi protiv kriminala, ali država ne smije pokoriti pravo. Vjerujem da će svi politički subjekti koji su potpisali sporazum pokazati odgovornost i ostati dosljedni preuzetim obavezama. Evropski put Crne Gore ne može počivati na nepovjerenju među partnerima, nego na poštovanju date riječi i usvojenih standarda“, jasna je naša sagovornica.
Zvuči neuvjerljivo da se svaki pomak na EU putu predstavlja kao istorijski uspjeh vlasti
Na pitanje da li vjeruje da Crna Gora do kraja godine može zatvoriti sva preostala poglavlja u pregovorima sa EU, Vuković-Kuč podsjeća da Evropska unija danas ima snažnu geopolitičku potrebu za proširenjem.
„Nakon ruske agresije na Ukrajinu, proširenje više nije samo pitanje politike, već bezbjednosti evropskog kontinenta. To je objektivna okolnost koja danas ide u prilog svim državama kandidatkinjama. Crna Gora, međutim, nije slučajno prva u redu. Od posljednjeg proširenja Evropske unije bila je bez izuzetka liderka evropskih integracija u regionu. Neko je taj put godinama pripremao i zato danas imamo priliku da govorimo o završnici pregovora“, pojašnjava ona.
Ipak, dodaje, završnicu ne treba idealizovati.
„Ova vlast nije pokazala reformski kapacitet koji odgovara istorijskom trenutku. Ima najbrojniju Vladu u Evropi, a rezultati često dolaze više zahvaljujući političkoj volji Brisela nego efikasnosti Podgorice. Najbolji dokaz je odnos prema Hrvatskoj. Tamo đe je trebalo pokazati državničku odgovornost i sačuvati dobrosusjedske odnose, vladajuća većina je proizvela politički sukob koji je direktno usporio zatvaranje pregovaračkih poglavlja. To nije bila prepreka koju je postavila Evropska unija, nego prepreka koju je sama sebi postavila ova vlast“, naglašava poslanica DPS-a.
Ističe i da danas zvuče posebno neuvjerljivo pokušaji da se svaki pomak predstavi kao njihov istorijski uspjeh.
„Premijer i ministarka za evropske integracije više puta su u Skupštini kategorično obećavali da će sva pregovaračka poglavlja biti zatvorena do kraja 2026. godine. Danas i sama evropska komesarka Marta Kos jasno kaže da to nije uslov da Crna Gora postane članica 2028. godine. Očigledno pomaže crnogorskoj vlasti da se ispetlja iz klupka svojih manipulacija“, mišljenja je ona.
Stava je i da Vlada Crne Gore više vodi računa o političkoj reklami nego o ozbiljnom upravljanju procesom.
„Evropske integracije nijesu u bomabastičnim obećanjima, niti takmičenje u davanju rokova. One traže ozbiljnu diplomatiju, odgovornu vlast i političku zrelost. Upravo tu danas vidim najveći deficit ove parlamentarne većine“, kaže Vuković-Kuč.
Mandić se nikad nije odrekao titule četničkog vojvode, možda bi odatle trebalo početi
Na pitanje kako ocjenjuje promjenu retorike predsjednika Skupštine Andrije Mandića poslanica kaže da se politika ne mjeri promjenom retorike, nego promjenom uvjerenja i djela. Zato misli da je prerano donositi konačne zaključke.
„Vrijeme je najbolje rešeto političke iskrenosti. Andrija Mandić se nikada nije javno odrekao titule četničkog vojvode. Ako govorimo o istinskom političkom zaokretu, možda bi upravo odatle trebalo početi. Simboli u politici nijesu beznačajni. Oni govore o vrijednostima kojima pripadate. Istovremeno, koncept ‘novog srpskog odgovaranja’, koji se posljednjih mjeseci promoviše, ne doživljavam kao doprinos građanskoj Crnoj Gori. Naprotiv, u njemu prepoznajem nastavak politike koja društvo posmatra kroz etničke kolektive, a ne kroz slobodne i ravnopravne građane. To nije evropski koncept države. To je korak ka etnofederalizaciji političkog prostora“, jasna je Vuković-Kuč.
Podsjeća i da godinama slušamo narativ o navodnoj ugroženosti srpskog naroda u Crnoj Gori. Smatra da je to prije svega politička agenda, a ne objektivno stanje društva.
„To je narativ koji je dugo dolazio iz Beograda, a u Podgorici se često bez mnogo kritičkog odmaka prihvatao kao politička istina. Međutim, želim da budem fer. Primijetila sam da je gospodin Mandić u jednom od svojih posljednjih intervjua zahvalio prethodnoj vlasti što je sačuvala mir u Crnoj Gori. Ako je to izraz iskrenog preispitivanja i sazrijevanja, onda to pozdravljam. Ali ostajem pri staroj latinskoj maksimi: Acta, non verba – djela, a ne riječi“, poručuje naša sagovornica.
