Ona se tim riječima oglasila nakon višednevne ćutnje, u razdoblju koje prate brojne kontroverze koje se tiču ovogodišnje Trinaestojulske nagrade.
"U skladu sa članom 14 Zakona o državnim nagradama, Ministarstvo kulture i medija vrši isključivo administrativne poslove u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade. Ti poslovi obuhvataju pružanje tehničko-organizacione podrške radu Žirija, imenovanje sekretara Žirija i obezbjeđivanje uslova za realizaciju dodjele nagrada, uključujući izradu plaketa i isplatu novčanih iznosa. Suprotno nekim medijskim navodima, Ministarstvo ne učestvuje u predlaganju, odlučivanju, provjeri ispunjenosti uslova i validnosti, niti ima ikakav uticaj na izbor dobitnika nagrade", navodi ona.
Kako ističe Vujović, uloga Ministarstva ogleda se u objavljivanju javnog poziva, administrativnom zaprimanju prijedloga, imenovanju sekretara Žirija, dostavljanju zapremljene dokumentacije od strane predlagača, članovima Žirija, logističkoj i tehničkoj podršci tokom rada Žirija, obezbjeđivanju sredstava za realizaciju nagrade nakon što Žiri donese Odluku.
9
"Odluku o dodjeli nagrade donosi se isključivo glasanjem članova Žirija, u skladu sa pravilima utvrđenim Zakonom i Poslovnikom. Ministarstvo je u obavezi da tu odluku sprovede, ali ni na koji način ne utiče na njen sadržaj, niti ima bilo koja zakonska ovlašćenja da provjerava zakonsku ispunjenost dostavljenih predloga. Prema članu 5 Poslovnika o radu Žirija, upravo Žiri „razmatra pristigle prijedloge i utvrđuje ispunjenost uslova”, i formira listu kandidata tako što prethodno utvrdi da li kandidati ispunjavaju Zakonom propisane uslove. Žiri je formirao Listu kandidata i utvrdio na sjednici i time potvrdio da kandidati ispunjavaju zakonske uslove", dodaje Vujović.
Kako ona kaže, ministarstvo nije zapremilo niti jedan upit od bilo kog člana Žirija u vezi sa dostavljanjem dodatne dokumentacije, niti je, tokom postupka utvrđivanja predloga izrazilo sumnju na validnost dostavljenih predloga.
"Nijedan drugi organ nema pravo da utiče ili samostalno djeluje u tom postupku, jer bi u suprotnom autonomija Žirija bila narušena. Dakle, Zakon ne ostavlja ni minimum ovlašćenja Ministarstvu da na bilo koji način utiče na preispitivanje ili utvrđivanje ispunjenosti uslova za dodjelu Trinaestojulske nagrade", smatra ona.
Kaže da ni Zakon ni Poslovnik ne ovlašćuju Ministarstvo kulture i medija da tokom rada Žirija može samoinicijativno provjeravati da li je konkretno književno djelo upisano u CIP katalog.
"Takva provjera može biti izvršena samo na zahtjev Žirija, jer se time zadire u autonomiju odlučivanja i nezavisnost rada Žirija, koja je zaštićena i Zakonom, ali i Poslovnikom o radu Žirija, jer su u istom u članu 20 sami propisali da “nakon isteka roka za podnošenje prijedloga za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu, Žiri utvrđuje da li su prijedlozi podneseni u skladu sa Zakonom i Poslovnikom”, poručuje Vujović.
Kako ona dalje dodaje, ako bi Ministarstvo kulture i medija po autmatizmu moralo provjeriti CIP katalogizaciju "to bi značilo da je recimo i Ministarstvo unutrašnjih poslova dužno da Žiriju samoinicijativno dostavi informaciju da određeno lice, kandidat za dodjelu Trinestojulske nagrade nema državljanstvo ili je podnijelo falsifikovan dokaz o posjedovanju državljanstva. Dakle, jasno je da to državni organ može učiniti samo na upit Žirija".
"Za istinitost podatka dostavljenih Žiriju odgovara isključivo predlagač, u ovom slučaju Radomir Uljarević. Takođe, ukoliko je u ovom ili bilo kom slučaju došlo do ostvarenja bića krivičnog djela, svako lice pa i državni organ dužno je isto prijaviti nadležnom dravnom organu. Takođe, Nacionalna biblioteka će utvrditi da li je došlo do povrede odredbi Zakona o izdavačkoj djelatnosti i s tim u vezi preduzeti određene mjere i radnje. Ministarstvo kulture i medija ostaje posvećeno zakonitom, profesionalnom i transparentnom obavljanju svojih obaveza i podsjeća da je očuvanje integriteta najvišeg državnog priznanja u interesu cjelokupne javnosti", zaključila je Vujović.
