Šezdeset godina nakon prve konferencije Pokreta nesvrstanih, Beograd je 11. i 12. oktobra okupio delegacije više od 105 zemalja i devet međunarodnih organizacija kako bi obilježile šest decenija od prvog samita ove ugledne međunarodne organizacije.
U srpskim medijima skup je, očekivano, predstavljen uz veliku dozu pompe, a neki su ga protumačili i kao još jednu Vučićevu akciju sa ciljem da spriječi dalje priznavanje nezavisnosti Kosova ili, pak, da utiče na manje države da povuku priznanje.
S ništa slabijim interesovanjem ispraćeno je i učešće ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, što, takođe, nije za čuditi ako znamo da je nekadašnji Sovjetski Savez zapravo bio razlog za osnivanje ove organizacije. Za one koji ne znaju, podsjećamo, Pokret nesvrstanih u doba Hladnog rata formiran je kako bi se izbjeglo svrstavanje kompletnog čovječanstva na - rusku ili američku stranu.
I dok su svjetski zvaničnici sa skupa pozivali na multilateralizam - odnosno ukidanje podjela u svijetu na dva bloka, Rusija je prisustvo osigurala statusom države posmatrača koji je dobila u julu ove godine. Mnogi analitičari su probuđeno zanimanje ove zemlje za Pokret nesvrstanih, protumačili kao pokušaj instrumentalizacije članica Pokreta u korist interesa Rusije u njenom sukobu sa zemljama Zapada.
Da je samit Pokreta nesvrstanih na veliki jubilej, ipak, bio daleko od nesvrstanosti, na njemu svojstven način pokazao je i likom i na djelu član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, jedan od najodanijih zagovornika proruskih interesa na Zapadnom Balkanu. U svom maniru, on je ovaj međunarodni skup iskoristio za napade na SAD i zemlje Evrope, promovišući i opravdavajući secesiju Republike Srpske, odnosno raspad BiH.
Ovim povodom, na pitanja kakav je uticaj Pokreta nesvrstanih danas, te koliko je i da li je potreban čovječanstvu, za Portal Analitika govore akademik Radovan Radonjić i nekadašnji šef jugoslovenske diplomatije Budmir Lončar.
POSREDNIK KOJI MOŽE DA AMORTIZUJE UTICAJE EKSTREMA
Akademik Radonjić ocjenjuje da organizacije poput Pokreta nesvrstanih trebaju današnjem svijetu kao posrednička strana koja bi, kako je kazao, svojim djelovanjem mogla bitno da utiče na opštu relaksaciju međunarodnih odnosa.
Ipak, osvrnuvši se na konferenciju u Beogradu, naš sagovornik ističe kako mu je sumnjivo da je susret članica Pokreta održan u zemlji koja se „ne bi mogla nazvati nesvrstanom - naprotiv“ . Skeptičan je i po pitanju toga koja je i kakva njegov stvarna trenutna pozicija i namjera.
Radonjić pojašnjava da je aktuelna situacija na globalnoj sceni, nažalost, veoma slična onoj iz vremena Hladnog rata, sa tom razlikom što umjesto dvije dominantne sile sada imamo veći broj uticajnih faktora na međunarodnoj sceni.
„Opet je u igri stara priča. Bitka moćnih da povećaju svoju moć, a to mogu da čine na račun onih koji zaostaju, tj. onih koji ne mogu da ih prate bilo u tehničko-tehnološkom, kulturnom ili nekom drugom razvoju“, ističe Radonjić.
Uprkos svemu, kako napominje, Pokret poput ovog treba svijetu.
„Treba mu kao posrednička strana koja na neki način amortizuje uticaje ekstrema i bez koje svijet nikako ne može ići naprijed, ni biti stabilan, niti imati neku globalnu orijentaciju bez koje sad iz ekonomskih i mnogih drugih razloga ne može ni opstati“, kazao je Radonjić.
On je ukazao i na to da se Pokret javio u vrijeme kada je svijet bio duboko u Hladnom ratu, podijeljen na dva antagonistička bloka koja su u međusobnom rivalstvu naprosto zaboravljala da mimo njih postoji iko i da taj neko ko postoji ima ikakve interese, uključujući pravo na život.
POKRET IPAK U KONTINUIRANOM RASTU
I bivši šef jugoslovenske diplomatije Budimir Lončar u izjavi za naš portal potvrdio je da je dobro što je samit održan, ali da je bilo malo manipulacija i instrumentalizacija ovog skupa koje su, kako kaže, prije svega odgovarale domaćinu (Srbiji – prim.a.).
„I ne samo domaćinu, ne zaboravimo i Rusiju. Oni su obilježavanje jubileja Pokreta nesvrstanih iskoristili kao priliku da budu u širem društvu sa više od 100 delegacija, koje su osvijetlile ne samo uspomenu nego i aktuelnost Pokreta danas“, napominje Lončar.
Sa druge strane, primjećuje, činjenica da neko preko Pokreta hoće da ojača svoju poziciju u međunarodnim odnosima, najbolje govori upravo o snazi ove organizacije.
„To je, ipak, pozitivna okolnost, bez obzira kakva su namjere onog koji hoće da vas koristi“, podvlači Lončar.
Sudeći prema odzivu i mnogim komentarima koji su se, kako kaže, mogli čuti povodom konferencije u Beogradu, naš sagovornik procjenjuje da je Pokret ostao i dalje relevantan.
„Šest decenija postojanja Pokreta obilježeni su dobro. Ovaj jubilej značajni je i zbog toga što je, u međuvremenu, za posljednjih 10 godina, Pokret još više narastao. Na primjer, Rusija je posmatrač, Kina takođe od ranije, dok je Amerika bila gost na 18. Samitu u Bakuu 2019. godine“, podsjeća Lončar.
Kategoričan je da sve navedeno nedvosmisleno pokazuje da ova organizacija uprkos okolnostima kontinuirano raste i ima nepoljuljan značaj.