Crna Gora je, ističe, bila najuspješnija onda kada su njene političke elite imale dovoljno državničke širine da različitosti pretvore u zajedničku snagu, a ne u politički kapital.
„Naša država nije zajednica suprotstavljenih naroda, već zajednica ravnopravnih građana. To je ustavna i civilizacijska ideja na kojoj počiva savremena Crna Gora. Zato vjerujem da svaki političar, bez obzira na ideološke razlike, ima jednu obavezu koja je iznad svake partije – da čuva Crnu Goru kao dom svih njenih građana. Kada to postane važnije od partijskih i nacionalnih identiteta, znaćemo da smo zaista postali evropsko društvo“, smatra Vuković-Kuč.
Ulazak Crne Gore u EU, kada god se dogodi, biće rezultat gotovo 20 godina državne politike
Upitana da li joj djeluje realno da postojeća vladajuća većina ostane na okupu i ponovo osvoji vlast na izborima 2027. godine i da oni, koji su ideološki bliži Rusiji i Srbiji, ostanu upamćeni po tome da su uveli Crnu Goru u EU,Vuković-Kuč kaže da će o tome odlučiti građani te da je za nju mnogo važnije kakvu ćemo Crnu Goru ostaviti iza sebe i u kakvu ćemo Evropsku uniju ući.
„Ne bih evropske integracije svela na pitanje ko će preśeći vrpcu. To nije sportska disciplina niti politički trofej. Ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, kada god se dogodi, biće rezultat gotovo dvadeset godina jedne državne politike. Ta politika je podrazumijevala obnovu nezavisnosti, članstvo u NATO-u, otvaranje svih pregovaračkih poglavlja i usklađivanje ogromnog dijela našeg zakonodavstva sa evropskom pravnom tekovinom“, podsjeća ona.
Ne treba, kaže, zaboraviti ni istorijski kontekst.
„Crna Gora je najveći dio tog puta prešla u vrijeme kada politika proširenja Evropske unije praktično nije postojala. U mandatu Žan-Kloda Junkera proširenje nije bilo prioritet. Tek nakon ruske agresije na Ukrajinu Evropska unija je proširenje ponovo prepoznala kao pitanje sopstvene bezbjednosti i geopolitičke stabilnosti. Danas postoje povoljnije međunarodne okolnosti nego prije pet ili deset godina. Ako ova parlamentarna većina završi pregovore, to će biti dobro za Crnu Goru i DPS to neće osporavati. Ali istorija je precizna. Ona razlikuje one koji su trasirali put od onih koji su njime prošli do kraja“, podvlači Vuković-Kuč.
Opozicija mora biti jedinstvena u vrijednostima, čak i kada nastupa različitim političkim putevima
Mišljenja je da opozicija ima realnu šansu da ostvari bolji rezultat nego na prethodnim izborima, ali, kako dodaje, to neće zavisiti od jednog sporazuma, kakav je ovaj potpisan sa predstavnicima vlasti, već od toga koliko bude uvjerljiva u ponudi vizije buduće Crne Gore.
„Građani danas ne traže samo kritiku vlasti. Traže sigurnost, ozbiljnost i odgovornost. Sporazum koji smo postigli pokazao je upravo to – da opozicija nije spremna da državne interese podredi partijskim interesima. Pokazali smo da umijemo da pregovaramo, postižemo kompromis i štitimo evropsku perspektivu Crne Gore. Vjerujem da će građani to prepoznati kao političku zrelost, a ne kao slabost“, kaže sagovornica Analitike.
Na pitanje kakav nastup opozicije očekuje – više kolona ili objedinjavanje – poslanica DPS-a odgovara da će o tome odlučiti političke partije kada za to dođe vrijeme.
„Ne vjerujem da postoji univerzalna formula koja garantuje uspjeh. Nekada je to jedna kolona, nekada više njih. Važnije od forme jeste sadržaj. Građani neće glasati za matematičke kombinacije, nego za uvjerenje da postoji ozbiljna alternativa. Zato mislim da opozicija mora biti jedinstvena u vrijednostima, čak i kada nastupa različitim političkim putevima. Različitost nije slabost ako postoji saglasnost oko ključnih državnih ciljeva. Za mene su ti ciljevi jasni: građanska Crna Gora, evropske integracije, vladavina prava, snažne institucije i sekularna država. Ko god dijeli te vrijednosti, prirodan je partner u izgradnji evropske budućnosti Crne Gore“, jasna je Vuković-Kuč.
Sporazum koji su postigli vlast i opozicija, naglašava, pokazao je da je moguće razgovarati i sa političkim protivnicima kada je u pitanju državni interes.
„Zato i buduća partnerstva vidim isključivo kroz prizmu vrijednosti, a ne političke trgovine. DPS neće praviti kompromise oko građanskog karaktera Crne Gore, njene nezavisnosti, evropskog puta i sekularnog uređenja države. Sve drugo je predmet demokratskog dijaloga“, poručuje Vuković-Kuč.
