,,Ukoliko spas privrede vidimo u tzv. ekonomiji dimnjaka, siguran sam da smo na pogrešnom putu. Potrebno je mudro iskoristiti period turističkog zatišja, nastaviti investicije u turizmu, ulaganje u ljude kao najvrijedniji resurs, pokrenuti digitalizaciju na svakom destinacijskom nivou, ulagati u infrastrukturu, očuvati i dalje očuvane djelove prostora i pripremati se za neizbježan povratak turističke ekspanzije”, naglašava naš sagovornik.
Uskoković podvlači da turizam nije tzv. hit-hir proizvod iako ima sezonski karakter, niti proizvod za "preživljavanje", već grana koja direktno doprinosi kvalitetu, dodaje vrijednost životu, čineći ga kvalitetnijim i mora ostati vodeća strateška razvojna grana.
Napominje da je turizam za samo nekoliko mjeseci prešao put od globalno najbrže rastuće privredne grane do najvećeg gubitnika, sa padom od preko milijardu dolazaka u 2020. godini i gašenjem čak 120 miliona radnih mjesta.
“Gubitke u turizmu mjerimo u rasponu od 33 do 100 odsto u različitim segmentima. Logično, korona kriza najviše je pogodila visokozavisne turističke zemlje i nažalost će značiti kraj određenim turističkim biznisima”, konstatuje naš sagovornik.
ANALITIKA: Kako je pandemija koronavirusa uticala na turizam u globalnim okvirima? Da li je turizam najpogođenija grana?
USKOKOVIĆ: Turizam je prije manje od godinu dana bio najbrže rastuća privredna grana u svijetu sa 1,7 triliona eura prihoda, 1,4 milijarde dolazaka i glavni generator zaposlenosti. Čak je 1,5 od 10 radnih mjesta u svijetu bilo u domenu turizma.
Za samo nekoliko mjeseci, turizam je došao u poziciju najvećeg gubitnika. Pod uticajem pandemije ova privredna grana gubi preko milijardu dolazaka u 2020. godini, direktno i indirektno gasi čak 120 miliona radnih mjesta. Dodatno, ekonomski učinci turizma snažno pogađaju i druge sektore- poljoprivredu, ugostiteljstvo, trgovinu na veliko i malo, saobraćaj, usluge finansijskog i turističkog posredovanja, djelatnost zabave i rekreacije. Gubitke u turizmu mjerimo u rasponu od 33 do 100% u različitim segmentima. Logično, korona kriza najviše je pogodila visokozavisne turističke zemlje i nažalost će značiti kraj određenim turističkim biznisima.
ANALITIKA: Da li je tačno da su Crna Gora i Grčka najgore prošle, sa drastičnim padom broja noćenja i dolazaka u odnosu na prethodnu godinu?
USKOKOVIĆ: Nažalost, jeste. Tu su, pored Grčke i Crne Gore, i Kostarika, Tajland, Maroko, Portugal.
U Crnoj Gori smo se tokom maja i početkom juna nadali da ćemo ipak nešto uhvatiti od sezone, ali je nakon kratkog corona free perioda bilo jasno da će situacija biti loša. Malu, uslužno zavisnu crnogorsku privredu, pandemija je zatekla sa 22 odsto učešća turizma u BDP-u. Crnogorska ekonomija je tim procentom zavisnosti od turizma na visokom 15. mjestu svijeta zajedno sa Makaom, Maldivima, Grenadom, Hrvatskom. Iako ove zemlje, zavisnici od turizma, nijesu tzv. tigar-ekonomije, njihov BDP per capita je mnogo veći od crnogorskog, čime je šteta po crnogorski turizam dodatno izraženija.
U Crnoj Gori je samo u julu ove godine u kolektivnom smještaju ostvareno 83 odsto manje dolazaka turista u odnosu na jul 2019. godine. Broj ostvarenih noćenja manji je za 86 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Gotovo identično loša situacija je u Grčkoj. I ova destinacija bilježi 88% manje dolazaka.
S druge strane, čak i u regionu imamo mnogo bolji rezultat. Tako je primjera radi, u Hrvatskoj je u julu 2020. godine ostvareno 46% manje dolazaka, a 40% manje noćenja.
ANALITIKA: Da li se šteta koju je pandemija nanijela crnogorskom turizmu mogla ublažiti?
USKOKOVIĆ: U ovoj godini smo se bavili svime osim turizmom, prerano smo proglasili ,,kraj turizma", a tako se i ponašali. Uticaji političkog okruženja dominirali su u odnosu na pripremu turističke sezone pod novim okolnostima.
