U Sjedinjenim Američkim Državama održavaju se izbori na kojima će građani odlučivati o sastavu Predstavničkog doma Kongresa, 35 mjesta u Senatu, kao i o izboru guvernera u 36 saveznih država. Ishod glasanja mogao bi da odredi da li će republikanci zadržati kontrolu nad oba doma Kongresa ili će demokrate uspjeti da preuzmu većinu u jednom od njih.
0Republikanci trenutno imaju tijesnu većinu u Predstavničkom domu, sa 218 mjesta, dok u Senatu raspolažu sa 53 od ukupno 100 mjesta. Prema podacima Univerziteta na Floridi, oko 54,5 miliona birača već je iskoristilo mogućnost prijevremenog glasanja.
Od ukupno 35 senatorskih mjesta o kojima se odlučuje, 22 trenutno pripadaju republikancima, a 13 demokratama. Pored redovnih izbora za 33 senatorska mjesta, glasači će na vanrednim izborima birati i predstavnike Floride i Ohaja, koji će zamijeniti Marka Rubija, sadašnjeg američkog državnog sekretara, i Džej Di Vensa, potpredsjednika SAD.
Posebna pažnja usmjerena je na sedam saveznih država – Aljasku, Ajovu, Kanzas, Mejn, Mičigen, Ohajo i Teksas, čiji bi rezultati mogli biti presudni za kontrolu nad Senatom.
Demokrate trenutno imaju senatora samo iz Mičigena među predstavnicima tih sedam država. Da bi imale mogućnost da preuzmu većinu u Gornjem domu Kongresa, moraće da zadrže svih 13 mjesta koja trenutno kontrolišu i ostvare pobjedu u najmanje četiri države u kojima su sada na vlasti republikanci.
Posljednje ankete pokazuju da demokrate vode u pet od sedam država koje bi mogle odlučiti o budućem sastavu Senata – Kanzasu, Mejnu, Ohaju, Teksasu i Aljasci.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da su istraživanja javnog mnjenja u prošlosti često odstupala od konačnih izbornih rezultata. Ističu, međutim, da bi pobjede demokrata u nekoliko od ovih država predstavljale značajan politički uspjeh, posebno imajući u vidu da su posljednji put imali senatora iz Kanzasa 1932, a iz Teksasa 1988. godine.
