Misija OEBS-a u Crnoj Gori u saradnji sa Direkcijom za rodnu ravnopravnost Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava pokrenula je kampanju protiv rodnih stereotipa pod nazivom „Mi ne dijelimo stereotipe, mi dijelimo obaveze”.
Cilj kampanje je da ukaže na nužnost jednake podjele porodičnih, odnosno kućnih obaveza i uloga.
„Podjela na „muške“ i „ženske“ poslove, kako u kući, tako i van nje, besmislena je i kontraproduktivna. U pitanju su osnovne životne vještine koje treba da posjeduju svi članovi porodice bez obzira na pol“, kazala je za Portal Analitika načelnica Direkcije za rodnu ravnopravnost Biljana Pejović.
ZAMKE STEREOTIPA
Kako je naglasila, stereotipi su i dalje presudni za razumijevanje toga što se očekuje od muškaraca i žena, a kad su rodno zasnovani determinišu različita očekivanja, samim tim i ophođenja prema različitim polovima.
„U skladu sa stereotipima sve više upadamo u zamku gdje vjerujemo da dječaci i djevojčice treba da budu odgajani na različite načine, da djevojke i momci treba da imaju distinktivno različite ambicije i, na kraju, da je ženama mjesto u kući tj. damuškarci treba da po pravilu učestvuju u javnom životu”, ističe Pejović.
Takvi stereotipi nam, kako dodaje, nude uske definicije „muškosti” i „ženstvenosti” koje sputavaju i žene i muškarce da dostignu puni potencijal i budu potpunija bića.
„Zato je i cilj kampanje na kojoj smo radili s OEBS-om da utičemo na promjenu rodno zasnovanih stereotipa jer su oni, kao što i naglašavaju spotovi koje smo tim povodom producirali, potpuno nelogični za zdravo, demokratsko i prosperitetno društvo kakvom bi naše nesumnjivo trebalo da teži”, navodi Pejović.
OSAM GODINA NEPLAĆENOG RADA U KUĆI
Napominje da različita istraživanja u Crnoj Gori ukazuju na perzistentnu asimetričnost u podjeli obaveza u domaćinstvu i porodici.
„Žene automatski preuzimaju brigu o djeci, o starijim članovima u porodici, a nerijetko i domaćinske obaveze koje zahtijevaju naporan fizički rad… Ta asimetričnost se, prema UNDP-ovom istraživanju o ženama u Crnoj Gori, ogleda u najmanje osam godina neplaćenog rada u kući tokom života”, kaže Pejović.
To, kako dodaje, predstavlja barijeru za većinu žena da se posvete profesionalnoj karijeri i da napreduju.
„Sve dok budemo imali automatsku tradicionalnu matricu prema kojoj većina tereta pada na ženu, kao društvo bićemo na gubitku, jer ne dozvoljavamo da polovina populacije aktivno učestvuje u javnom, ekonomskom i političkom životu”, ističe Pejović.
ZAKONSKI OKVIR
U cilju sprovođenja zakonskog okvira u oblasti rodne ravnopravnosti, Pejović kaže da je Crna Gora do sada usvojila i realizovala tri Plana aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti.
Ovi strateški dokumenti, dodaje, predstavljali su osnov za sprovođenje politika rodne ravnopravnosti i bili su zasnovani na domaćem pravnom okviru i međunarodnim pravnim instrumentima koji se bave ovim pitanjima.
Cilj kampanje je da utičemo na promjenu rodno zasnovanih stereotipa
„S obzirom na to da analize pokazuju limitiran uticaj prethodnih strateških dokumenata, Vlada Crne Gore je u julu 2021. usvojila Nacionalnu strategiju rodne ravnopravnosti (NSRR) za period od 2021. do 2025, sa pratećim Akcionim planom za 2021-2022”, kaže Pejović.
NSRR se zasniva, kako navodi ona, na konkretnim mjerama i aktivnostima čiji uspjeh sprovođenja će biti praćen uz pomoć unaprijed jasno definisanih i mjerljivih indikatora.
„Strategija je izrađena uz ekspertsku pomoć OEBS-a i Direkcije za rodnu ravnopravnost, koji takođe rade na uspostavljanju i obučavanju Komisije za praćenje i sprovođenje NSRR, a koja okuplja članove iz nevladinog i vladinog sektora, kao i sa opštinskog nivoa koji nam je izuzetno važan zbog neposrednijeg kontakta sa građanima i građankama”, pojašnjava Pejović.
Zadatak Nacionalne strategije rodne ravnopravnosti 2021-2025. je da dostigne viši nivo rodne ravnopravnosti kroz nekoliko operativnih ciljeva.
„Da unaprijedi primjenu postojećeg normativnog okvira na sprovođenju politike rodne ravnopravnosti i zaštitu od diskriminacije po osnovu pola i roda. Takođe i da unaprijedi politike u oblasti obrazovanja, kulture i medija kako bi se smanjio nivo stereotipa i predrasuda prema ženama i osobama drugačijih polnih i rodnih identiteta, te da poveća nivo učešća žena i osoba drugačijih polnih i rodnih identiteta u oblastima koje omogućavaju pristup prirodnim i društvenim resursima i dobrobiti od korišćenja resursa”, zaključuje Pejović.
