Pravnik i politički analitičar, Sergej Sekulović, rekao je da će vlast u narednom periodu igrati na kartu faktora stabilnosti i reda, odnosno rezultata u borbi protiv koronavirusa, dok će opozicija dobiti veliki broj potencijalnih glasača među građanima koji će biti najpogođeniji ekonomskom krizom izazvanom pandemijom.
Uticaj na apstinente: On navodi da vlast, u aktuelnim okolnostima, može nastupati s argumentom da je bila efikasna u borbi protiv virusa i da je pokazala da umije da upravlja sistemom. Međutim, dodaje, nije siguran da će to biti opredjeljujuće za veliki broj birača.
„Mislim da je crnogorsko biračko tijelo prilično stabilno i da je već bitno podijeljeno oko nekih drugih pitanja. Efikasna borba protiv virusa, ekonomska kriza i gubitak radnih mjesta mogu imati uticaja na dosadašnje apstinente“, rekao je Sekulović Portalu Analitika.
Naš sagovornik kaže da je teško precizno odgovoriti na pitanje kako je pandemija uticala na političke prilike u Crnoj Gori.
„Da probam da definišem situaciju ovako: pokušava se stvoriti privid da je sve pod kontrolom, iako se pojavljuju priznanja da više ništa ne može biti isto. U konkretnim pokazateljima, jasno je da je politički diskurs iz vremena prije krize sad u drugom planu, ali to ne znači da je nestao. Vlast primarno ima problem s ekonomskom situacijom, dok se opozicija kreće između gubljenja interesovanja za identitetsku politiku i građenja konkurentne proevropske i građanske alternative“, ističe Sekulović.
Izbori zavise od DPS-a: Upitan očekuje li da na jesen bude parlamentarnih izbora – čije je održavanje upitno i zbog pandemije, čiji se drugi talas, prema upozorenjima stručnjaka, očekuje upravo tada – ili je moguće da budu odgođeni, sagovornik našeg portala odgovara da je ključ te odluke u rukama Demokratske partije socijalista (DPS).
„Od njihove procjene zavisiće slijed događaja. Naravno, i djelovanje opozicije je od značaja, ali mi se čini da i oni očekuju koji će potez vladajuća koalicija povući“, kaže Sekulović.
Lider URA-e, Dritan Abazović, sredinom marta je saopštio da je odgađanje izbora jedino racionalno rješenje, jer, tvrdi, država nije spremna za njih. Lider Demokrata, Aleksa Bečić, nedavno je kazao da fer i slobodnih izbora, dok je DPS na vlasti, ne može biti. Poslanik Demosa, Neđeljko Rudović, ocjenjuje da je kasno za pripremu fer izbora na jesen, ali da bi situacija bila bitno drugačija ako bi DPS bio primoran na njihovo odgađanje. Predsjednica Socijaldemokratske partije, Draginja Vuksanović Stanković, navela je da vlast koja želi izbore bez dogovora i u atmosferi nepovjerenja, vodi državu u opasnu avanturu i nestabilnost.
Iz DPS-a su opoziciji kategorično odgovorili da odgađanja izbora – neće biti.
„Suočena sa slabim rejtingom, opozicija pokušava da dobije političku infuziju nekorektnim zahtjevima. Od toga nema ništa. Zakonski je utvrđeno kad je finalni rok za održavanje izbora, i siguran sam da će biti poštovan pravni sistem i da će do tog datuma biti održani izbori“, poručio je šef poslaničkog kluba DPS-a, Nikola Rakočević.
Sekulović kaže da uslovi za održavanje poštenih izbora u Crnoj Goru nisu poboljšani, te da bismo, ako bi se oni sproveli u aktuelnom pravno-institucionalnom i političkom ambijentu, dobili već viđeno. Na pitanje ima li izgleda da bude nastavljen dijalog vlasti i opozicije o izbornim zakonima, on odgovara: „Dobro bi bilo da ima. Sigurno da će to biti i sugerisano. Da ponovim više puta iznijeti stav, da se društva koja ne umiju da vode dijalog koji će proizvesti minimalni ili nužni politički konsenzus, nalaze u pretpolitičkom stanju“.
Bojkot posljednja opcija: Podsjetimo, rad Odbora za reformu izbornog zakonodavstva prekinut je 10. decembra prošle godine, kad su poslanici Demokrata napustili to skupštinsko tijelo uslovljavajući povratak u njega povlačenjem Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je usvojen kasnije tog mjeseca.
Poslanici vladajuće koalicije su, bez prisustva opozicije, usvojili 27. decembra dio seta izbornih zakona. Iz procedure je povučen Predlog zakona o izboru odbornika i poslanika, jer nije bilo dvotrećinske većine za njegovo usvajanje.
Sekulović ne isključuje mogućnost opozicionog bojkota predstojećih izbora, ali misli da je to njihova – posljednja opcija.
Upitan da li je DPS već u predizbornoj kampanji, sagovornik Portala Analitika odgovara potvrdno.
„Držim da su ozbiljne političke partije stalno u izbornoj kampanji, pogotovo kad se uđe u izbornu godinu“, kaže Sekulović.
Pandemija koronavirusa zaustavila je i pregovore Vlade i Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. Drugi sastanak ekspertskih timova dviju strana bio je zakazan za 18. mart. Kako će aktuelna situacija uticati na nastavak dijaloga Vlade i MCP?
„On će slijediti suštinsku odluku o budućem pravcu razvoja društva. Dakle, uspjeh ovog dijaloga zavisi od dobre namjere unutrašnjih aktera i od geopolitičkih pozicioniranja“, navodi Sekulović.
Ideološko pozicioniranje u Budvi: Najaktuelnija crnogorska politička tema je kriza budvanske vlasti. Predsjednik Opštine Budva, Marko Carević, razriješio je nedavno dužnosti funkcionere Crnogorske u lokalnoj samoupravi zbog, kako tvrdi, njihovog pokušaja da ga s opozicijom i dijelom budvanske vlasti smijene. Crnogorska je predala lokalnom parlamentu inicijativu za njegovu smjenu koju je potpisalo 16 odbornika, što je nedovoljno za izglasavanje nepovjerenja. Inicijativu su potpisala trojica odbornika Crnogorske, jedan Socijaldemokrata, 11 DPS-a i nezavisni odbornik Stevan Džaković. Potpis, međutim, nije stavio odbornik DPS-a Gojko Ljubanović, čiji je glas ključan za „obaranje“ Carevića.
Sekulović smatra da se kriza u primorskoj opštini čini nesvrsishodnom za njene aktere, jer se bliži kraj mandata lokalne vlasti.
„Ono što se iz javnih nastupa može zaključiti je da se partije, u susret izborima, dodatno ideološki pozicioniraju. Problem za analizu predstavlja i odstupanje od partijskog stava jednog odbornika DPS-a koji može biti presudan. Tako da tek treba vidjeti o čemu se tu radi“, zaključuje on.
