“Ovaj paket obuhvata reprogramiranje postojećih kredita, nove linije za likvidnost, obrtna sredstva i razvojne projekte sa povoljnim uslovima otplate uz subvencionisanje kamate u grejs periodu od strane države. Privrednici smatraju da će treći paket mjera podrške turističkoj privredi, koji je Vlada usvojila 23. jula, doprinijeti očuvanju turističke privrede kako bi narednu godinu dočekali spremno”, ističe Golubović za naš portal.
On je naveo da su prva dva seta mjera Vlade bila sanaciona, usmjerena na očuvanje likvidnosti privrede i radnih mjesta, a da, sa druge strane, treći paket mjera obuhvata dugoročnu podršku razvoju i vraćanju ekonomskih aktivnosti na stope rasta iz prethodnih godina.
Golubović je naglasio da privrednici smatraju da su prva dva paketa mjera Vlade maksimalno pomogla preduzećima i privredi da prebrode krizu nastalu kao posljedica pandemije izazvane virusom COVID-19.
“Ekonomske mjere koje je Vlada predložila kroz dva paketa podsticaj su poslodavcima u njihovim nastojanjima da zadrže zaposlene. Samo u sektoru smještaja i ishrane u prosjeku se godišnje angažuje oko 19 hiljada zaposlenih, što čini oko 8,3% od ukupnog broja zaposlenih u Crnoj Gori”, precizirao je Golubović.
Čak i u slučaju da se epidemiološka situacija u našoj zemlji pogorša, Golubović tvrdi da smanjenje zarada i broja zaposlenih neće biti dramatično, “imajući u vidu podsticajne mjere koje je donijela Vlada, kao i solidarnost i društvenu odgovornost koju su privrednici pokazali u proteklom periodu”.
ANALITIKA: Da li bi crnogorska privreda, prije svega sektor malih i srednjih preduzeća, preživjela zatvaranje u slučaju uvođenja novih restriktivnih mjera?
GOLUBOVIĆ: Sve ekonomije svijeta suočavaju se sa padom privredne aktivnosti kao posljedicom pandemije koronavirusa, uprkos sveobuhvatnim akcijama na državnim i globalnom nivou. Mjere koje su uvedene u cilju zdravstvene zaštite, među kojima zatvaranje granica i pojedinih djelatnosti u jednom periodu, negativno su uticale na poslovne rezultate.
Drugi talas pandemije prolongirao je ekonomsku neizvjesnost, pa vlade većine zemalja svijeta primjenjuju blaže zdravstvene mjere upravo zbog nastojanja da se privredna aktivnost oporavi. Stoga nije realno očekivati da se primjenjuju prvobitne mjere za kontrolu i suzbijanje pandemije, odnosno potpuno zatvaranje granica.
Privrednim subjektima ne može na dugi rok biti zabranjeno obavljanje djelatnosti. Od razvoja epidemiološke situacije u zemlji zavisiće eventualno uvođenje određenih restrikcija ili izmjena ustaljenog režima poslovanja, što znači da ćemo morati da naučimo da živimo i organizujemo poslovanje u skladu sa novim oklonostima, uz istovremeno očuvanje privredne aktivnosti i zdravlja građana. Vlada je kroz tri izdašna paketa mjera podrške pomogla sva mikro, mala i srednja preduzeća i preduzetnike da održe likvidnost i sačuvaju radna mjesta.
ANALITIKA: Kako komentarišete treći vladin paket mjera podrške privredi?
GOLUBOVIĆ: Prva dva seta mjera Vlade bila su sanaciona, usmjerena na očuvanje likvidnosti privrede i radnih mjesta. Sa druge strane, treći paket mjera obuhvata dugoročnu podršku razvoju i vraćanju ekonomskih aktivnosti na stope rasta iz prethodnih godina. Iznos podrške od 1,22 milijarde eura u okviru trećeg paketa značajno je veći u odnosu na prethodne pakete i pokriva period od četiri godine, te zapravo predstavlja novu strategiju ekonomskog razvoja.
