Rusija je stavila nuklearnu elektranu Bušehr u Iranu u stanje pripravnosti za evakuaciju, što signalizuje pojačanu zabrinutost zbog regionalne eskalacije u trenutku kada Vašington obnavlja vojni pritisak na Teheran.
0Aleksej Lihačov, direktor ruske državne nuklearne korporacije, rekao je da je Moskva spremna povući svoje osoblje iz postrojenja ukoliko se sigurnosni uslovi pogoršaju, prenosi ruska državna novinska agencija TASS.
Upozorenje dolazi nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp pozvao Iran na pregovore ili ga suočio s daleko snažnijim naknadnim udarom, dok je Teheran ponovio i spremnost na razgovore i odlučnost da uzvrati.
Bušehr je jedina nuklearna elektrana u Iranu koja je trenutno u pogonu i u njoj rade stotine ruskih stručnjaka, rekao je predsjednik Vladimir Putin prošle godine. Rusija takođe gradi dodatne nuklearne objekte na istoj lokaciji.
Iako je američki napad na iransku nuklearnu infrastrukturu u junu prošle godine zaobišao Bušehr, Lihačov je ranije upozorio da bi svaki napad na reaktorski kompleks mogao izazvati posljedice uporedive s katastrofom u Černobilju iz 1986. godine.
"Nadamo se da će strane u sukobu poštovati svoje obaveze u vezi s nepovredivošću ove teritorije (Bušehr)", kazao je Aleksej Lihačov, generalni direktor Državne korporacije za atomsku energiju Rosatom.
Lihačov je rekao da drže "prst na pulsu" i da će, u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i Ministarstvom odbrane, biti spremni provesti "mjere evakuacije ako to bude potrebno".
Ova izjava odražava dvostruki pristup Moskve: nastavak tehničke saradnje s Iranom uz istovremenu pripremu kriznih planova u uslovima rastućih američko-iranskih tenzija.
Rusija podržava pravo Teherana na korištenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe, a Iran i dalje negira da teži razvoju nuklearnog oružja. Ipak, prisustvo "stotina" ruskih radnika u Bušehru unosi direktnu ljudsku dimenziju u svaku potencijalnu vojnu eskalaciju.
Tramp je u srijedu ponovo pojačao pritisak na Teheran, pozivajući ga da "sjedne za pregovarački sto" i odrekne se nuklearnog oružja, uz upozorenje da bi svaki sljedeći američki napad bio "daleko gori" od prethodnih.
Lihačovljevo pozivanje na moguću katastrofu razmjera Černobilja naglašava kvalitativnu razliku između udara na postrojenja za obogaćivanje i napada na reaktor koji je u pogonu. Černobilj iz 1986. godine i dalje predstavlja mjerilo rizika nuklearnih katastrofa, a ruski zvaničnici su u više navrata isticali ranjivost Bušehrа kao crvenu liniju.
Trenutni zastoj spaja nekoliko vremenskih linija: američki napad iz juna prošle godine koji je poštedio Bušehr, Putinovo otkrivanje prisustva stotina ruskih radnika na toj lokaciji, Trampovo najnovije upozorenje u srijedu te Lihačovljevu izjavu da su mjere evakuacije spremne. Svaki od ovih događaja označava sve tješnju spregu između vojnog signaliziranja i izloženosti civilne nuklearne infrastrukture.
Za Moskvu, planiranje evakuacije predstavlja i sigurnosnu mjeru i diplomatski signal, naglašavajući da bi svako širenje sukoba direktno pogodilo ruske državljane i infrastrukturu koju je izgradila Rusija.
Za Teheran, ove izjave dodatno potkrepljuju argument da rizici eskalacije daleko nadilaze bilateralne odnose SAD-a i Irana.
Za Vašington, Bušehr predstavlja ograničenje, s obzirom na katastrofalne posljedice koje je Lihačov opisao i prisustvo stranog osoblja.
Zajedno, izjave iz Moskve, Vašingtona i Teherana pokazuju kako je Bušehr postao žarišna tačka u kojoj se danas prepliću nuklearna sigurnost, prisustvo stranog osoblja i nadmetanje velikih sila.
