Istraživanje delte Neretve, prilično nepoznatog dijela hrvatske obale, pruža razna iznenađenja. Nakon otvaranja Pelješkog mosta mnogo je lakše putovati u područja sjeverno od Neuma, jer nema potrebe za prelaskom granice Bosne i Hercegovine.
Pelješki most, dug 2,4 km, najveća je investicija EU u infrastrukturu u Hrvatskoj. Troškovi građevinskih radova, koje je izvela kineska kompanija, iznosili su 420 miliona eura, čemu je EU doprinijela sa 357 miliona eura. Izgradnja je trajala 4,5 godine, od 2018. do 2022. godine.
Veoma je lijepo iskustvo proći preko ovog impresivnog mosta od Brijesta (Pelješca) do Komarne. Mnogi turisti prave pauzu za fotografisanje na jednoj od panoramskih tačaka na oba kraja mosta.
Put se nastavlja duž delte Neretve do Ploča i dalje do hrvatskog autoputa. Pruža divan pogled na voćnjake (posebno mandarine), vinograde i povrtnjake. Vidjećete mnogo tezgi sa voćem duž puta, gdje se prodaju sve vrste domaćih proizvoda. Inače, delta je jedinstveni predio i močvara koja je navedena na listi Ramsarske konvencije. U ovom području živi više od 300 vrsta ptica.
Šta znamo o istoriji Neretve? U vrijeme Rimskog carstva, rijeka Neretva je bila važna trgovačka ruta koja je povezivala Naronu, drugi najveći rimski grad na ovoj strani Jadrana, sa drugim djelovima Carstva. Danas je njen tok kroz Hrvatsku dugačak samo 20 km.
A šta je sa deltom? Prije oko 70 godina delta je bila djelimično suva pustoš, a delimično močvara. Tada su ljudi počeli da obrađuju zemlju. Izgradili su mnoge drenažne kanale, a posmatrano iz vazduha (ili čak s puta iznad delte), ovi kanali čine pravi lavirint. Neki djelovi su dostupni samo brodom.
Delta Neretve
Delta Neretve je takođe poznata po svojoj gastronomiji. Ljudi koji su živjeli u delti pre oko 100 godina bili su siromašni, pa su morali biti veoma kreativni da bi im hrana bila ukusna. Poznati lokalni specijaliteti uključuju jegulje i žabe. Posebno je poznato lokalno jelo „brodeto“ od žaba i jegulja. Ako želite da ga probate, možete ga naručiti u raznim tradicionalnim restoranima u Opuzenu i okolini.
Ali nisu svi djelovi delte obrađeni. Zanimljivo je istraživati istočni dio delte, koji se sastoji od močvara sa uskim kanalima i poljima od trske. Dok je obližnja jadranska obala prenaseljena, ovaj region je tih i neotkriven. Dobar izbor ako želite da pobjegnete od gužve na sat ili dva!
Poseban doživljaj je posjeta selu Vidu, 4 km sjeverozapadno od Metkovića. To nije samo živopisno selo sa velikom crkvom na vrhu brda; ovdje možete naći i ostatke rimskog grada Narona.
Inače, pored crkve nalazi se zanimljiva monumentalna skulptura pod nazivom „Domagojevi strijelci“. Izradio ju je poznati vajar Ivan Meštrović i predstavlja hrvatskog knjaza Domagoja, koji je vladao primorskim dijelom Hrvatske u 9. vijeku.
Domagojevi strijelci
Posebno je zanimljiva istorija Narone, grada koji su u 3 - 2. vijeku prije nove ere osnovali Grci, uz obalu rijeke Neretve, koja se tada zvala Naron. Grad je procvjetao nakon osnivanja rimske provincije Dalmacije za vrijeme vladavine prvog rimskog cara Avgusta. U to vrijeme, hram posvećen Avgustu izgrađen je pored centralnog gradskog trga – Avgusteum.
Arheološki muzej Narona, prvi muzej „in situ“ u Hrvatskoj, izgrađen je na mjestu ovog drevnog hrama. U njemu je izložena jedinstvena kolekcija antičkih mermernih statua rimskih careva napravljenih između 1. vijeka prije nove ere i 1. vijeka nove ere.
Vid muzej Narona
Zanimljivo je vidjeti da glave većine statua nedostaju, ali su glave Vespazijana i Livije i dalje sačuvane. Glavu Livije je nabavio britanski arheolog ser Artur Evans 1878. godine (priča kaže da mu ju je prodao seljak, koji je za nju dobio Evansov šešir - polucilindar...). Glava je ponovo spojena sa tijelom na izložbi u Oksfordu 2004. godine. Međutim, preostale skulpture su vandalizovane, odnosno obezglavljene, u 4. vijeku kada je hrišćanstvo zamijenilo paganizam kao zvaničnu religiju rimskog carstva.
Muzej takođe sadrži oko 900 drugih eksponata: fragmente skulptura, novčiće, metalne i košćane artefakte i grnčariju, koji dopunjavaju istoriju ovog grada do kraja 3. vijeka prije nove ere.
Vid Muzej Narona
Nastavite putovanje kroz močvare pa ubrzo stižete do jezera Kuti, odmah na granici sa Bosnom i Hercegovinom i blizu Opuzena. Možete ručati u nacionalnom restoranu. Čega ima na jelovniku? Naravno, „žabe na kapuli“ ili žabe na luku. Možda vam se ne sviđa ideja da jedete žabe, ali mogu vas uvjeriti: prilično su ukusne i podsjećaju na piletinu.
Žabe na kapuli
Jezero Kuti je nekako zabačeno. Postoji zanimljiva legenda o ovom mjestu. Iako niko ne zna tačnu lokaciju grada Troje, neki mještani se kunu da su vidjeli neke kamene zidove u blatu ovog plitkog jezera i tako je nastala teorija o gradu Troji u delti Neretve. Neki čak veruju da je drevni grad Narona bio prava Troja.
Jezero Kuti
Nastavljajući putovanje, ubrzo ponovo stižete do Jadranske magistrale i Pelješkog mosta.
Ovo je putovanje automobilom koje bih preporučila svim ljubiteljima kulture i prirode. Ako želite da provedete jedan dan u malo poznatom području, posjetite deltu Neretve i uživajte u njenim ljepotama!
(Fotografije: Marianne van Twillert-Wennekes, Paul Wennekes)
Tekst i fotografije su zaštićene autorskim pravima, prenošenje je dozvoljeno uz postavljanje linka i isticanje autora i izvora.