Trenutna situacija, u slučaju malih, otvorenih i uslužno orijentisanih ekonomija kakva je Crna Gora, naglašava potrebu za diversifikovanjem ekonomske aktivnosti u cilju jačanja otpornosti privrede i društva na ovakve pojave, što je upravo u fokusu mjera iz trećeg paketa. Jačanje sektora koji imaju potencijal za rast i razvoj u dugom roku doprinijeće stabilnosti ekonomskog sistema i stvoriti dodatni prostor da se u budućnosti zaštitimo od negativnih uticaja eksternih šokova. Podsticajne mjere za sektore IT, poljoprivrede, energetike, saobraćaja i naravno turizma otvaraju mogućnost za efikasniju valorizaciju komparativnih prednosti i prirodnih resursa sa kojima raspolažemo, a sve u cilju dugoročnog, održivog razvoja.
U okviru trećeg paketa date su i mjere za prevazilaženje trenutne situacije u pojedinim sektorima. Za sektor turizma, koji je naročito pogođen pandemijom, definisane su i kratkoročne sanacione mjere koje se, prije svega, ogledaju u povoljnim uslovima finansiranja i subvencijama zarada za očuvanje radnih mjesta, te smanjenju stopa PDV-a u turističko- ugostiteljskim djelatnostima sa 21% na 7%.
Povećanje proizvodnje za potrebe domaćeg tržišta kao i povećanje izvoza smanjilo bi uzvoznu zavisnost i robni deficit. S tim u vezi, za sektore turizma i ugostiteljstva,poljoprivrede, agroindustrije, šumarstva i ribarstva kreirana je podrška za reprogramiranje kredita sa subvencionisanim kamatnim stopama od strane države.
Sektor informaciono-komunikacionih tehnologija je jedan od rijetkih koji je tokom pandemije pretrpio minimalne gubitke, a u svjetskim razmjerama čak i bilježi rast. Više nego ikad očigledna je prednost ICT industrije koja se ogleda u njenoj fleksibilnosti. Aktuelna situacija je ubrzala prihvatanje digitalnih servisa od strane svih aktera u društvu.
S tim u vezi, Vlada je u okviru trećeg paketa prepoznala benefite daljeg razvoja IT sektora koji bi mogao postati jedna od strateških grana razvoja. Snažan IT sektor je i neophodan preduslov procesu digitalne transformacije privrede. Očekuje se usvajanje i dva nova zakona - Zakona o inovacionoj djelatnosti i Zakon o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija, kojima su predviđene olakšice i podsticaji za razvoj inovativne privrede i startap kompanija.
Podsticajne mjere podrazumijevaju olakšan početak poslovanja – startapovi su oslobođeni poreza do 5 godina; olakšano je zapošljavanje u inovacionoj djelatnosti – značajno umanjenje poreza i doprinosa, do 50%; oslobađanje od poreza i doprinosa za rad na inovativnim projektima; oslobađanje poreza na dobit od 100% za reinvestiranje u inovativne projekte; oslobađanje od poreza na dobit od 100% za ulaganje u startapove i fondove za finansiranje inovativnih projekata; oslobađanje poreza na dobit za donacije naučno-istraživačkim institucijama; umanjenje poreza na nepokretnosti i izgradnju infrastrukture za inovacionu djelatnost. Za podršku ovom sektoru u okviru trećeg paketa opredijeljeno je 29,8 miliona eura.
ANALITIKA: Koliko PKCG ima poziva privrednika za savjete ili pomoć na dnevnoj bazi od izbijanja epidemije?
GOLUBOVIĆ: Privredna komora i u redovnim okolnostima ima intenzivnu komunikaciju sa privrednicima, koja je dodatno dinamizirana u periodu pandemije, a sve u cilju pronalaženja rješenja za svakodnevne izazove sa kojima se suočavaju. Na osnovu neposredne komunikacije, ali i istraživanja koje je Komora sprovela o uticaju pandemijena poslovanje, pripremali smo preporuke za donošenje mjera u cilju ublažavanja posledica, te sa njima pravovremeno upoznavali donosioce odluka. Vlada je pokazala visok stepen razumijevanja i uvažavanja zahtjeva privrede, što se i prepoznaje u setovima usvojenih mjera.
Takođe, u cilju bržeg rješavanja pitanja koja su na dnevnoj bazi opterećivala prevashodno privredu, ali i građane, Privredna komora je uspostavila Call centar putem kojeg su svi zainteresovani mogli dobiti informacije o ključnim pitanjima vezanim za poslovanje u novonastalim okolnostima, zvaničnim mjerama i preporukama, te njihovoj primjeni u praksi.
