Desetine supermarketa u najmanje sedam evropskih zemalja u ponedjeljak su se suočile sa velikim količinama pokvarene robe. Hakerski napad izazvao je povećanje temperature u rashladnim komorama i zamrzivačima, u pojedinim slučajevima čak do 50 stepeni Celzijusa. Zbog toga su uništene velike količine svježih i zamrznutih proizvoda, piše El Pais.
Najviše su pogođene Belgija i Švedska, ali su problemi zabilježeni i u Luksemburgu, Holandiji, Irskoj, Estoniji i Finskoj. Posebno zabrinjava činjenica da se gotovo identičan napad dogodio samo tri nedjelje ranije, ovog puta u Francuskoj.
U oba slučaja napadači su uspjeli da pristupe softveru koji omogućava daljinsko upravljanje rashladnim sistemima i povećaju temperaturu u komorama.
Šta se zapravo zna o sajber-napadu?
Napad nije bio usmjeren na informatičke sisteme samih trgovinskih lanaca.
Prema riječima Davida Arroja Gvardenja, naučnika iz Grupe za istraživanje sajber-bezbjednosti i zaštite privatnosti pri španskom CSIC-u, napad je bio usmjeren na kontrolere i nadzorne sisteme komercijalnog hlađenja povezane sa internetom.
Napadači su, po svemu sudeći, iskoristili nedostatke u autentifikaciji i autorizaciji, kao i zastarjele sisteme za daljinsko održavanje kojima upravljaju lokalne kompanije zadužene za servisiranje rashladne opreme.
U centru pažnje našla se danska multinacionalna kompanija Danfoss, specijalizovana za sisteme industrijskog hlađenja i klimatizacije.
Tehnički gledano, napad je bio relativno jednostavan. Nije korišćena vještačka inteligencija niti je, po svemu sudeći, bila potrebna velika priprema. Ipak, posljedice su bile značajne zbog velikog broja pogođenih prodavnica.
Ko stoji iza napada?
Za sada nema pouzdanih informacija o počiniocima.
Niko nije preuzeo odgovornost za napad, a istražitelji razmatraju dvije glavne mogućnosti:
- Politički motivisani haktivisti povezani sa državnim interesima, koji žele da destabilizuju evropske zemlje kroz hibridno ratovanje.
- Kriminalne grupe koje iskorišćavaju loše podešene i nedovoljno zaštićene sisteme upravljanja.
Francuska agencija za sajber-bezbjednost ANSSI i obavještajne službe pogođenih zemalja tretiraju slučaj kao moguću sabotažu sa ciljem narušavanja lanca snabdijevanja hranom.
Zašto je ovaj napad toliko ozbiljan?
Hakeri su pokazali da mogu da preuzmu kontrolu nad rashladnim sistemima i utiču na fizičke procese u stvarnom svijetu.
Ovoga puta posljedice su bile uglavnom ekonomske: uništena hrana i finansijski gubici za trgovinske kompanije.
Međutim, ista vrsta napada mogla bi imati mnogo ozbiljnije posljedice.
Na primjer, napadači bi mogli da onesposobe rashladne sisteme u kojima se čuvaju vakcine i drugi ljekovi, posebno u vrijeme pandemije.
Problem je u tome što sve veći broj uređaja i sistema povezanih na internet povećava broj potencijalnih tačaka napada.
Neki od tih sistema upravljaju ključnim procesima kao što su:
- Lanac hladnog skladištenja hrane i ljekova.
- Snabdijevanje električnom energijom.
- Vodovodna infrastruktura.
- Industrijski i proizvodni sistemi.
Ukoliko postoji bezbjednosni propust u softveru koji upravlja ovim procesima, napadač može pokušati da ga iskoristi sa bilo kojeg mjesta na svijetu koje ima pristup internetu.
Zašto se slični napadi događaju i u drugim zemljama?
Problem nije ograničen na Evropu.
Pentagon je objavio da istražuje kao mogući sajber-napad kvarove na rashladnim komorama u nekoliko američkih vojnih baza, zabilježene tokom avgusta.
Tokom jula, napadi su pogodili i objekte povezane sa snabdijevanjem pijaćom vodom u najmanje sedam američkih saveznih država.
U Atlanti je, na primjer, oko 300.000 domaćinstava ostalo bez vode na nekoliko sati nakon što je daljinskim putem sabotirana pumpna stanica.
Slični napadi zabilježeni su i 2021. i 2023. godine.
Iako tada nije bilo posljedica po zdravlje stanovništva, takvi incidenti pokazuju koliko ozbiljne posljedice mogu nastati kada napadači preuzmu kontrolu nad infrastrukturom za snabdijevanje vodom.
Postoji i još opasniji scenario: manipulacija nivoom hlora u vodi, što su iranski hakeri pokušali da izvedu u Izraelu prije tri godine.
Koji su slični napadi već zabilježeni?
Jedan od prvih poznatih sajber-napada sa direktnim posljedicama po kritičnu infrastrukturu države dogodio se u Ukrajini.
Tokom 2015. i 2016. godine, u kontekstu sukoba sa Rusijom, izvedeni su sofisticirani napadi na energetski sistem zemlje.
Zlonamjerni softver BlackEnergy doprinio je onesposobljavanju energetskih postrojenja, zbog čega je nekoliko ukrajinskih gradova ostalo bez grijanja usred zime.
Kasnije je utvrđeno da su ruske vojne strukture na pripremi napada radile najmanje 19 mjeseci.
Taj slučaj pokazao je da napad pokrenut sa računara udaljenog hiljadama kilometara može direktno uticati na život miliona ljudi.
Kako se mogu spriječiti novi napadi?
Sajber-napadi postoje otkako postoji informatika, a razvoj vještačke inteligencije dodatno povećava njihove mogućnosti.
Prema mišljenju stručnjaka, neophodno je značajno povećati ulaganja u sajber-bezbjednost.
Poseban problem predstavljaju takozvane zero-day ranjivosti – bezbjednosni propusti koje još niko nije otkrio, uključujući i same proizvođače softvera.
Vještačka inteligencija omogućava brže pronalaženje takvih ranjivosti, čime se povećava broj potencijalno ugroženih sistema.
U slučaju napada na supermarkete, redovno ažuriranje softvera, bolja zaštita sistema za daljinski pristup i kontrola pristupa trećih kompanija mogli su značajno otežati napad.
Glavna poruka je jasna: problem više nijesu samo računari, serveri i ukradeni podaci. Kada se digitalni sistemi povežu sa fizičkom infrastrukturom, sajber-napad može dovesti do nestanka struje, vode, hrane ili ljekova.
Supermarketi su ovog puta bili upozorenje – sljedeća meta mogla bi biti mnogo važnija za svakodnevni život građana.
2