Turizam smo ove godine sveli na čekanje i posmatranje kada će se otvoriti granice. Izostao je strateški pristup i upravljanje turističkom krizom. Od turizma svi imamo korist i teret smo morali tako i podijeliti. Štetu smo, siguran sam, mogli ublažiti. Nismo ni zajednički djelovali ka donosiocima odluka i mjera.
ANALITIKA: Kako komentarišete pad turističke potrošnje i da li se očekuje da će potrošnja dodatno padati?
USKOKOVIĆ: Imamo vrtloglavi pad potrošnje, od 10 do 90 odsto u različitim segmentima. Na najnižem smo nivou u posljednjih četvrt vijeka.
Očekivano je da turistička potrošnja bilježi gore stope pada u odnosu na broj dolazaka i broj noćenja jer su turisti usljed krize u grču potrošnje i sa nižim dohotkom. Od turizma u ovoj godini teško možemo očekivati preko 15% prihoda u odnosu na 2019. godinu.
Pomenuli smo i Grčku koja će imati jednako loš rezultat, mogu ostvariti najviše do 20% prihoda od turizma u odnosu na prošlu godinu. S druge strane, iako je i grčka ekonomija dominantno uslužno orjentisana, jakih 17% čine proizvodnja hrane, duvana, tekstila, laka i teška industrija. Istraživanja nam pokazuju da čak 15% turista u svijetu koji su putovali 2019. neće putovati 2021. jer usljed krize neće imati dovoljno visok diskrecioni dohodak.
ANALITIKA: Po Vašem mišljenju, da li se diversifikacijom nacionalne ekonomije može nadomjestiti loša turistička sezona? Da li je izvodljivo diversifikovati privredu u kratkom roku?
USKOKOVIĆ: Brojni su savjeti ekonomista da visoko zavisne turističke i uslužne ekonomije spas traže u diversifikovanim ekonomskim granama, u srednjem i dugom roku. Mišljenja sam da je u geografski malim zemljama kao što je Crna Gora gotovo nemoguće diversifikovati privredu, preusmjeravati i onako oskudne ljudske resurse na druge djelatnosti i tako nadomjestiti posljedice loše turističke sezone.
Diversifikacijom se neuspjeh jedne grane privrede želi ublažiti uspjehom na drugoj, ali takvo restrukturiranje se planira na vrijeme, a ne tokom krize. Domaći proizvođači moraju da znaju da su potrošači vrlo edukovani i surovi u nikad većem izboru.
Pravi se analogija između visokog uvoza i postojanja potencijala za razvoj stočarstva i poljoprivrede. Taj koncept je pogrešan. Dodatno, ako spas vidimo u "ekonomiji dimnjaka" siguran sam da smo na pogrešnom putu. Male zemlje vrlo teško ekonomijom obima, tehnologijom i fiksnim troškovima mogu dostići konkurentnost, nisku cijenu i standard kvaliteta domaćih proizvoda, prihvatljiv za potrošača.
Takođe, ne zaboravimo da turizam ne može imati supstitut. Turistički proizvod vrijednost generiše kroz interaktivni proces sa posjetiocem destinacije i zato njegova vrijednost nije inherentna već je pod uticajem prirodnih, društvenih ali i emocionalnih činilaca koji formiraju destinacijsko iskustvo.
Turizam nije klasično potrošno dobro koje možemo proizvesti na traci, a zatim i konzumirati, već niz događaja kojim se kreira dodatna vrijednost upravo potrošnim dobrima, a u interakciji sa destinacijskim okruženjem transformiše u iskustvo posjetioca. Moramo konačno ljudski resurs shvatiti kao našu najveću vrijednost, ulagati u znanje i intelektualni kapital. Ulaganje u ljude danas znači trenutno prilagođavanje spontanim odlukama turista, vrhunsku edukaciju, aktivnosti vođene koncepcijski a ne stihijski, jednostavno, prodaju srcem tj. dušom brenda.
ANALITIKA: U kojim pravcima treba razvijati crnogorsku privredu na dugi rok?
USKOKOVIĆ: Ulaganje u organsku proizvodnju u funkciji turizma, IT privredu, ekonomiju znanja, tehnologiju i inovacije, ulaganje u diversifikaciju samog turističkog proizvoda na ruralni, agro, zdravstveni turizam, jačanje kongresnog turizma, fokus na nacionalne brendove i gastronomiju, espanziju malih uslužnih online prodavnica, ulaganje u nove usluge, što više sadržaja i destinacijskog doživljaja jedini su mogući pravci daljeg razvoja privrede.