ANALITIKA: Da li se može nešto učiniti za spas turističke sezone? Da li su ispravno postupili turistički radnici koji nijesu ni otvarali svoje hotele?
GOLUBOVIĆ: Pitanje otvaranja granica je, uz povoljnu epidemiološku situaciju, od najvećeg značaja za turističku privredu i tok ljetnje sezone. U julu smo u Crnoj Gori očekivali turiste sa svih tržišta, međutim prema informacijama od agencija i hotela, većina rezervacija stranih turista je do početka avgusta otkazana. U ovakvim uslovima je izuzetno nezahvalno dati bilo kakve prognoze za avgust mjesec i niko od turističke privrede ne može sa sigurnošću da najavi obim poslovanja.
Rezervacije agencija i hotelijera mjenjaju se shodno razvoju epidemiološke situacije. I pored otvorenih granica, među turistima vlada veliki oprez, usljed trenutne epidemiološke situacije u našoj zemlji. Turisti u ovom trenutku žele fleksibilniju politiku otkazivanja zbog samog osjećaja sigurnosti, ili mogućnost dobijanja vaučera za otkazane bookinge koji će biti validni do kraja 2021. godine.
Najveći broj turističkih poslenika je prilagodio cijene, intenzivno se radi na promociji i dodatnim popustima za duži boravak. Adekvatna ponuda i promocija je ono što će najviše uticati na povratak turista. Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija sprovode niz aktivnosti na promociji naše destinacije. Kampanje “U društvu prirode” namijenjene stranim turistima i “Ljetuj doma” namijenjene domaćim turistima, imaju za cilj da stvore što bolje uslove za odvijanje sezone u ovim krajnje neizvjesnim uslovima.
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore i nacionalni avio prevoznik Montenegro Airlines, u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, shodno vanrednim okolnostima u kojima se odvija ova turistička sezona, pokrenuli su akciju formiranja atraktivnih turističkih paket aranžmana u cilju pospješivanja turističkog prometa.
U pravcu podizanja konkurentnosti, Montenegro Airlines je za paket aranžmane ponudio promotivne cijene karata, koje važe samo uz vaučer za smještaj, za letove za Sloveniju (Ljubljana), Austriju (Beč), Njemačku (Frankfurt, Dizeldorf, Hanover, Minhen i Lajpcig), Francusku (Pariz i Lion), Dansku (Kopenhagen) i Švajcarsku (Cirih). Imajući u vidu da je riječ o vanredno niskim cijenama povratnih avio karata, upućen je poziv svim zainteresovanim hotelijerima da kreiraju podjednako atraktivnu akcijsku cijenu smještaja, kako bi NTO formirala i promovisala paket aranžmane, koje će učiniti dostupnim za prodaju svim turističkim agencijama.
Privrednici smatraju da su prva dva paketa mjera Vlade maksimalno pomogla preduzećima i privredi da prebrode krizu nastalu kao posljedica pandemije izazvane virusom COVID-19. Ekonomske mjere koje je Vlada predložila kroz dva paketa podsticaj su poslodavcima u njihovim nastojanjima da zadrže zaposlene. Samo u sektoru smještaja i ishrane u prosjeku se godišnje angažuje oko 19 hiljada zaposlenih, što čini oko 8,3% od ukupnog broja zaposlenih u Crnoj Gori.
Treći paket ima razvojni karakter, uz istaknutu ulogu Investiciono-razvojnog fonda i poslovnih banaka. Ovaj paket obuhvata reprogramiranje postojećih kredita, nove linije za likvidnost, obrtna sredstva i razvojne projekte sa povoljnim uslovima otplate uz subvencionisanje kamate u grejs periodu od strane države. Privrednici smatraju da će treći paket mjera podrške turističkoj privredi, koji je Vlada usvojila 23. jula, doprinijeti očuvanju turističke privrede kako bi narednu godinu dočekali spremno.