Mala i srednja preduzeća moraju pravilno upravljati rizikom i shvatiti da turizam traži veće angažovanje. Ona su motor turističkog razvoja imoraju se prva prilagoditi svim principima pametnog turizma, trebaju znati da se danas preko 60% rezervacija već obavlja na klik. Kako bi lakše postizali ciljeve turistička preuzeća se konačno moraju klasterizovati, jer samo udružena mogu u borbu sa velikim i organizovanim sistemima.
Turizam nije tzv. hit-hir proizvod iako ima sezonski karakter, niti proizvod za "preživljavanje" već grana koja direktno doprinosi kvalitetu, dodaje vrijednost životu, čineći ga kvalitetnijim. Dakle, turizam mora ostati vodeća strateška razvojna grana. U Crnoj Gori, turizam je u praksi dokazao da je faktor razvoja, zamajac i siguran oslonac svim ostalim sektorima privrede.
ANALITIKA: Kako se pripremati za sezonu 2021. i šta bi trebalo mijenjati u pristupu, s obzirom da ove godine praktično nije bilo organizovanih dolazaka (već striktno individualnih) i da raste broj turista koji zbog koronavirusa dolaze sami?
USKOKOVIĆ: Moramo prihvatiti činjenicu da su se preferencije turista dramatično promijenile, ali i turoperatora. Oni sada nude organizovane ture za individualce koji usljed korona krize žele da putuju samostalno, ali ipak hoće da imaju planirano putovanje. Konsijerž usluga za indvidualne turiste postaje nova realnost- omogućava im direktno kreiranje iskustva, daje instrukcije o preuzimanju prtljaga, potvrdi rezervacija, prijedlog o tome što posjetiti tokom putovanja…
Menadžment destinacije mora voditi računa da Crnu Goru što prije vrati u stanje tzv. zdrave destinacije, da probudi uspavane turističke poslenike i što prije vrati povjerenje u turizam. NTO mora odmah da preuzme ulogu centralnog turističkog sistema koji će koordinirati privatni i javni sektor.
Turisti će 2021. godine birati destinacije u kojima osjećaju sigurnost, vjeruju sistemu zdravstvene zaštite i percipiraju efikasan mehanizam reakcije u slučaju kriznog događaja tokom boravka. Svaki drugi turista spreman je promijeniti odluku o izboru destinacije neposredno prije putovanja usljed pogoršanja situacije sa pandemijom. Važan motiv putovanja biće visoka higijena i manje gužve tokom boravka.
U periodu zatišja moramo zaboraviti takmičenje cijenama, otvarati nova, daleka emitivna područja - tržište Kanade, Indije, Kine i Amerike. Potrebno je usvojiti rigoroznu regulativu kojom ćemo štititi i dalje očuvana prirodna područja. Sjever Crne Gore će biti "na udaru" nakon otvaranja auto-puta. Vlada mora aktivno uključiti lokalnu zajednicu tokom neminovne digitalne transformacije destinacije. Pametni, održivi turizam je naša realnost kojom otvarama nove segmente turističke tražnje. Mi smo idealna destinacija za razvoj i testiranje inovacija. Pravi je trenutak da spojimo IT razvoj i inovacije sa svim vidovima turizma.
ANALITIKA: Da li se naslućuje momenat oporavka turističke privrede i kad bi se moglo očekivati da godišnji prihod od turizma ponovo prebaci milijardu eura?
USKOKOVIĆ: Sa početkom krize turizam je bio prvi "na udaru", ali će nakon krize i prvi bilježiti pozitivne stope rasta. Želja za putovanjima uvijek postoji. Čak i u ovom trenutku, 78% turista želi već sjutra da krene na putovanje.
Turizam znači kretanje, dodatnu vrijednost i podršku većem kvalitetu života. Briga, gubitak povjerenja, destinacijski rizik, otvorenost granica i dalje opterećuju sve turističke zemlje, pa i Crnu Goru. Očekujem da oporavak traje najmanje 19 mjeseci od trenutka početka vakcinacije. Siguran sam da ćemo turizam vratiti na 1,2 milijardi eura, odnosno na period prije krize već tokom naredne tri godine.
Potrebno je mudro iskoristiti krizni period, nastaviti investicije u turizmu, dodatno ulagati u ljude kao najvrijedniji resurs, pokrenuti digitalizaciju na svim destinacijskim nivoima, jačati infrastrukturu, očuvati i dalje očuvane djelove prostora i pripremati se za neizbježni povratak turističke ekspanzije.