Privredna komora je zaključila Sporazum o saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, Nacionalnom turističkom organizacijom i Institutom za javno zdravlje, radi izrade mobilne platforme i web portala "Turisti 2020". Cilj navedenih aplikacija, koje ubrzo počinju sa radom, je da obezbijede inostranim turistima, bez obzira na jezičke barijere, centralizovani kanal za prijavu bilo kakvih uočenih anomalija i omoguće im da se osjećaju bezbjedno i sigurno u Crnoj Gori.
ANALITIKA: Da li je opravdan strah da bi moglo doći do smanjivanja plata u javnom i privatnom sektoru?
GOLUBOVIĆ: Kada je riječ o privatnom sektoru, važno je napomenuti da nijesu svi sektori privrede jednako pogođeni pandemijom, tako da se ne može govoriti o smanjenju zarada uopšteno. Dalji razvoj situacije uticaće na obim poslovne aktivnosti, odnosno na nivo prihoda i zarada u pojedinačnim sektorima.
Eventualna smanjenja zarada mogla bi se očekivati ukoliko se zdravstvena situacija pogorša, odnosno, ukoliko opet bude došlo do zabrane obavljanja pojedinih djelatnosti ili zatvaranja granica. Čak i tada, smanjenje zarada i broja zaposlenih neće biti dramatično, imajući u vidu podsticajne mjere koje je donijela Vlada, kao i solidarnost i društvenu odgovornost koju su privrednici pokazali u proteklom periodu.
Što se tiče plata u javnom sektoru, ohrabruje činjenica da je fiskalna konsolidacija prethodnih godina uticala na stabilizovanje javnih finansija, te smanjenje budžetskog deficita sa 5,8%u 2017.godini na 2,9% BDP-a u 2019. Takođe, imajući u vidu da je privatna potrošnja bila jedna od glavnih determinanti ekonomskog rasta u prethodnim godinama, cijenimo da bi smanjenje zarada u javnom sektoru bila posljednja opcija.
ANALITIKA: S obzirom na nivo javnog duga, kako će se ubuduće realizovati gradnja infrastrukturnih projekata? Da li očekujete da bi Zakon o javno-privatnom partnerstvu mogao doprinijeti da se lakše dođe do sredstava za tu namjenu?
GOLUBOVIĆ: U uslovima krize izazvane pandemijom i padom ekonomske aktivnosti, izvjesno je bilo da će doći do revidiranja procjena na kojima se bazira budžet. Očekivani priliv prihoda u budžetu države je manji, dok su na strani rashoda izdvojena dodatna sredstva za finansiranje uvećanih troškova zdravstvenog sistema, socijalnih davanja i programa podrške privredi.
I pored navedenog, u Crnoj Gori tokom epidemije nije zaustavljen nijedan projekat, sve kapitalne investicije se odvijaju planiranom dinamikom, a najavljeno je i raspisivanje tendera i izbor izvođača za nove projekte od lokalnog, regionalnog i državnog značaja.
Javno-privatno partnerstvo predstavlja dugoročnu razvojnu šansu za državu da, planskom akcijom uz ekspertizu i kapital iz privatnog sektora, revitalizuje infrastrukturu i u uslovima limitiranih budžetskih kapaciteta. Zakonom o javno-privatnim partnerstvima koji je stupio na snagu početkom tekuće godine, sistematski je uređena politika javno-privatnog partnerstva kao novog instrumenta investicione politike u Crnoj Gori.
ANALITIKA: Da li će se privremeno oslobađanje od plaćanja članskog doprinosa u odredjenim djelatnostima negativno odraziti na rad i aktivnosti PKCG?
GOLUBOVIĆ: Rad i aktivnosti Komore su prilagođene potrebama privrede i u doba epidemije izazavane virusom COVID-19.
Oslobađanje zakonske obaveze plaćanja članskog doprinosa za privredna društava iz najugroženijih djelatnosti, za određeni period, kao i niži prihodi po tom osnovu, neće negativno uticati na rad i aktivnosti Komore.
Umanjeni prihodi po osnovu članskog doprinosa nadoknađuju se prihodima iz drugih izvora (obuke, izdavanje sertifikata, realizacija međunarodnih projekata). Dodatno, ostvarene su i uštede jer određene aktivnosti koje podrazumijevaju učešće većeg broja osoba iz/u inostranstvo, ne organizuju se u ovim okolnostima (poslovni forumi, sajmovi i sl.).
